ZAKON O NUKLEARNOJ SIGURNOSTI (“Narodne Novine” Broj 173/03)

zakon ----- o nuklearnoj sigurnosti (“narodne novine”, broj 173/03) i. opće odredbe članak 1. ovim se zakonom određuju m

ZAKON
-----
O NUKLEARNOJ SIGURNOSTI
(“Narodne novine”, broj 173/03)
I. OpĆe odredbe
Članak 1.
Ovim se Zakonom određuju mjere sigurnosti i zaštite pri uporabi
nuklearnih materijala i posebne opreme odnosno pri obav­ljanju
nuklearnih djelatnosti te osniva Državni zavod za nuklearnu sigurnost.
Definicije
Članak 2.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
Fisija je cijepanje teške atomske jezgre u dvije približno jednake
jezgre koje se poslije cijepanja gibaju velikom brzinom, uz emisiju
nekoliko brzih neutrona i gama zračenja.
Fizički inventar je zbroj svih izmjerenih ili procijenjenih količina
nuklearnog materijala u šaržama koji je na raspolaganju u određenom
vremenu unutar pojedine zone materijalne bilance.
INES ljestvica je kategorizacija nuklearnih događaja, nezgoda i
nesreća kako je odredila Međunarodna agencija za atomsku energiju.
Izvanredni događaj je događaj u svezi s nuklearnim djelatnostima,
prouzročen okolnostima koje nisu pod nadzorom, a čije posljedice mogu
biti izlaganje povišenom ozračenju djelatnika koji obavljaju nuklearnu
djelatnost, stanovništva ili radioaktivno zagađenje okoliša.
Izvorni materijal uključuje:
a) uranij koji sadrži mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi,
(b) uranij osiromašen u izotopu 235,
(c) torij,
(d) bilo koji od navedenih materijala u obliku metala, legure,
kemijskog spoja ili koncentrata,
(e) bilo koji drugi materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih
elemenata u koncentraciji koju određuje tijelo državne uprave nadležno
za poslove nuklearne sigurnosti.
Izvorni materijal se ne odnosi na rude i rudne ostatke.
Kontrolirano područje je područje na kojeg se primjenjuju mjere
sigurnosti i zaštite u vezi s nuklearnom djelatnošću.
Korisnik nuklearnog materijala je pravna osoba koja u okviru svoje
djelatnosti proizvodi, prerađuje, upotrebljava, posjeduje ili
skladišti nuklearni materijal, odnosno koja je nositelj dozvole za
obavljanje nuklearne djelatnosti.
Korisnik posebne opreme je pravna osoba koja u okviru svoje
djelatnosti proizvodi, prerađuje, upotrebljava, posjeduje ili
skladišti posebnu opremu, odnosno koja je nositelj dozvole za
obavljanje nuklearne djelatnosti.
Nuklearna nesreća je događaj ili niz događaja nastalih kao posljedica
izvanrednog događaja pri radu objekta u kojem se obavlja nuklearna
djelatnost, s velikom opasnošću širenja radioaktivnosti izvan
kontroliranog područja. Prema INES ljestvici, nuklearna nesreća može
biti od 4. do 7. stupnja.
Nuklearna nezgoda je događaj ili niz događaja nastalih kao posljedica
izvanrednog događaja pri radu objekta u kojem se obav­lja nuklearna
djelatnost, s malom opasnošću širenja radioaktivnosti izvan
kontroliranog područja. Prema INES ljestvici, nuklearna nezgoda može
biti od 1. do 3. stupnja.
Nuklearne djelatnosti su proizvodnja, prerada, uporaba, skladištenje,
odlaganje, prijevoz, uvoz, izvoz, posjedovanje i dru­ga­čije rukovanje
nuklearnim materijalom ili posebnom opremom.
Nuklearni gorivni ciklus podrazumijeva sve djelatnosti u proizvodnji
nuklearne energije uključujući: nalaženje sirovina i proizvodnju
nuklearnog goriva, uporabu nuklearnog goriva u nuklearnom reaktoru,
prestanak rada i razgradnju nuklearnog reaktora, zbrinjavanje
radioaktivnog otpada porijeklom iz nuklearnih objekata te sva
istraživanja u svezi s tim djelatnostima.
Nuklearni materijal je izvorni materijal ili posebni fisibilni
materijal koji je obuhvaćen sustavom kontrole i mjerama zaštite.
Obogaćeni uranij je uranij obogaćen izotopom 235 ili 233 znači uranij
koji sadrži izotop 235 ili 233 ili oba u takvoj količini da je omjer
zbroja tih izotopa prema izotopu 238 veći od omjera izotopa 235 prema
izotopu 238 koji se pojavljuje u prirodi.
Obogaćenje je odnos zajedničke težine uranija-233 i uranija-235 prema
težini ukupnog uranija o kojem je riječ.
Odlaganje je trajno pohranjivanje radioaktivnog otpada porijeklom iz
nuklearnog gorivnog ciklusa u odlagalištu, bez namjere povrata.
Odlagalište je objekt prikladan za odlaganje radioaktivnog otpada
porijeklom iz nuklearnoga gorivnog ciklusa.
Osiromašeni uranij je uranij koji sadrži manje izotopa uranija-235
nego prirodni uranij, tj. manje od 0,72%.
Podaci o šarži su ukupna masa svakog elementa nuklearnog materijala, a
za plutonij i uranij i izotopni sastav.
Posebna oprema je oprema i nenuklearni materijal koji se koriste za
nuklearne djelatnosti u mirnodopske svrhe, a mogu se iskorisititi i za
proizvodnju nuklearnog oružja. To je tzv. roba dvostruke namjene, a
popisana je u Dodatku II Dodatnog protokola uz Sporazum o primjeni
garancija između Republike Hrvat­ske i Međunarodne agencije za atomsku
energiju u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (»Narodne
novine – Međunarodni ugovori«, br. 7/00.).
Posebni fisibilni materijal je materijal kod kojeg se može izazvati
fisija a uključuje:
(a) plutonij-239,
(b) uranij-233,
(c) uranij obogaćen izotopom 235 ili 233,
(d) bilo koji materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih,
(e) drugi fisibilni materijali koje određuje tijelo državne uprave
nadležno za poslove nuklearne sigurnosti.
Skladištenje je čuvanje nuklearnog materijala i drugih materijala
porijeklom iz nuklearnog gorivnog ciklusa u objektu koji osigurava
njegovu sigurnost i zaštitu, s mogućnošću njegovog povrata.
Skladište je objekt prikladan za skladištenje nuklearnog materijala i
drugih materijala porijeklom iz nuklearnoga gorivnog ciklusa.
Šarža je dio nuklearnog materijala koji se uzima kao jedinica za
evidenciju na ključnoj točki mjerenja i za koji se sastav i količina
definiraju jednim jedinim skupom specifikacija ili mjerenja.
Zona materijalne bilance je prostor unutar ili izvan objekta u kojem
se obavlja nuklearna djelatnost, u kojem je u određeno vrijeme (kad je
to potrebno) moguće obaviti fizičku inventuru nuklearnog materijala i
u svako vrijeme odrediti količinu tog materijala unesenog u zonu,
odnosno iznesenog iz zone.
II. Nuklearna sigurnost
Članak 3.
Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme mora prvenstveno
provoditi mjere sigurnosti i zaštite pri obavljanju nuklearne
djelatnosti. U tu svrhu, korisnik nuklearnog materijala ili posebne
opreme treba osigurati odgovarajuća financijska sredstva, te dovoljan
broj kvalificiranog osoblja.
Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme snosi isključivu
odgovornost za sigurnost i zaštitu pri obavljanju nuklearne
djelatnosti.
Obavljanje nuklearne djelatnosti
Članak 4.
Pravna osoba koja namjerava obavljati bilo koju nuklearnu djelatnost,
mora svoju namjeru najaviti i podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole
za obavljanje nuklearne djelatnosti.
Pravna osoba iz prethodnog stavka ovoga članka svoju namjeru
obavljanja nuklearne djelatnosti mora najaviti tijelu državne uprave
nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti u roku određenom pravilnikom
prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne
djelatnosti.
Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti
pravna osoba podnosi tijelu državne uprave nadležnom za poslove
nuklearne sigurnosti, osim zahtjeva za izdavanje odobrenja za prijevoz
nuklearnog materijala i zahtjeva za izdavanje dozvole za uvoz ili
izvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijevoz nuklearnog materijala
podnosi se tijelu državne uprave nadležnom za prijevoz radioaktivnog
materijala, a tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne
sigurnosti daje suglasnost u postupku izdavanja odobrenja.
Članak 5.
Pravna osoba može obavljati nuklearnu djelatnost samo ukoliko je, na
temelju zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne
djelatnosti, tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne
sigurnosti donijelo rješenje o izdavanju dozvole za obavljanje
nuklearne djelatnosti.
Rješenje tijela državne uprave nadležnog za poslove nuklearne
sigurnosti iz prethodnog stavka ovoga članka je konačno i protiv njega
se može pokrenuti upravni spor.
Članak 6.
Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme svoju namjeru uvoza
ili izvoza nuklearnog materijala ili posebne opreme najavljuje tijelu
državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti najkasnije u
roku od 30 dana prije namjeravanog uvoza ili izvoza nuklearnog
materijala ili posebne opreme.
Zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz ili izvoz nuklearnog materijala
ili posebne opreme pravna osoba podnosi tijelu državne uprave
nadležnom za trgovinu, a tijelo državne uprave nadležno za poslove
nuklearne sigurnosti daje suglasnost u postupku izdavanja dozvole.
Članak 7.
Popis nuklearnih materijala, nuklearnih djelatnosti i posebne opreme,
postupak najave namjere i podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za
obavljanje nuklearne djelatnosti, te oblik i sadržaj obrazaca
propisuje se pravilnikom.
Uvjeti nuklearne sigurnosti i zaŠtite
Članak 8.
U postupku određivanja smještaja, projektiranja, gradnje, uporabe i
razgradnje objekta u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost moraju
biti ispunjeni uvjeti nuklearne sigurnosti i zaštite koji su određeni
ovim Zakonom, konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima koje je
potvrdila Republika Hrvatska, kao i međunarodnim preporukama i normama
u području nuklearne sigurnosti.
Uvjete nuklearne sigurnosti i zaštite za smještaj, projektiranje,
gradnju, uporabu i razgradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna
djelatnost propisuje se pravilnikom uz prethodno pribav­ljenu
suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja i
graditeljstva i ministra nadležnog za poslove zdravstva.
Članak 9.
Tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti u
postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevne dozvole i dozvole za
uklanjanje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost utvrđuje
posebne uvjete nuklearne sigurnosti i zaštite.
Građevna dozvola za gradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna
djelatnost, odnosno dozvola za uklanjanje tog objekta, ne može se
izdati bez potvrde tijela državne uprave nadležnog za poslove
nuklearne sigurnosti o usklađenosti glavnog projekta, odnosno idejnog
projekta s posebnim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka i s propisima
iz članka 8. ovoga Zakona.
Osiguranje kvalitete
Članak 10.
Pri određivanju smještaja, projektiranju, gradnji, uporabi te
razgradnji objekta u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost,
poslovi od utjecaja na nuklearnu sigurnost moraju se obavljati uz
primjenu zahtjeva osiguranja kvalitete (QA).
Zahtjevi iz prethodnoga stavka određeni su međunarodnim preporukama i
normama u području osiguranja kvalitete u nuklearnim djelatnostima.
PraĆenje radioaktivnosti u okolini objekta u kojem se obavlja
nuklearna djelatnost
Članak 11.
Korisnik nuklearnog materijala obvezan je provoditi odgovarajuće
ispitivanje sadržaja radioaktivnih tvari u okolini objekta u kojem se
obavlja nuklearna djelatnost, u vremenskim razmacima i na način
sukladan domaćim propisima i međunarodnim preporukama i normama u
području nuklearne sigurnosti.
Program ispitivanja iz prethodnoga stavka odobrava tijelo državne
uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti.
Kvalifikacije osoblja u objektu u kojem se obavlja nuklearna
djelatnost
Članak 12.
Na poslovima upravljanja proizvodnim procesom, te na poslovima nadzora
nad tim procesom u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost,
mogu se zaposliti djelatnici koji ispunjavaju i posebne uvjete glede
stručne spreme i dodatne izobrazbe određene domaćim propisima i
međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti.
VoĐenje evidencija
Članak 13.
Korisnik nuklearnog materijala mora voditi evidenciju o cjelokupnom
nuklearnom materijalu.
Članak 14.
Obveza vođenja evidencije o nuklearnom materijalu počinje u trenutku
preuzimanja nuklearnog materijala, a prestaje kada je nuklearni
materijal:
– potrošen,
– razrijeđen toliko da više nije upotrebljiv ni za kakvu nuklearnu
djelatnost,
– promijenio korisnika (ustupljen drugom korisniku, prodan, izvezen
itd.).
Članak 15.
Evidencija nuklearnog materijala vodi se posebno za svaku zonu
materijalne bilance i šaržu nuklearnog materijala.
Zonu materijalne bilance utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za
poslove nuklearne sigurnosti.
Korisnik nuklearnog materijala ne smije unijeti nuklearni materijal u
objekt prije nego što je tijelo državne uprave nadležno za poslove
nuklearne sigurnosti utvrdilo zonu materijalne bilance za taj objekt.
Članak 16.
Korisnik nuklearnog materijala za svaku zonu materijalne bilance mora
dostavljati tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne
sigurnosti izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu u rokovima
propisanim pravilnikom.
Izvještaj o fizičkom inventaru, koji sadrži svaku šaržu posebno i
utvrđuje identifikaciju materijala i podatke o šarži, treba
priključiti izvještaju o materijalnoj bilanci.
Članak 17.
Tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi
registar nuklearnih djelatnosti, registar nuklearnog materijala i
registar posebne opreme u Republici Hrvatskoj.
Način vođenja evidencije o nuklearnom materijalu, način na koji
korisnik nuklearnog materijala obavještava tijelo državne uprave
nadležno za poslove nuklearne sigurnosti, te način na koji tijelo
državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi registar
nuklearnih djelatnosti, registar nuklearnog materijala i registar
posebne opreme, propisuje se pravilnikom.
Djelovanje u sluČaju nuklearne nezgode ili nesreĆe
Članak 18.
Korisnik nuklearnog materijala u objektu u kojem se obavlja nuklearna
djelatnost obvezan je izraditi plan i program mjera za slučaj
nuklearne nezgode ili nuklearne nesreće koji mora odobriti tijelo
državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti.
Plan i program iz stavka 1. ovoga članka sadrži i obvezu provjere
učinkovitosti pojedinih dijelova (cjelina) u određenim rokovima.
TehniČki potporni centar
Članak 19.
Za pripremu i provođenje potrebnih stručnih i tehničkih aktivnosti
nacionalnog programa pripravnosti i djelovanja na području Republike
Hrvatske u slučaju opasnosti od nuklearne nesreće iz nuklearnih
elektrana, osobito u susjednim zemljama, djeluje Tehnički potporni
centar.
Tehnički potporni centar u slučaju nuklearne nesreće djeluje u cilju
pružanja stručne pomoći ustrojstvu za krizna stanja u Republici
Hrvatskoj, a osobito tijelu državne uprave koje provodi poslove vodeće
organizacije u kriznim stanjima.
Članak 20.
Zadaci i obveze Tehničkog potpornog centra uključuju naročito:
prikupljanje podataka i informacija o nuklearnoj nesreći, suradnju s
odgovarajućim centrima drugih zemalja, analizu i procjenu
potencijalnih posljedica nuklearne nesreće i pripremu temeljnih
stručnih podloga za donošenje odluka o poduzimanju mjera zaštite i
spašavanja stanovništva.
Članak 21.
Tehnički potporni centar djeluje kao organizacijska jedinica tijela
državne uprave nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti.
Osim djelatnika tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu
sigurnost, u Tehnički potporni centar imenuju se i stručnjaci drugih
tijela državne uprave ili stručnih organizacija uz suglasnost čelnika
tih tijela ili organizacija.
III. DrŽavni zavod za nuklearnu sigurnost
Članak 22.
Ovim se Zakonom osniva Državni zavod za nuklearnu sigurnost kao tijelo
državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti.
Za svrhu provedbe mjera nuklearne sigurnosti i zaštite Državni zavod
za nuklearnu sigurnost:
1. izdaje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti u svezi s
nuklearnim materijalom ili posebnom opremom,
2. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja odnosno
potvrde za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju
objekta u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost,
3. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama,
koje izdaje u okviru svojih ovlasti,
4. obavlja upravni nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona,
5. obavlja inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
6. osigurava stručnu pomoć za provođenje državnog plana i programa
postupaka u slučaju nuklearne nesreće, putem djelovanja Tehničkog
potpornog centra,
7. osigurava stručnu pomoć u poslovima suzbijanja nedozvoljenog
prometa nuklearnog materijala tijelima državne uprave nadležnim za te
poslove,
8. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi
procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za
Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u
Mađarskoj,
9. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema
međunarodnim konvencijama i bilateralnim sporazumima, a odnose se na
nuklearnu sigurnost i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja
nuklearnog oružja,
10. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s
područja nuklearne sigurnosti, te imenuje svoje stručne predstavnike
koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov
rad,
11. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za
atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske,
12. potiče i podupire razvojno-istraživački rad u skladu sa zahtjevima
i potrebama razvoja nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj,
13. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi u
području nuklearne sigurnosti i zaštite,
14. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga
Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa.
Članak 23.
Čelnik Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost je ravnatelj.
Ravnatelja imenuje Vlada Republike Hrvatske.
StruČne organizacije
Članak 24.
Određene poslove iz područja nuklearne sigurnosti mogu obavljati
stručne organizacije koje ispunjavaju posebne uvjete za pojedine
djelatnosti, temeljene na međunarodnim preporukama i normama u
području nuklearne sigurnosti.
Posebne uvjete za pojedine poslove iz prethodnoga stavka određuje
ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.
VijeĆe za nuklearnu sigurnost
Članak 25.
Radi davanja ocjene o stanju nuklearne sigurnosti u Republici
Hrvatskoj osniva se Vijeće za nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu:
Vijeće) kao savjetodavno tijelo Hrvatskoga sabora.
Vijeće obavlja sljedeće poslove:
1. daje mišljenje na prijedloge podzakonskih akata koji se donose na
temelju odredaba ovoga Zakona, te druge podzakonske akte, potrebne za
njegovu provedbu,
2. daje prijedloge i mišljenja Hrvatskom saboru o:
– strategiji razvoja nuklearne sigurnosti,
– organizaciji nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj,
– međunarodnoj suradnji na području nuklearne sigurnosti, a posebno o
pristupanju i provedbi međunarodnih ugovora iz tog područja,
– drugim aspektima nuklearne sigurnosti u Republici Hrvat­skoj,
3. podnosi godišnje izvješće Hrvatskom saboru o stanju nuklearne
sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
Vijeće ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća.
Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješava dužnosti
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vijeća
biraju se iz redova stručnjaka s područja nuklearne sigurnosti.
Zamjenika predsjednika, na prijedlog predsjednika Vijeća, bira Vijeće
većinom glasova.
Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom.
Stručni i tehnički poslovi za Vijeće obavljaju se u Državnom zavodu za
nuklearnu sigurnost.
IV. Financijska sredstva
Financiranje od strane pravne osobe
Članak 26.
Financijska sredstva za provođenje mjera sigurnosti i zaštite pri
obavljanju nuklearne djelatnosti osiguravaju pravne osobe koje su
prema ovom Zakonu obvezne provoditi ove mjere.
Ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost propisuje visinu i
način plaćanja troškova izdavanja dozvola i suglasnosti koje izdaje
Državni zavod za nuklearnu sigurnost, u koje će biti uračunati i
troškovi eventualno potrebnih dodatnih nezavisnih analiza sigurnosti.
Troškove iz stavka 2. ovoga članka snose podnositelji zahtjeva.
V. Nadzor
Članak 27.
Upravni nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih
na temelju ovoga Zakona obavlja Državni zavod za nuklearnu sigurnost.
Članak 28.
Inspekcijski nadzor na temelju ovoga Zakona provode inspektori
Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: inspektori
za nuklearnu sigurnost).
Poslove inspektora za nuklearnu sigurnost mogu obavljati samo osobe
koje imaju 7. stupanj naobrazbe tehničkog ili prirodnog usmjerenja.
Inspektore za nuklearnu sigurnost imenuje ravnatelj Državnog zavoda za
nuklearnu sigurnost.
Ako tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon
ili drugi propis donesen na temelju ovoga Zakona, inspektor za
nuklearnu sigurnost će rješenjem:
1. privremeno ili trajno zabraniti obavljanje nuklearne djelatnosti u
svezi s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom,
2. zabraniti rad djelatnicima koji ne ispunjavaju uvjete za rad s
nuklearnim materijalom,
3. zabraniti postupanje s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom,
ako ono nije u skladu s propisima.
Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka inspektor za nuklearnu sigurnost
će u slučajevima iz točke 1. i 3. odrediti i način daljnjeg postupanja
i raspolaganja s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom na trošak
nositelja dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti.
Rješenje inspektora za nuklearnu sigurnost iz stavka 4. ovoga članka
je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
Nadzor vezano uz radiološku sigurnost, posude pod tlakom i
protupožarnu zaštitu u objektima u kojima se obavlja nuklearna
djelatnost, inspektori za nuklearnu sigurnost provode u suradnji s
tijelima državne uprave nadležnim za te poslove.
VI. Kaznene odredbe
Članak 29.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se
za prekršaj:
– pravna osoba koja ne najavi namjeru obavljanja nuklearne djelatnosti
(članak 4. stavak 1.),
– korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji ne vodi
evidenciju o cjelokupnom nuklearnom materijalu (članak 13.),
– korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji ne dostavlja
tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti
izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu za svaku zonu
materijalne bilance (članak 16. stavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe
odnosno korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme.
Članak 30.
Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se
za prekršaj korisnik nuklearnog materijala u objektu u kojem se
obavlja nuklearna djelatnost koji:
– ne provodi odgovarajuće ispitivanje sadržaja radioaktivnih tvari u
okolini tog objekta, u vremenskim razmacima i na način sukladan
domaćim propisima i međunarodnim preporukama i normama u području
nuklearne sigurnosti (članak 11. stavak 1.),
– na poslovima upravljanja proizvodnim procesom, te na poslovima
nadzora nad tim procesom u objektu u kojem se obav­lja nuklearna
djelatnost, ima zaposlene djelatnike koji ne ispunjavaju posebne
uvjete glede stručne spreme i dodatne izobrazbe odre­đene domaćim
propisima i međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne
sigurnosti (članak 12.),
– je unio nuklearni materijal u objekt prije nego što je tijelo
državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti utvrdilo zonu
materijalne bilance za taj objekt (članak 15. stavak 3.),
– nije izradio plan i program mjera za slučaj nuklearne nezgode ili
nuklearne nesreće kojeg mora odobriti tijelo državne uprave nadležno
za poslove nuklearne sigurnosti (članak 18. stavak 1.).
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba korisnika
nuklearnog materijala u objektu u kojem se obav­lja nuklearna
djelatnost.
Članak 31.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se
za prekršaj:
– korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji ne provodi
mjere sigurnosti i zaštite pri obavljanju nuklearne djelatnosti
(članak 3.),
– pravna osoba koja obavlja nuklearnu djelatnost, iako tijelo državne
uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti nije donijelo rješenje
o izdavanju dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti (članak 5.).
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba korisnika
nuklearnog materijala ili posebne opreme, odnosno pravne osobe.
VII. Prijelazne i zavrŠne odredbe
Članak 32.
Do početka rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost poslove koji se
odnose na nuklearnu sigurnost i suradnju s Međunarodnom agencijom za
atomsku energiju obavljat će Ministarstvo gospodarstva.
S početkom rada Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima poslove
Ministarstva gospodarstva koji se odnose na nuklearnu sigurnost i
suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.
Razmjerno preuzetim poslovima, Državni zavod za nuklearnu sigurnost
preuzima i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad,
financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva gospodarstva, u
roku od 60 dana od početka rada Državnog zavoda za nuklearnu
sigurnost.
Članak 33.
Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima državne službenike i
namještenike Ministarstva gospodarstva sukladno preuzetim poslovima.
Državni službenici i namještenici do donošenja rješenja o rasporedu na
temelju Pravilnika o unutarnjem redu Državnog zavoda za nuklearnu
sigurnost, zadržavaju sva prava i obveze iz državne službe prema
dosadašnjim rješenjima.
Članak 34.
Ministarstvo gospodarstva obavit će pripreme za početak rada Državnog
zavoda za nuklearnu sigurnost u roku od godinu dana od stupanja na
snagu ovoga Zakona.
Državni zavod za nuklearnu sigurnost započet će s radom najkasnije do
1. siječnja 2005. godine.
Članak 35.
Propise iz članka 4., 7., 8., 16. i 17. te posebne uvjete iz članka
24. donijet će ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost u roku
od godinu dana od početka rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.
Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se
pravilnici donijeti na temelju zakona iz članka 36. ovoga Zakona.
Članak 36.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o mjerama
za zaštitu od ionizirajućih zračenja i za sigurnost pri upotrebi
nuklearnih objekata i postrojenja (»Narodne novine«, br. 18/81.) i
Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja i o posebnim mjerama
sigurnosti pri upotrebi nuklearne energije (»Narodne novine«, br.
53/91.).
Stupanje na snagu
Članak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.