IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE NA

izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom republike hrvatske na području primorsko-goranske županije za 2020. godinu

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE NA
PODRUČJU
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE ZA 2020. GODINU
Rijeka, svibanj 2021.
S A D R Ž A J
1.
UVOD
.......................................................................................................................
4
2.
OSNOVNI PODACI O SUSTAVU GOSPODARENJA OTPADOM U PRIMORSKO-GORANSKOJ
ŽUPANIJI
.................................................................
6
3.
NAČELA, RED PRVENSTVA I CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM …………
6
4.
OBVEZE U GOSPODARENJU OTPADOM NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ)
RAZINI KOJE PROIZLAZE IZ PROPISA ..................................
8
5.
PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
11
6.
GOSPODARENJE OTPADOM NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
................................................................................................................
6.1. Gospodarenje komunalnim otpadom
................................................................
6.2.Gospodarenje neopasnim proizvodnim, opasnim i građevnim otpadom
..........
6.2.1. Neopasni proizvodni otpad
.......................................................................
6.2.2. Opasni otpad
............................................................................................
6.2.3. Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest
.................................................
12
12
21
21
22
22
7.
OSTVARENJE MJERA ZA PROVEDBU PLANA NA PODRUČJU
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
..................................................................
1.
Uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove
gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave
.........................................................
2.
Kućno kompostiranje
....................................................................................
3.
Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje papira,
kartona, metala, plastike, stakla i tekstila
...................................................................
4.
Izgradnja sortirnica
.......................................................................................
5.
Izgradnja reciklažnih dvorišta
.......................................................................
6.
Obračun naplate prikupljanja komunalnog otpada po količini
......................
7.
Nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada
........................
8.
Izgradnja postrojenja za biološku obradu otpada
.........................................
9.
Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom
otpadu..
10.
Centar za gospodarenje otpadom
Marišćina.................................................
11.
Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad
......................
12.
Odlagališna ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži
azbest .........
13.
Sanacija odlagališta neopasnog otpada
.......................................................
14.
Sanacija lokacija onečišćenih otpadom
........................................................
15.
Provedba izobrazno - informativnih aktivnosti ………………………………...
7.16. Izobrazba sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom
...............
23
23
24
25
25
25
26
27
28
28
28
30
31
3233
36
41
8.
OBJEDINJENA IZVJEŠĆA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
......................
41
9.
ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………….….....
50
TUMAČ KRATICA
MINGOR - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
FZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
ROO – Registar onečišćavanja okoliša
JP(R)S - jedinica područne (regionalne) samouprave
JLS - jedinica lokalne samouprave
CGO – Centar za gospodarenje otpadom
MBO – mehaničko-biološka obrada
SRF (RDF) – gorivo iz otpada
1. UVOD
Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. –
2022. (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuje ciljeve gospodarenja otpadom
i određuje mjere za sprječavanje nastanka otpada, mjere za
unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom i posebnim
kategorijama otpada, mjere sanacije lokacija onečišćenih otpadom,
obvezu provođenja izobrazno-informativnih aktivnosti te unaprjeđenja
sustava nadzora nad gospodarenjem otpadom. Opći ciljevi Plana su
smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta, smanjenje
emisija onečišćujućih tvari u okoliš i štetnog djelovanja otpada na
ljudsko zdravlje i okoliš.
U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom Planom su određeni
nositelji provedbe Plana i rokovi za provedbu propisanih mjera.
Provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (FZOEU), dok su jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave dužne na svom području, u okviru svoje
nadležnosti, osigurati uvjete i provedbu mjera iz Plana.
Uspješnost provedbe Plana provjerava se trogodišnjim izvještavanjem od
strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja prema Vladi i
godišnjim izvješćima jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Tako su, sukladno odredbi članka 20. Zakona, izvršna
tijela jedinica lokalne samouprave dužna dostaviti godišnje izvješće o
provedbi Plana za prethodnu kalendarsku godinu jedinici područne
(regionalne) samouprave i objaviti ga u svom službenom glasilu do 31.
ožujka tekuće godine, dok je izvršno tijelo jedinice područne
(regionalne) samouprave dužno godišnje izvješće o provedbi Plana i
objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave dostaviti
Ministarstvu i objaviti ih u svom službenom glasilu i na svojim
mrežnim stranicama do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu
kalendarsku godinu.
Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske na
području Primorsko-goranske županije za 2020. godinu (dalje u tekstu:
Izvješće o provedbi Plana) pripremljeno je u suradnji s komunalnim
društvima s područja Županije koja se bave gospodarenjem otpadom i
društvom Ekoplus d.o.o. koje upravlja Centrom za gospodarenje otpadom
(CGO) Marišćina.
Ono sadrži osnovne podatke o sustavu gospodarenja otpadom u
Primorsko-goranskoj županiji, pregled načela, reda prvenstva i ciljeva
gospodarenja otpadom, popis obveza u gospodarenju otpadom koje su
Zakonom stavljene u nadležnost jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, aktivnosti na provedbi mjera iz Plana u 2020.
na području Županije, uključujući i aktivnosti vezane uz CGO Marišćina
na izgradnji pretovarnih stanica, te pregled stanja na odlagalištima s
poduzetim mjerama na njihovoj sanaciji.
Objedinjeno izvješće, koje je sastavni dio ovoga Izvješća o provedbi
Plana, sadrži informacije o postojećem stanju gospodarenja otpadom i o
provedbi Plana na lokalnoj razini. Njime je obuhvaćeno 36 izvješća
jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije, i
to: gradovi Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav,
Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka, i
Vrbovsko te općine Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine,
Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska – Dubašnica,
Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora,
Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbnik. Ovdje treba napomenuti da
su, dopisom upućenim od strane nadležnog županijskog upravnog tijela,
sve jedinice lokalne samouprave pravovremeno bile pozvane na dostavu
svojih izvješća. U Zakonom propisanom roku izvješće je dostavilo 30
jedinica lokalne samouprave, a izvan njega njih šest, i to: gradovi
Mali Lošinj i Rab te općine Čavle, Dobrinj, Lopar i Skrad.
Pregled dostavljenih izvješća JLS prikazan je u Tablici 1.
Tablica 1. Pregled dostavljenih izvješća jedinica lokalne samouprave
REDNI BROJ
JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
DOSTAVLJENO
U ROKU
IZVAN ROKA
1.
Grad Bakar
*
2.
Grad Cres
*
3.
Grad Crikvenica
*
4.
Grad Čabar
*
5.
Grad Delnice
*
6.
Grad Kastav
*
7.
Grad Kraljevica
*
8.
Grad Krk
*
9.
Grad Mali Lošinj
*
(6.4.2021.)
10.
Grad Novi Vinodolski
*
11.
Grad Opatija
*
12.
Grad Rab
*
(6.4.2021.)
13.
Grad Rijeka
*
14.
Grad Vrbovsko
*
15.
Općina Baška
*
16.
Općina Brod Moravice
*
17.
Općina Čavle
*
(2.4.2021.)
18.
Općina Dobrinj
*
(2.4.2021.)
19.
Općina Fužine
*
20.
Općina Jelenje
*
21.
Općina Klana
*
22.
Općina Kostrena
*
23.
Općina Lokve
24.
Općina Lopar
*
(2.4.2021.)
25.
Općina Lovran
*
26.
Općina Malinska - Dubašnica
*
27.
Općina Matulji
*
28.
Općina Mošćenička Draga
*
29.
Općina Mrkopalj
*
30.
Općina Omišalj
*
31.
Općina Punat
*
32.
Općina Ravna Gora
*
33.
Općina Skrad
*
(1.4.2021.)
34.
Općina Vinodolska
*
35.
Općina Viškovo
*
36.
Općina Vrbnik
*
Izvješće o provedbi Plana je izrađeno temeljem dostavljenih podataka
od strane JLS, te temeljem podataka o gospodarenju otpadom komunalnih
društava i Baze podataka Registra onečišćavanja okoliša (ROO).
Sva dostavljena izvješća jedinica lokalne samouprave nalaze se u
prilogu ovog Izvješća o provedbi Plana.
2. OSNOVNI PODACI O SUSTAVU GOSPODARENJA OTPADOM U PRIMORSKO-GORANSKOJ
ŽUPANIJI
Primorsko-goranska županija zauzima 6,3% površine Republike Hrvatske
(površina kopnenog dijela Županije iznosi 3.588 km2) i po prirodnim i
gospodarskim obilježjima dijeli sa na tri područja: Primorje -
priobalno područje, kvarnerski otoci i Gorski kotar. Na području
Županije živi 296.195 stanovnika. Ima 36 jedinica lokalne samouprave,
14 gradova (Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav,
Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka i
Vrbovsko) i 22 općine (Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine,
Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska - Dubašnica,
Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora,
Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbnik). Administrativno središte
Županije je Grad Rijeka.
Na području Županije, komunalni otpad sakuplja 12 komunalnih društava
čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave. Uz komunalna društva,
sakupljanjem posebnih kategorija otpada na području Županije bavi se i
19 tvrtki, koje imaju dozvolu za privremeno skladištenje i/ili oporabu
otpada.
Primorsko-goranska županija je uspostavila jedinstveni sustav
gospodarenja otpadom na svom području. Uz sufinanciranje sredstvima EU
fondova izgrađen je CGO Marišćina koji je u punom pogonu od travnja
2017. godine. Od pet planiranih pretovarnih stanica tri (Cres, Novi
Vinodolski i Rab) su izgrađene i započele su s radom. Pretovarna
stanica Krk izgrađena je u 2018. te se putem nje tijekom 2020.
miješani komunalni otpad odvozio i zbrinjavao u CGO Marišćina i to
sukladno njihovim mogućnostima prihvata. Pretovarna stanica Delnice
također je izgrađena te se početak korištenja očekuje sredinom 2021.
godine.
Pored navedenoga, izgrađena je i pretovarna stanica Mali Lošinj te
privremena pretovarna stanica Vrbovsko, koja je započela s radom u
travnju 2018. godine.
Na području Županije nalazi se deset odlagališta otpada od kojih je
šest zatvoreno za odlaganje otpada, a tri su - odlagališta Viševac
(Rijeka), Cetin (Vrbovsko) i Pržić (Cres) potpuno sanirana. S
puštanjem u funkciju pretovarnih stanica sva će se odlagališta
zatvoriti i postupno sanirati.
Na području Općine Viškovo nedaleko Rijeke nalazi se zatvoreno
odlagalište opasnog otpada Sovjak. U srpnju 2018. potpisan je Ugovor o
EU sufinanciranju projekta sanacije jame Sovjak, gdje je nositelj
zahvata FZOEU, dok je u listopadu 2019. objavljen natječaj za
projektiranje i izvođenje radova sanacije.
Za privremeno skladište otpada Faza 0-1 u sklopu CGO Marišćina tijekom
prve polovine 2020. dogovorene su sve aktivnosti sanacije sa nadležnim
državnim tijelima te je započeta izrada idejnih projekata za izmjenu
lokacijske dozvole, odnosno izmjenu prostornih uvjeta, a početak
sanacije očekuje se tijekom 2021.
3.
NAČELA, RED PRVENSTVA I CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM
Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o
održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13, 73/17,
14/19 i 98/19) i nizom podzakonskih propisa. Zakonom se utvrđuju mjere
za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili
proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih
postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih
svojstava otpada.
Sukladno Zakonu gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela
zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i
pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite
okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila
struke, a osobito na sljedećim načelima:
*
načelu onečišćivač plaća
*
načelu blizine
*
načelu samodostatnosti i
*
načelu sljedivosti.
Nadalje, Zakonom je određeno da se u svrhu sprječavanja nastanka
otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje
sljedeći red prvenstva gospodarenja otpadom:
1.
sprječavanje nastanka otpada,
2.
priprema za ponovnu uporabu,
3.
recikliranje,
4.
drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
5.
zbrinjavanje otpada.
U skladu sa Zakonom, Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za
razdoblje 2017. – 2022. godine („Narodne novine“ br. 3/17) određeni su
sljedeći ciljevi gospodarenja otpadom:
Cilj 1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom
1.
Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%
2.
Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada
(prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)
3.
Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je
sastavni dio komunalnog otpada
4.
Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog
komunalnog otpada
Cilj 2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada
1.
Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada
2.
Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda
3.
Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom
4.
Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom
5.
Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i
potonulim stvarima na morskom dnu
6.
Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama
otpada
Cilj 3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom
Cilj 4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom
Cilj 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti
Cilj 6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom
Cilj 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom
Cilj 8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom
Navedeni ciljevi koji proizlaze iz obveza koje Republika Hrvatska mora
postići sukladno EU zakonodavstvu, rezultirali su iz ocjene postojećeg
stanja gospodarenja otpadom i utvrđeni su u odnosu na 2015. godinu.
3.
OBVEZE U GOSPODARENJU OTPADOM NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ
(REGIONALNOJ) RAZINI KOJE PROIZLAZE IZ PROPISA
Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom gospodarenje otpadom i
učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo
nadležno za zaštitu okoliša propisivanjem mjera. Županije te gradovi i
općine su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu
propisanih mjera gospodarenja otpadom, uz Zakonom danu mogućnost da
više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sporazumno
osigura njihovu zajedničku provedbu.
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je na svom području
osigurati:
1.
obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i
biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom
uslugom,
2.
odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira i
kartona, metala, stakla, plastike i tekstila, krupnog (glomaznog)
komunalnog otpada i otpada propisanog Pravilnikom o gospodarenju
otpadom,
3.
sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te
uklanjanje tako odbačenog otpada,
4.
provedbu Plana gospodarenja otpadom RH,
5.
donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS,
6.
provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području,
7.
mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada,
8.
predaju miješanog komunalnog otpada u centar za gospodarenje
otpadom sukladno Planu, a sve sukladno sporazumu koje je izvršno
tijelo JLS dužno potpisati s centrom za gospodarenje otpadom i
9.
prestanak rada i zatvaranje odlagališta kojim upravlja pravna
osoba koja je u vlasništvu JLS te preuzimati miješani komunalni
otpad prikupljen iz određene JLS sukladno Odluci iz članka 26.
stavka 11. Zakona.
Provedbu tih obveza izvršno tijelo JLS dužno je osigurati na
kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima
održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući
pri tom javnost rada.
Zakonom je određeno da se javna usluga prikupljanja miješanog
komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada
smatra uslugom od općeg interesa. Ona podrazumijeva prikupljanje
spomenutoga otpada na određenom području pružanja usluge putem
spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz otpada do ovlaštene osobe
za njegovu obradu. Predstavničko tijelo JLS donosi odluku o načinu
pružanja javnih usluga koja, između ostaloga, sadrži kriterij obračuna
količine otpada, a to je masa predanog otpada u obračunskom razdoblju
ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika u obračunskom
razdoblju.
Sukladno Zakonu, izvršenje obveze odvojenog prikupljanja otpada,
provodi se na način da se osigura:
*
funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno
mobilne jedinice na svom području,
*
postavljanje spremnika za miješani komunalni otpad i spremnika za
odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona, biootpada, metala,
stakla i plastike kod korisnika usluge i, kada je to prikladno,
spremnike za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona,
metala, stakla, plastike i tekstila na javnoj površini,
*
obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije
reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno
sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira i kartona,
metala, stakla, plastike i tekstila i
*
uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev
korisnika usluge.
Provedbu obveza sprječavanja odbacivanja otpada na način suprotan
Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, osiguravaju komunalni
redari.
Provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja
otpadom na svojem području dužne su, o svom trošku i na odgovarajući
način osigurati JLS. Ta obveza naročito obuhvaća održavanje javnih
tribina, pripremu informativnih publikacija o gospodarenju otpadom i
objavu specijaliziranih priloga u medijima.
Konačno, izvršna tijela JLS dužna su osigurati i mogućnost provedbe
akcija prikupljanja otpada, za koje upravna tijela JLS nadležna za
poslove zaštite okoliša izdaju suglasnost.
Govoreći o provedbi Plana, u tablicama 2. i 3. dan je prikaz mjera iz
Plana s rokovima provedbe čiji su nositelji jedinice lokalne
samouprave (Tablica 2.), odnosno jedinice područne (regionalne)
samouprave (Tablica 3.).
Tablica 2. Mjere iz Plana čiji su nositelji jedinice lokalne
samouprave
Broj cilja iz Plana
Cilj
Mjera
Napo-
mena
Rok
1.
Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom
Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%
Odvojeno prikupiti 60% mase
proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika,
metal, biootpad i dr.)
Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni
dio komunalnog otpada
Odložiti na odlagališta manje od
25% mase proizvedenog komunalnog otpada
Uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove gospodarenja
otpadom JLS
Kućno kompostiranje
Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje papira,
kartona, metala, plastike, stakla i tekstila
Izgradnja sortirnica*
Izgradnja reciklažnih dvorišta Obračun naplate prikupljanja komunalnog
otpada po količini
Nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada
Izgradnja postrojenja za biološku obradu otpada
Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu
*uz JLS/
FZOEU/
EU i
privatna
ulaganja
2020.
2020.
2020.
2019.
2017.
2020.
2020.
Kont.
2.
Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada
Odvojeno prikupiti 75% mase
proizvedenog građevnog otpada
Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad
uz
JP(R)S i
privatna ulaganja
2020.
4.
Sanirati lokacije onečišćene otpadom
Sanacija odlagališta neopasnog otpada
Sanacija lokacija onečišćenih otpadom
2022.
2020.
5.
Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti
Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih
aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom
2022.
7.
Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom
Izobrazba sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom
Kont.
Uz navedene mjere, Odlukom Vlade o implementaciji Plana od 25. svibnja
2017., propisano je da jedinice lokalne samouprave, uz Hrvatske vode,
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo
poljoprivrede, trebaju dati svoj doprinos izgradnji građevina i
uređaja za obradu mulja. Jednako tako, jedinice lokalne samouprave bi
trebale zajedno sa civilnim sektorom potaknuti uspostavu centara za
ponovnu uporabu odbačenih predmeta.
Tablica 3. Mjere iz Plana čiji su nositelji jedinice područne
(regionalne) samouprave
Broj cilja iz Plana
Cilj
Mjera
Napo-mena
Rok
1.
Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom
Odložiti na odlagališta manje od
25% mase proizvedenog komunalnog otpada
Izgradnja centara za gospodarenje otpadom
2022.
2.
Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada
Odvojeno prikupiti 75% mase
proizvedenog građevnog otpada
Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad
Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži
azbest
u okviru CGO;
uz
JLS i
privatna ulaganja
u okviru CGO
2020.
2022.
Prema Planu, uz naprijed navedene mjere jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave bi trebale, uz ostale nositelje, sudjelovati u
interventnom sakupljanju i zbrinjavanju morskog otpada.
3.
PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Prema Zakonu, jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti svoje
planove gospodarenja otpadom. Prije donošenja samih planova, one su
dužne za prijedloge tih planova ishoditi prethodnu suglasnost
nadležnog upravnog tijela područne (regionalne) samouprave o
usklađenosti istih s odredbama Zakona, propisa donesenih na temelju
Zakona i Plana.
Od 36 jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske
županije, 34 ih je donijelo svoje planove gospodarenja otpadom u
skladu sa Zakonom i Planom iz 2017. Za Općinu Jelenje na snazi je Plan
donesen prije stupanja na snagu Zakona iz 2017. i donošenja Plana RH,
a Općina Malinska Dubašnica pripremila je nacrt Plana gospodarenja
otpadom za razdoblje od 2019. do 2024. godine.
Pregled planova gospodarenja otpadom svih JLS prikazan je u Tablici 4.
Tablica 4. Pregled Planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne
samouprave
R.BR.
JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
RAZDOBLJE PLANA
PRETHODNA SUGLASNOST
DAN DONOŠENJA
OBJAVA U SLUŽBENOM GLASILU
1.
Grad Bakar
2018.-2023.
27.6.2018.
2.7.2018.
SN Grada Bakra br. 8/18 od 4.7.2018.
2.
Grad Cres
2017.-2022.
19.1.2018.
30.1.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.2/18 od 31.1.2018.
3.
Grad Crikvenica
2018.-2023.
9.5.2018.
17.5.2018.
SN Grada Crikvenice br.47/18 od 18.5.2018.
4.
Grad Čabar
2017.-2022.
15.5.2018.
13.7.2018.
SN Grada Čabra br.3/18 od 13.7.2018.
5.
Grad Delnice
2018.-2023.
15.5.2018.
24.5.2018.
SN Grada Delnice br. 4/18 od 24.5.2018.
6.
Grad Kastav
2017.-2022.
12.3.2018.
28.3.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.8/18 od 30.3.2018.
7.
Grad Kraljevica
2017.-2022.
31.1.2018.
12.2.2018.
SN Grada Kraljevice br.1/18 od 13.2.2018.
8.
Grad Krk
2017.-2022.
30.1.2018.
30.1.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.2/18 od 31.1.2018.
9.
Grad Mali Lošinj
2017.-2022.
18.12.2017.
31.1.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.3/18 od 5.2.2018.
10.
Grad Novi Vinodolski
2017.-2022.
21.3.2018.
8.5.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.16/18 od 25.5.2018.
11.
Grad Opatija
2017.-2022.
13.3.2018.
26.4.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.12/18 od 27.4.2018.
12.
Grad Rab
2017.-2022.
9.5.2017.
24.7.2017.
SN Primorsko-goranske županije br.20/17 od 28.7.2017.
13.
Grad Rijeka
2017.-2022.
30.1.2018.
27.2.2018.
SN Grada Rijeke br. 4/18 od 2.3.2018.
14.
Grad Vrbovsko
2017.-2022.
5.3.2018.
14.3.2018.
SN Grada Vrbovsko br.3/18 od 15.3.2018.
15.
Općina Baška
2017.-2022.
5.3.2018.
27.3.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.10/18 od 10.4.2018.
16.
Općina Brod Moravice
2018.-2023.
25.5.2018.
25.5.2018.
SN Općine Brod Moravice br. 20/18 od 25.5.2018.
17.
Općina Čavle
2018.-2023.
10.5.2018.
16.5.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.15/18 od 18.5.2018.
18.
Općina Dobrinj
2017.-2022.
30.5.2018.
7.6.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.18/18 od 7.6.2018.
19.
Općina Fužine
2017.-2022.
22.2.2018.
15.3.2018.
SN Općine Fužine br. 1/18 od 19.3.2018.
20.
Općina Jelenje
2016.-2022.
-
14.6.2016.
SN Primorsko-goranske županije br.15/16 od 17.6.2016.
21.
Općina Klana
2018.-2023.
22.5.2018.
28.5.2018.
SN Općine Klana br. 31/18 od 29.5.2018.
22.
Općina Kostrena
2017.-2022.
2.5.2018.
10.5.2018.
SN Općine Kostrena br. 6/18 od 11.5.2018.
23.
Općina Lokve
2018.-2023.
24.5.2018.
29.5.2018.
SN Općine Lokve br. 3/18 od 30.5.2018.
24.
Općina Lopar
2017.-2022.
21.2.2018.
27.2.2018.
SN Primorsko-goranske županije br. 6/18 od 9.3.2018.
25.
Općina Lovran
2017.-2022.
20.2.2018.
28.2.2018.
SN Općine Lovran br.3/18 od 1.3.2018.
26.
Općina Malinska – Dubašnica
2014.-2019.
-
19.12.2013.
SN Primorsko-goranske županije br. 50/13 od 21.12.2013.
27.
Općina Matulji
2017.-2022.
13.2.2018.
6.3.2018.
SN Primorsko-goranske županije br. 7/18 od 15.3.2018.
28.
Općina Mošćenička Draga
2017.-2022.
12.2.2018.
22.2.2018.
SN Općine Mošćenička Draga br.4/18 od 23.2.2018.
29.
Općina Mrkopalj
2018.-2023.
24.5.2018.
28.5.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.17/18 od 30.5.2018.
30.
Općina Omišalj
2017.-2022.
29.5.2018.
18.7.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.23/18 od 25.7.2018.
31.
Općina Punat
2017.-2022.
21.3.2018.
27.3.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.8/18 od 30.3.2018.
32.
Općina Ravna Gora
2018.-2023.
25.5.2018.
28.5.2018.
SN Općine Ravna Gora br. 5/18 od 1.6.2018.
33.
Općina Skrad
2018.-2023.
25.5.2018.
29.5.2018.
SN Općine Skrad br.4/18 od 30.5.2018.
34.
Općina Vinodolska
2018.-2023.
13.4.2018.
10.5.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.14/18 od 14.5.2018.
35.
Općina Viškovo
2017.-2022.
9.5.2018.
16.5.2018.
SN Općine Viškovo br. 9/18 od 17.5.2018.
36.
Općina Vrbnik
2017.-2022.
8.5.2018.
27.6.2018.
SN Primorsko-goranske županije br.21/18 od 30.6.2018.
3.
GOSPODARENJE OTPADOM NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
1.
Gospodarenje komunalnim otpadom
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom komunalni otpad se definira
kao otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu
sličan otpadu iz kućanstava, a ne uključuje proizvodni otpad i otpad
iz poljoprivrede i šumarstva. Miješani komunalni otpad je otpad iz
kućanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, a iz kojeg posebnim
postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (npr. papir, staklo i
dr.).
Miješani komunalni otpad na području Primorsko-goranske županije
sakuplja 12 komunalnih društva čiji su osnivači jedinice lokalne
samouprave (prikaz dan u Tablici 5.).
Pokrivenost kućanstava sa sakupljanjem otpada iznosi 100%.
Tablica 5. Komunalna društva i JLS s čijeg područja sakupljaju otpad
Redni broj
Komunalno društvo
Jedinice lokalne samouprave s čijeg područja se skuplja otpad
1.
Čistoća d.o.o. Rijeka
Bakar, Kastav, Kraljevica, Rijeka, Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena,
Viškovo
2.
Komunalac d.o.o. Jurdani
Opatija, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga
3.
Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski
Novi Vinodolski, Općina Vinodolska
4.
Eko-Murvica d.o.o. Crikvenica
Crikvenica
5.
Ponikve eko otok Krk d.o.o.
Krk, Baška, Dobrinj, Malinska – Dubašnica, Omišalj, Punat, Vrbnik
6.
Komunalne usluge Cres - Lošinj d.o.o.
Cres i Mali Lošinj
7.
Dundovo d.o.o.
Rab
8.
Lopar Vrutak d.o.o.
Lopar
9.
Komunalac d.o.o. Delnice
Delnice, Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad
10.
Komunalac d.o.o. Vrbovsko
Vrbovsko
11.
Čabar d.o.o.
Čabar
12.
Fužine d.o.o.
Fužine
U tablici 6. dani su podaci o sakupljenom otpadu od strane komunalnih
društava u 2020. godini.
Tablica 6. Sakupljene količine otpada od strane komunalnih društava u
2020.
Komunalno društvo
Ukupno, t
Miješ. kom. otpad, t
Ukupno odvojeno
t %
Komunalne usluge Cres-M.Lošinj d.o.o.
11095,51
5417,21
5678,3
51,18
Čistoća d.o.o. Rijeka
69799,61
53635,04
16164,57
23,16
KTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski
3981,26
3027,56
953,70
23,95
Eko-Murvica d.o.o. Crikvenica
6391,54
5361,64
1029,90
16,11
Dundovo d.o.o. Rab
4444,75
2824,77
1619,98
36,45
Lopar Vrutak d.o.o.
1035,56
570,17
465,39
44,94
Ponikve Eko otok d.o.o. Krk
25034,79
7922,20
17112,59
68,36
Komunalac d.o.o. Opatija, Jurdani
8497,98
7306,29
1191,69
14,02
Komunalac d.o.o. Delnice
2766,20
1994,4
771,8
27,90
Komunalac d.o.o. Vrbovsko
716,80
568
148,80
20,76
KTD Čabar d.o.o.
1148,82
1048,48
100,34
8,73
KTD Fužine d.o.o.
280,60
280,60
0,00
0,00
UKUPNO
135193,42
89956,36
45237,06
33,46
U tablici 7. dani su podaci o sakupljenom otpadu od strane komunalnih
društava u razdoblju od 2015. do 2020. godine.
Tablica 7. Sakupljene količine otpada od strane komunalnih društava u
razdoblju od 2015. do 2020. godine
2015.
2016.
2017.
Komunalno društvo
Ukupno, t
Miješ. kom. otpad, t
Ukupno odvojeno t %
Ukupno, t
Miješ.
kom.
otpad, t
Ukupno
odvojeno
t %
Ukupno, t
Miješ.
kom.
otpad, t
Ukupno
odvojeno
t %
Vodovod i čistoća Cres-M.Lošinj d.o.o.
17424,42
12918,54
4505,88
25,9
13972,30
10073,76
3898,54
27,9
11119,88
8791,24
2328,64
20,9
Čistoća d.o.o. Rijeka
57327,17
49189,07
8138,10
14,2
61039,00
52217,40
8822,37
14,5
59388,02
52682,74
6705,28
11,29
KTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski
4542,33
4327,20
215,13
4,7
2545,55
2168,70
376,85
14,8
3874,21
3285,01
589,2
15,2
Eko-Murvica d.o.o. Crikvenica
6879,18
5864,00
1015,18
14,8
7595,09
5852,04
1743,05
23,0
8224,99
6572,17
1652,82
20,1
Dundovo d.o.o. Rab
5415,37
4301,80
1113,57
20,6
5383,33
4139,00
1244,33
23,1
8114,12
4757,75
3356,37
41,4
Lopar Vrutak d.o.o.
2811,84
2315,60
496,24
17,7
2815,00
2275,00
540,00
19,1
2668,27
2047,85
620,42
23,3
Ponikve Eko otok d.o.o. Krk
19260,00
9605,00
9655,00
50,1
20566,67
9416,38
11150,29
54,2
21083,7
9764,41
11319,29
53,7
Komunalac d.o.o. Opatija, Jurdani
13092,04
11314,07
1777,97
13,6
12635,00
10701,74
1933,26
15,3
13588,86
11201,23
2387,63
17,6
Komunalac d.o.o. Delnice
4673,45
4478,00
195,45
4,2
5032,00
4235,00
797,00
15,8
3289,19
3224,00
65,19
2,00
Komunalac d.o.o. Vrbovsko
2138,00
2135,00
3,00
0,1
1782,43
1762,76
19,67
1,1
1638,19
1469,50
168,69
10,29
KTD Čabar d.o.o.
1756,57
1756,57
0,00
0
1217,61
1217,61
0
0
1237,59
1193,81
43,78
3,50
KTD Fužine d.o.o.
460,28
426,00
34,28
7,44
UKUPNO
135320,37
108204,85
27115,52
20,0
134583,98
104059,39
30525,36
22,68
134686,06
105415,71
29271,59
21,73
2018.
2019.
2020.
Komunalno društvo
Ukupno,
t
Miješ.
kom.
otpad, t
Ukupno
odvojeno
t %
Ukupno, t
Miješ.
kom.
otpad, t
Ukupno
odvojeno
t %
Ukupno, t
Miješ.
kom.
otpad, t
Ukupno
odvojeno
t %
Vodovod i čistoća Cres-M.Lošinj d.o.o.
11984,75
8538,26
3446,49
28,75
12943,15
6874,84
6068,31
46,88
11095,51
5417,21
5678,3
51,18
Čistoća d.o.o. Rijeka
63849,58
52832,31
11017,27
17,25
75350,19
54187,47
21162,72
28,09
69799,61
53635,04
16164,57
23,16
KTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski
4027,49
3279,42
748,07
18,57
4781,69
3391,18
1390,51
29,07
3981,26
3027,56
953,70
23,95
Eko-Murvica d.o.o. Crikvenica
8442,79
6262,72
2180,07
25,82
8037,17
6181,20
1855,97
23,09
6391,54
5361,64
1029,90
16,11
Dundovo d.o.o. Rab
6806,17
4180,00
2626,17
38,58
6134,99
3187,18
2947,81
48,04
4444,75
2824,77
1619,98
36,45
Lopar Vrutak d.o.o.
1318,63
938,31
380,32
28,84
1462,24
799,20
663,04
45,34
1035,56
570,17
465,39
44,94
Ponikve Eko otok d.o.o. Krk
22591,39
9911,00
12680,39
56,12
29322,32
9681,57
19640,75
66,98
25034,79
7922,20
17112,59
68,36
Komunalac d.o.o. Opatija, Jurdani
11428,53
10345,28
1083,25
9,4
10173,19
8235,11
1938,08
19,05
8497,98
7306,29
1191,69
14,02
Komunalac d.o.o. Delnice
3348,19
3080,00
268,19
8,00
3283,13
3036,00
247,13
7,53
2766,20
1994,4
771,8
27,90
Komunalac d.o.o. Vrbovsko
949,65
925,34
24,31
2,55
799,13
694,47
104,66
13,09
716,80
568
148,80
20,76
KTD Čabar d.o.o.
1152,11
1075,21
76,90
6,60
1163,12
1092,00
71,12
6,11
1148,82
1048,48
100,34
8,73
KTD Fužine d.o.o.
544,00
544,00
0,00
0,00
555,10
547,00
8,1
1,46
280,60
280,60
0,00
0,00
UKUPNO
136443,28
101911,85
34531,43
25,30
154005,42
97907,22
56098,2
36,43
135193,42
89956,36
45237,06
33,46
Tablica 8. Podaci o sakupljenim količinama komunalnog otpada
GRAD/OPĆINA
MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD (t)
ODVOJENO
(t)
SAKUPLJENO
%
UKUPNO
(t)
PRIOBALJE
Grad Rijeka
36108,16
18574,28
33,96
54682,44
Grad Bakar
3316,76
1012,11
23,38
4328,87
Grad Kastav
3060,32
402,70
11,63
3463,02
Grad Kraljevica
1613,66
410,50
20,28
2024,16
Općina Čavle
1556,74
448,71
22,37
2005,45
Općina Jelenje
1419,70
215,50
13,18
1635,20
Općina Klana
334,44
118,60
26,18
453,04
Općina Kostrena
1624,58
576,18
26,18
2200,76
Općina Viškovo
4600,68
814,22
15,04
5414,9
Grad Crikvenica
5361,64
1029,90
16,11
6391,54
Grad Novi Vinodolski
1869,20
778,56
29,40
2647,76
Općina Vinodolska
1158,36
175,14
13,13
1333,5
Grad Opatija
3865,96
493,20
11,31
4359,16
Općina Lovran
1298,88
195,36
13,07
1494,24
Općina Matulji
1614,26
428,41
20,97
2042,67
Općina Mošćenička Draga
527,19
74,72
12,41
601,91
Ukupno
69330,53
25748,09
27,08
95078,62
OTOCI
Grad Krk
1980,55
4278,23
68,36
6258,78
Općina Baška
1029,88
2221,18
68,32
3251,06
Općina Dobrinj
792,22
1708,33
68,32
2500,55
Općina Malinska-Dubašnica
1426,00
3080,32
68,36
4506,32
Općina Omišalj
1267,55
2744,30
68,40
4011,85
Općina Punat
1029,89
2224,69
68,35
3254,58
Općina Vrbnik
396,11
855,64
68,36
1251,75
Grad Mali Lošinj
4034,15
4162,35
50,78
8196,50
Grad Cres
1383,06
1515,95
52,29
2899,01
Grad Rab
2824,77
1619,98
36,45
4444,75
Općina Lopar
570,17
465,39
44,94
1035,56
Ukupno
16734,35
24876,36
59,65
41610,71
GORSKI KOTAR
Grad Čabar
1048,48
100,34
8,73
1148,82
Grad Delnice
1045,40
468,50
30,95
1513,90
Grad Vrbovsko
568,00
148,80
20,76
716,80
Općina Brod Moravice
140,00
33,40
19,26
173,40
Općina Fužine
280,60
0,00
0,00
280,60
Općina Lokve
147,00
45,40
23,60
192,40
Općina Mrkopalj
167,00
50,20
23,11
217,20
Općina Ravna Gora
362,00
142,00
28,17
504,00
Općina Skrad
133,00
32,30
19,54
165,3
Ukupno
3891,48
1020,94
20,78
4912,42
Sveukupno
89956,36
51645,39
36,47
141601,75
Tablica 9. Podaci o odvojeno sakupljenim količinama komunalnog otpada
GRAD/OPĆINA
PAPIR (t)
PLASTIKA (t)
STAKLO (t)
METALI (t)
OSTALO (t)
UKUPNO
PRIOBALJE
Grad Rijeka
2651,04
2641,25
2291,35
849,64
10111.30
18574,28
Grad Bakar
101,33
4,94
0,49
1,27
904,08
1012,11
Grad Kastav
157,76
6,23
0,52
1,68
236,51
402,7
Grad Kraljevica
159,15
2,76
0,88
0,71
247,00
410,5
Općina Čavle
133,41
4,32
0,85
1,16
308,97
448,71
Općina Jelenje
66,24
2,39
0,95
2,72
143,20
215,5
Općina Klana
43,61
1,19
0,13
0,32
73,35
118,60
Općina Kostrena
124,49
2,50
0,33
0,65
448,21
576,18
Općina Viškovo
191,06
13,25
1,35
4,33
604,23
814,22
Grad Crikvenica
86,90
10,71
5,26
0,00
927,03
1029,90
Grad Novi Vinodolski
197,51
41,31
24,13
5,27
510,34
778,56
Općina Vinodolska
1,84
0,57
1,12
2,32
169,29
175,14
Grad Opatija
9,50
0,99
5,99
0,62
476,10
493,20
Općina Lovran
14,19
2,37
10,71
1,02
167,07
195,36
Općina Matulji
0,00
0,00
0,00
0,00
428,41
428,41
Općina Mošćenička Draga
2,50
0,42
1,89
0,18
69,73
74,72
Ukupno
3940,53
2735,2
2345,95
871,89
15854,52
25748,09
OTOCI
Grad Krk
550,85
224,51
165,02
15,69
3322,16
4278,23
Općina Baška
286,45
116,75
85,81
8,16
1724,01
2221,18
Općina Dobrinj
220,34
89,80
66,00
6,26
1325,93
1708,33
Općina Malinska-Dubašnica
396,62
161,65
118,81
11,29
2391,95
3080,32
Općina Omišalj
352,54
143,68
111,87
10,04
2126,17
2744,30
Općina Punat
286,45
116,75
85,81
8,16
1727,52
2224,69
Općina Vrbnik
110,17
44,90
33,00
3,14
664,43
855,64
Grad Mali Lošinj
354,43
57,52
252,80
238,48
3259,12
4162,35
Grad Cres
231,34
112,90
106,94
27,85
1036,92
1515,95
Grad Rab
389,75
242,60
49,94
122,84
814,85
1619,98
Općina Lopar
74,77
8,05
37,71
17,10
327,76
465,39
Ukupno
3253,71
1319,11
1113,71
469,01
18720,82
24876,36
GORSKI KOTAR
Grad Čabar
0,00
0,00
0,00
0,00
100,34
100,34
Grad Delnice
181,00
35,40
12,20
4,00
235,90
468,50
Grad Vrbovsko
26,03
1,01
7,53
0,00
114,23
148,80
Općina Brod Moravice
8,00
2,40
1,00
0,00
22,00
33,40
Općina Fužine
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Općina Lokve
10,00
3,00
1,40
0,00
31,00
45,40
Općina Mrkopalj
11,00
2,70
1,50
0,00
35,00
50,20
Općina Ravna Gora
16,20
12,80
9,00
3,00
101,00
142,00
Općina Skrad
9,50
2,60
1,20
0,00
19,00
32,30
Ukupno
261,73
59,91
33,83
7,00
658,47
1020,94
Sveukupno
7455,97
4114,22
3493,49
1347,90
35233,81
51645,39
Podaci o sakupljenom otpadu u 2020. po jedinicama lokalne samouprave
dani su u tablicama 8. i 9. u kojima su prikazani podaci o otpadu
sakupljenom od strane komunalnih društava, a za Grad Rijeku i od
strane ovlaštenih sakupljača (što čini razliku od 6408,33 t u odnosu
na podatke iz tablice 7. gdje su prikazani samo podaci o otpadu
sakupljenom od strane komunalnih društava).
Trendove u proteklih nekoliko godina zorno prikazuju grafikoni 1, 2 i
3. Grafikon 1. prikazuje podatke o ukupno sakupljenim količinama
otpada od 2015. do 2020. godine, a grafikoni 2. i 3. koliko je od toga
miješanoga komunalnog otpada, a koliko odvojeno prikupljenog otpada u
istom razdoblju.
Grafikon 1. Grafički prikaz ukupno sakupljenih količina otpada tijekom
2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godine

Grafikon 2. Grafički prikaz sakupljenih količina miješanog komunalnog
otpada tijekom 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godine

Grafikon 3. Grafički prikaz količina odvojeno sakupljenog otpada
tijekom 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godine

U grafikonu 3. navedeni su podaci o ukupnim količinama odvojeno
sakupljenog otpada pri čemu su za 2020. godinu obuhvaćeni podaci
dobiveni od strane jedinica lokalne samouprave i ovlaštenih
sakupljača, prvenstveno „Metisa“ i „Sekundar“-a i to za odvojeno
prikupljene količine papira, plastike, stakla i metala koje su građani
predali kao povratnu ambalažu u najvećoj mjeri putem mnogobrojnih
trgovačkih centara diljem Županije.
Iz grafikona 1. je razvidno da je ukupna količina sakupljenog otpada
2020. 163.100,84 tone te je nešto veća nego prethodne 2019. godine.
Prema grafikonu 2. od toga je miješanog komunalnog otpada bilo
89.956,36 tona, što je oko 8.000 tona ili 8% manje nego prethodne
godine. Odvojeno sakupljenog otpada 2020. godine bilo je 73.144,44
tone ili 45%. To znači da se postotak odvojeno sakupljenog otpada
povećao i to za 15% u odnosu na 2019. godinu.
Iz grafikona je nadalje razvidno da je u protekle tri godine evidentno
povećanje odvojeno prikupljenog otpada, uz istodobni pad ukupne
količine miješanoga komunalnog otpada.
U grafikonu 4. prikazani su postoci odvojeno prikupljenog otpada po
jedinicama lokalne samouprave iz kojega je razvidno da su najbolji
rezultati postignuti na otoku Krku gdje je u 2020. godini odvojeno
sakupljeno 68,36% otpada. Time su sve JLS otoka Krka ostvarile cilj
postavljen Planom gospodarenja otpadom RH u pogledu odvojenog
prikupljanja otpada (60 % odvojeno prikupljenog otpada), te ga čak i
premašile. Visoke rezultate u odvojenom sakupljanju otpada bilježe i
otoci Cres i Mali Lošinj sa 51,18%, Općina Lopar sa 44,94% i Grad Rab
sa 36,45%. Ohrabrujuće rezultate iskazale su i goranske JLS: povećanje
odvojeno sakupljenih količina otpada bilježi se na području na kojem
društvo Komunalac d.o.o. Delnice obavlja uslugu sakupljanja komunalnog
otpada (u 2019. odvojeno je sakupljeno 7,53%, a u 2020. 27,90%), dok
je na području Grada Vrbovskoga u 2019. odvojeno sakupljeno 13,09%, a
20,76% u 2020. godini.
Grafikon 4. Grafički prikaz količina odvojeno sakupljenog otpada
tijekom 2020. po jedinicama lokalne samouprave u odnosu na ukupnu
količinu ukupno odvojeno sakupljenog otpada

2.
Gospodarenje neopasnim proizvodnim, opasnim i građevnim otpadom
6.2.1. Neopasni proizvodni otpad
Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih
svojstava iz Priloga Uredbe Komisije (EU) br. 1357/2014 od 18.
prosinca 2014. o zamjeni Priloga III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća o otpadu i stavljaju izvan snage određenih
direktiva (SL L 365, 19. 12. 2014.) i Priloga Uredbe Vijeća (EU)
2017/997 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Priloga III. Direktivi
2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu opasnog svojstva HP
14 »ekotoksično« (SL L 150, 14. 6. 2017.), a inertni otpad je onaj
otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili
biološkim promjenama.
Prema podacima iz ROO, u Primorsko-goranskoj županiji u 2020. nastalo
je ukupno 206.492,74 tone neopasnog otpada. Na mjestu nastanka
obrađeno je 2.883,94 tone, dok je predano ili izvezeno 205.164,64 tone
neopasnog otpada.
Od prijavljenog neopasnog proizvodnog otpada, najveće količine su iz
sljedećih grupa:
1.
otpad iz uređaja za pročišćavanje gradskih otpadnih voda i
pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu,
2.
građevni otpad i otpad od rušenja objekata,
3.
otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i mehaničke
površinske obrade metala i plastike te
4.
otpad od prerade drveta.
Prema podacima iz Registra dozvola za gospodarenje otpadom MINGOR i
podacima o izdanim rješenjima za gospodarenje neopasnim otpadom u
Županiji, na području Primorsko-goranske županije, poslovima
gospodarenja neopasnim otpadom bavi se 21 tvrtka koja ujedno ima i
sjedište i/ili podružnicu u Županiji (tablica 10.).
Tablica 10. Pravni subjekti koji posjeduju dozvolu za gospodarenje
neopasnim otpadom na području Županije
Naziv tvrtke
Sjedište
Rješenje (dozvola) izdano za:
Datum izdavanja
Čistoća d.o.o.
Dolac 14, Rijeka
sakupljanje, interventno skupljanje privremeno skladištenje i obrada
neopasnog otpada
09.10.15.
Dezinsekcija d.o.o.
Brajšina 13, Rijeka
sakupljanje neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada
15.06.16.
Eco-casa d.o.o.
Jušići 69c, Matulji
sakupljanje, interventno skupljanje i oporaba
29.02.16.
Ekoplus d.o.o.
ŽCGO Marišćina, Marčelji, Pogled 2/4
prihvat, zbrinjavanje i oporaba
04.04.17.
GP Krk d.d.
Stjepana Radića 31, Krk
sakupljanje, interventno skupljanje i oporaba
14.12.16.
Građevinar d.o.o.
Ivana Gorana Kovačića 21, Čabar
obrada građevnog otpada
14.05.20.
Građevinski obrt Iskopi Milardović
Cernik 43, Čavle
obrada građevnog otpada
29.01.20.
Grd d.o.o.
Mihačeva draga 41, Rijeka
prihvat i oporaba
26.01.17.
Ind-eko d.o.o.
Korzo 40/2, Rijeka
sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada (filtracija,
frakcioniranje i ugušćivanje) neopasnog otpada
08.05.15.
K.M.D. Babić d.o.o.
Blažići 25a, Viškovo
prijevoz, privremeno skladištenje, obrada, oporaba i reciklaža
neopasnog otpada
17.03.15.
Kemis - Termoclean d.o.o.
Sudišćak 3, Zagreb
sakupljanje , prijevoz i privremeno skladištenje neopasnog otpada
01.10.12.
Metal-Maris d.o.o.
Zametskog korena 36/B, Rijeka
sakupljanje i oporaba
09.03.16.
Metis d.d.
Industrijska zona, Kukuljanovo bb, Škrljevo
sakupljanje i prijevoz, privremeno skladištenje i obrada neopasnog
otpada
20.03.15.
Metis d.d.-Podružnica Rijeka
Milutina Barača 50, 51000 Rijeka
sakupljanje i prijevoz, privremeno skladištenje i obrada neopasnog
otpada
05.11.12.
Pograd d.o.o.
Ivana Gorana Kovačića 21, Čabar
obrada građevnog otpada
23.10.20.
Ponikve Eko otok d.o.o.
Vršanska 14, Krk
sakupljanje i obrada
04.10.17.
Sekundar usluge d.o.o. Rijeka
Jurdani, Permani bb
sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada neopasnog
otpada
18.12.15.
Strabag d.o.o.
Petra Hektorovića 2, Zagreb
sakupljanje i i oporaba
22.05.20.
Unija-nova d.o.o.
Radnička cesta 22, Zagreb
sakupljanje i oporaba
10.03.16.
KTD Ivanj d.o.o.
Trg Vinodolskog zakona 5, Novi Vinodolski
sakupljanje, priprema prije oporabe i privremeno skladištenje
14.03.19.
V.D.M. Promet d.o.o.
Zagorska 22, Zagreb
obrada građevnog otpada
28.10.19.
Izvor: MINGOR, Registar dozvola za gospodarenje otpadom
6.2.2. Opasni otpad
Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava
iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014 i Priloga Uredbe (EU) br.
2017/997.
Prema podacima iz ROO, u Primorsko-goranskoj županiji u 2020.
prijavljeno je 8.345,12 tona opasnog otpada, od čega su na mjestu
nastanka obrađene 247,47 tone, a oporabiteljima je predano ili
izvezeno 8.228,45 tona.
Najveće količine opasnog otpada čine otpadna ulja i otpad od tekućih
goriva i uljni filteri. Treba napomenuti da nisu zanemarive količine
opasnog otpada koji se izdvoji iz komunalnog otpada, a to su: otpadne
baterije, rasvjetna tijela, otapala, ulja i masti, boje, deterdženti
koji sadrže opasne tvari i dr.
Gospodarenjem opasnim otpadom na području Primorsko-goranske županije
bavi se sedam tvrtki, i to: Dezinsekcija d.o.o., Ekonex d.o.o.,
Frigomatic eco d.o.o., INA-industrija nafte d.d., IND-EKO d.o.o.,
Kemis-termoclean d.o.o. i Metis d.d. Navedene tvrtke imaju dozvolu za
gospodarenje opasnim otpadom, koju izdaje Ministarstvo gospodarstva i
održivog razvoja.
6.2.3. Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest
Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina,
rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad
nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe
koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Zakonom
zacrtani sustav gospodarenja građevnim otpadom ima za cilj osigurati
ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe
građevnog otpada.
Prema podacima ROO, u 2020. na području Županije nastalo je 14.935,86
tona građevnog otpada.
U ROO za 2020. godinu, proizvođači otpada prijavili su 254,75 tona
otpada koji sadrži azbest, i to uglavnom građevni materijal. Skupljači
su prijavili 868,13 tona otpada koji sadrži azbest. Navedeni otpad je
predan oporabiteljima. Najvećim se dijelom radi o građevnom otpadu
koji sadrži čvrsto vezani azbest koji se može odložiti.
Na području Županije, dozvolu za gospodarenje s neopasnim građevnim
otpadom posjeduje 16 tvrtki i komunalnih društava.
Prema podacima Registra dozvola za gospodarenje otpadom MINGOR na
području Županije registrirane su tri tvrtke (Dezinsekcija d.o.o.,
Ind-eko d.o.o. i Metis d.d.) koje imaju dozvolu za gospodarenje
otpadom koji sadrži azbest.
Napominje se da za sada na području naše Županije nije u funkciji
nijedna ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest pa se takav otpad
putem ovlaštenih tvrtki zbrinjava izvan Županije.
3.
OSTVARENJE MJERA ZA PROVEDBU PLANA NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE
ŽUPANIJE
1.
Uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove
gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave
Planovima jedinica lokalne samouprave planirano je postizanje cilja
smanjenja količine proizvedenog komunalnog otpada za 5% do 2022. u
odnosu na količinu otpada iz 2015. godine, a prikazane su i projekcije
smanjenja na godišnjim razinama. Glavna planirana mjera iz planova JLS
za postizanje sprječavanja nastanka otpada odnosi se na
izobrazno-informativne aktivnosti.
Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u 2020. iznosila je
141.601,75 tona (tablica br. 8) i veća je za 6.281,38 tona u odnosu na
količinu iz 2015. godine. Razlog navedenome nalazi se u gospodarskom
rastu, osobito u turizmu. Međutim, ovdje je za napomenuti da je u
odnosu na 2015. smanjena količina sakupljenog miješanog komunalnog
otpada (sa 108.204,85 tona u 2015. na 89.956,36 tona u 2020.), dok je
povećana količina odvojeno sakupljenog otpada (s 27.115,52 tone u
2015. na 51.645,39 tona u 2020.).
Smanjenje proizvedenog komunalnog otpada ovisit će o primjeni mjera iz
Plana, ali i o gospodarskom rastu (osobitu u turizmu) i kretanju broja
stanovnika.
U cilju sprječavanja nastanka otpada ključne mjere iz Plana koje će u
budućnosti trebati provoditi su sljedeće:
*
informativno-edukativne kampanje na temu sprječavanja nastanka
otpada od hrane,
*
unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od
hrane,
*
uspostava sustava doniranja hrane,
*
komunikacijske kampanje za građane,
*
poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica,
*
daljnje promicanje kućnog kompostiranja,
*
poticanje "zelene" javne nabave,
*
poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda.
Za uspješnost provedbe ovih mjera neophodno je sudjelovanje građana,
gospodarskih subjekata te udruga koje se bave zaštitom okoliša.
2.
Kućno kompostiranje
Kako bi se spriječilo odlaganje biootpada na odlagališta otpada i
doprinijelo ostvarenju ostalih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno
je potaknuti građane na kompostiranje. Cilj je postići da kućanstva
odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada odlaganjem u
spremnike za biootpad, te da kompostiranjem u vlastitim komposterima
ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada.
Sukladno Planu ovom mjerom treba obuhvatiti ruralna područja, odnosno
predgrađa urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih
jedinica s okućnicom.
Jedinice lokalne samouprave su do sada korisnicima podijelile sljedeći
broj kompostera:
*
Grad Novi Vinodolski 200 vrtnih i 300 kompostera za kuhinjski
biootpad,
*
Grad Cres 280 kućnih kompostera,
*
Grad Rijeka 100 kućnih kopostera,
*
Grad Vrbovsko 150 kompostera,
*
Grad Opatija 166 kompostera,
*
Grad Mali Lošinj 1.500 vrtnih kompostera,
*
Grad Kastav 30 kompostera (u 2015.), 70 kućnih kompostera (u
2019.),144 kućna kompostera (u 2020.),
*
Grad Bakar 30 kompostera,
*
Grad Kraljevica 30 kompostera,
*
Općina Lovran 22 kompostera,
*
Općina Matulji 190 kompostera (2014.-2016.), nabavljeno 350
kompostera u 2020.(podjela istih u tijeku),
*
Općina Kostrena 30 kućnih kompostera,
*
Općina Fužine 100 kompostera,
*
Općina Klana 20 kućnih kompostera,
*
Općina Lopar 95 vrtnih kompostera (u 2019.), nabavljeno 200
kompostera u 2020. (podjela istih u tijeku),
*
Općina Čavle 30 kućnih kompostera,
*
Općina Jelenje 70 kompostera, i još 30 u 2020.,
*
Općina Viškovo 386 kompostera i još njih 86 u 2020.,
*
Općina Mošćenička Draga – 26 kompostera.
Pored toga, veliki broj JLS planirao je nabavu dodatnog većeg broja
kompostera u sklopu javnog poziva za iskaz interesa za nabavu
spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, ali zbog
prevelikog interesa FZOEU je njihovu nabavu stavio u II. fazu nabave.
3.
Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje papira,
kartona, metala, plastike, stakla i tekstila
Komunalni otpad u gradovima i općinama na području Primorsko-goranske
županije sakupljaju komunalna društva. Raspolažu s opremom i vozilima,
a komunalno društvo Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. i brodovima za
sakupljanje otpada s malih otoka. Komunalna oprema i broj vozila se
kontinuirano nadopunjava i obnavlja u skladu s financijskim
mogućnostima društava i odobrenom sufinanciranju od strane FZOEU.
Tijekom 2020. dijelu JLS su isporučeni spremnici za odvojeno
prikupljanje reciklabilnih vrsta otpada temeljem sklopljenih ugovora s
FZOEU. Detaljan prikaz po JLS dan je u poglavlju 8. ovoga Izvješća.
4.
Izgradnja sortirnica
Prema Planu ova mjera uključuje izgradnju i opremanje novih, te po
potrebi povećanje kapaciteta i unaprjeđenje tehnologije postojećih
postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpadnog papira,
kartona, metala, stakla, plastike i dr.
U svim donesenim planovima gospodarenja otpadom jedinica lokalne
samouprave za razdoblje 2017. - 2022. planirana je izgradnja
sortirnica.
Trenutno sortirnica odvojeno sakupljenog otpada postoji jedino na
otoku Krku i smještena je uz odlagalište Treskavac.
Za sortirnicu na lokaciji Mihačeva draga, kapaciteta 7 t/h, ishođena
je građevinska dozvola. Projekt je u svibnju 2019. prijavljen na Javni
poziv MINGOR te je donesena Odluka o financiranju. Tijekom 2020.
provedeni su postupci javne nabave za izvođenje i opremanje
sortirnice, te za nadzor i voditelja projekta. Početak gradnje očekuje
se u 2021. godini.
U postupku je izrada projektne dokumentacije za sortirnicu u Gradu
Cresu, dok su gradovi Mali Lošinj, Rab i Crikvenica za sortirnicu
ishodovali građevinsku dozvolu.
Za izgradnju sortirnice koja se planira na području Općine Matulji
(zajednička sortirnica za Grad Opatiju i općine Matulji, Mošćenička
Draga i Lovran) izrađen je glavni projekt.
5.
Izgradnja reciklažnih dvorišta
Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom
prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta
otpada. Sukladno Zakonu gradonačelnici, odnosno općinski načelnici
dužni su na području jedinice lokalne samouprave osigurati
funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta čiji broj ovisi o
broju stanovnika. U naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno
dvorište propisana je obveza postavljanja mobilne jedinice za odvojeno
sakupljanje otpada.
Na području Županije postoje 22 reciklažna dvorišta od kojih je osam
na otoku Krku (po jedno u svakoj JLS i jedno uz odlagalište
Treskavac), tri u Rijeci i po jedno u Kostreni, Vinodolskoj općini,
Jelenju, Cresu, Malom Lošinju, Crikvenici, Delnicama, Lovranu,
Viškovu, Matuljima i na otoku Rabu. Reciklažno dvorište u Delnicama s
radom će započeti sredinom 2021. godine. Ovdje se napominje da je
postojeće reciklažno dvorište u Crikvenici ograničenih kapaciteta i
djelatnosti, tako da se na tom području planira izgradnja novog
reciklažnog dvorišta.
Za reciklažna dvorišta u Fužinama, Klani, Mošćeničkoj Dragi i Novom
Vinodolskom su ishođene građevinske dozvole, a projekti izgradnje
posljednja tri navedena reciklažna dvorišta su prijavljeni na natječaj
za sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz EU fondova.
Za izgradnju reciklažnog dvorišta Vrbovsko otvoren je postupak javne
nabave koji je trebao biti završen krajem ožujka 2021., nakon kojeg će
se sa najpovoljnijim ponuđačem sklopiti ugovor o izgradnji reciklažnog
dvorišta.
Grad Bakar u 2021. planira izradu projektne dokumentacije za izgradnju
reciklažnog dvorišta na području Industrijske zone Kukuljanovo.
Grad Kraljevica namjerava reciklažno dvorište koje je Brodogradilište
Kraljevica izgradilo za svoje potrebe prenamijeniti u gradsko
reciklažno dvorište, za što je u tijeku priprema potrebne
dokumentacije, dok je za reciklažno dvorište u Gradu Kastvu
nastavljena izrada glavnog projekta.
S mobilnim reciklažnim dvorištima raspolažu gradovi Rijeka, Bakar,
Crikvenica, Cres, Čabar, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Rab, Opatija i
Vrbovsko te općine Lopar i Mošćenička Draga.
Općina Fužine je krajem 2020. sklopila ugovor o dodjeli bespovratnih
sredstava za nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta.
Iz usvojenih planova gospodarenja otpadom razvidno je da većina
jedinica lokalne samouprave, izuzev onih na području otoka Krka,
planira gradnju novih reciklažnih dvorišta.
7.6. Obračun naplate prikupljanja komunalnog otpada po količini
Odredbom članka 30. stavka 6. točke 3. Zakona o održivom gospodarenju
otpadom propisano je da je korisnik javne usluge prikupljanja
miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada dužan
snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini
otpada kojeg je predao davatelju usluge. Temeljem Uredbe o
gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“ br. 50/17, 84/19 i
14/20) predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluku
o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog
otpada i biorazgradivog komunalnog otpada koja, između ostaloga,
sadrži i odredbe o iznosu obvezne minimalne javne usluge.
Cijena usluge prikupljanja i obrade komunalnog otpada sastoji se od
fiksnog i varijabilnog dijela, s time da se odlukom kao kriterij
obračuna količine otpada može odrediti volumen spremnika i broj
pražnjenja spremnika ili masa predanog otpada. U svrhu provođenja
sustava naplate po količini spremnici moraju biti „čipirani“ i mora
biti uspostavljen digitalni sustav evidencije preuzimanja otpada.
Sve jedinice lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije
donijele su odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja
miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Do
sada, prilagodba cjenika s naplatom po količini predanog otpada i
njihova primjena i uspostava digitalne evidencije preuzimanja otpada
uvedena je za pojedine jedinice lokalne samouprave, dok je u
preostalim JLS u tijeku.
Tako se u gradovima Novi Vinodolski, Rab, Crikvenica, Vrbovsko,
Opatija i Delnice te općinama Lovran, Mošćenička Draga, Matulji,
Lopar, Fužine, Skrad, Brod Moravice, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora
provodi sustav naplate po količini predanog otpada, a za većinu njih
je uspostavljena digitalna evidencija preuzimanja otpada.
Tijekom 2019. na području Općine Malinska-Dubašnica započelo se sa
pilot projektom naplate po količini predanog otpada na način da se na
tri vozila ugradila potrebna oprema, a za što je izdvojeno 200.000,00
kuna. Planirani nastavak ovih aktivnosti zaustavljen je u 2020. zbog
pandemije, a nastavak se planira u 2021. godini. Za implementaciju
sustava na području cijeloga otoka Krka potrebno je uložiti dodatnih
2.500.000,00 kuna, a za što se očekuje sufinanciranje od strane
MINGOR.
U Gradu Cresu su na polupodzemnim spremnicima ugrađeni otpadomjeri, a
u postupku je podjela čipiranih kanti gospodarstvenicima kojima
volumen otpadomjera nije dovoljan. Naplata će početi kada sva mjesta i
korisnici budu u novom sustavu. U Gradu Malom Lošinju se u sustavu
evidentiraju pražnjenja korisnika koji koriste kartice za otpadomjere
i gospodarstvenika koji koriste čipirane kante.
Svi spremnici na području djelovanja KD Čistoća su označeni kompletom
od dvije barkod naljepnice, a obavilo se i pridruživanje pojedinih
spremnika konkretnim korisnicima. Na vozila za prikupljanje otpada
ugrađeni su barkod čitači u svrhu očitanja barkodova spremnika pri
njihovu pražnjenju te je implementirano programsko rješenje
E-inventura čime se uspostavila digitalna evidencija o preuzetom
komunalnom otpadu.
Na području Općine Jelenje svim korisnicima podijeljeni su spremnici
za miješani i biorazgradivi komunalni otpad označeni „bar i data
matrix“ kodovima.
Tijekom 2020. korisnicima na području Grada Kastva i Općine Kostrena
koji žive u obiteljskim kućama, te svim poslovnim subjektima
podijeljeni su samostalni spremnici, također označeni kompletom od
dvije barkod naljepnice.
U Gradu Kraljevici je KD Čistoća d.o.o. izvršila podjelu individualnih
zelenih spremnika za prikupljanje miješanog i biorazgradivog
komunalnog otpada koji su dijeljeni bez naknade za obračunska mjesta s
maksimalno četiri kućanstva te za pravne i fizičke osobe – obrtnike.
Na području Grada Čabra uspostavljena je evidencija i baza podataka
SEPP sustava (dodjela barkod naljepnica, ugradnja čipova na posude,
prikupljanje izjava o korištenju usluge), sve u svrhu uvođenja novog
obračuna naplate po volumenu.
7.7. Nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada
Nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada vezat će se
uz dinamiku izgradnje postrojenja za biološku obradu otpada. Takva
vozila do sada nisu nabavljana. Očekuje se da će sufinanciranje
njihove nabave od strane FZOEU pratiti sufinanciranje izgradnje
postrojenja za biološku obradu otpada.
Napominje se da se na području Županije biootpad trenutno odvojeno
sakuplja na području otoka Krka, a za što se koriste ista, nepropusna
vozila koja služe i za sakupljanje miješanog komunalnog otpada, s time
da se vozila kod promjene vrste otpada koji se sakuplja peru.
8.
Izgradnja postrojenja za biološku obradu otpada
Prema Planu ova mjera uključuje izgradnju i opremanje novih, te po
potrebi povećanje kapaciteta i unaprjeđenje tehnologije postojećih
postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada.
Sve jedinice lokalne samouprave su samostalno ili u suradnji s drugim
JLS u svojim planovima gospodarenja otpadom planirale izgradnju takvih
postrojenja.
Grad Rijeka je izradio Elaborat opravdanosti, koji je temeljito
obradio i analizirao ekološke, financijske i ostale aspekte projekta
odvojenog prikupljanja biootpada i izgradnje postrojenja za njegovu
biološku obradu, te na osnovu toga iznio zaključak da u ovom trenutku
ne postoji okolišno, tehnološki, ekonomski niti strateški suvisla
alternativa zbrinjavanju biootpada na lokaciji CGO Marišćina.
Kompostana za biootpad postoji jedino na otoku Krku i smještena je uz
odlagalište Treskavac. Radovi započeti tijekom 2019. na rekonstrukciji
kompostane dovršeni su u kolovozu 2020., te je sada automatizirana
obrada odvojeno prikupljenog biootpada koji se prije obrađivao ručno.
U postupku je izrada projektne dokumentacije za kompostanu u Gradu
Cresu, dok je za kompostanu u Gradu Malom Lošinju ishođena građevinska
dozvola.
Izrađena je studija opravdanosti uvođenja sustava prikupljanja i
odvoza biootpada na području općina Viškovo i Klana i Grada Kastva,
kroz koju se analizirala i najoptimalnija lokacija za izgradnju
kompostane, a koja se trenutno razmatra u više varijanti realizacije.
8.
Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom
otpadu
Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu
provodi društvo Ekoplus d.o.o., a na aktivnim odlagalištima
upravitelji odlagališta.
7.10. Centar za gospodarenje otpadom Marišćina
CGO Marišćina, prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u
Republici Hrvatskoj, nastavio je s redovnim radom i u 2020. godini. Na
Centar se otpad dovozio s riječkog, opatijskog i
crikveničko-vinodolskog područja te sa Cresa, Raba i Vrbovskog, a
dijelom i otpad sa otoka Krka.
Tijekom 2020. društvo Ekoplus d.o.o. je preuzeo i obradio 75.290 tona
miješanog komunalnog otpada.
U 2020. nastavljene su koordinacijske aktivnosti na pripremi i
izgradnji pretovarnih stanica te njihovo uključivanje u sustav.
Izgradnja pretovarne stanice Cres je završena tijekom 2017. te je
ishođena uporabna dozvola. Sredinom lipnja 2017. obavljen je probni
prijevoz otpada na relaciji Marišćina-Cres-Marišćina, a u studenom
2017. započelo je redovito preuzimanje otpada s otoka Cresa.
Također, izgrađena je i pretovarna stanica Krk te je za nju u kolovozu
2018. ishođena uporabna dozvola. Tijekom 2019. miješani komunalni
otpad probno se prevozio na zbrinjavanje u CGO Marišćina, a u 2020. se
odvozio i zbrinjavao u CGO Marišćina sukladno njihovim mogućnostima
prihvata.
Izgradnja pretovarne stanice Novi Vinodolski je dovršena i ishođena je
uporabna dozvola. U travnju 2017. organiziran je probni utovar i
prijevoz otpada do CGO Marišćina, a redovan prijevoz otpada započeo je
početkom kolovoza 2017. godine.
Za pretovarnu stanicu Rab krajem 2018. ishođena je uporabna dozvola te
je u 2019. započela s radom.
Pretovarna stanica Delnice izgrađena je u 2020., a početak njezina
korištenja se očekuje sredinom 2021. godine.
Pored navedenoga, u 2018. izgrađena je i pretovarna stanica Mali
Lošinj, koja u 2020. još nije započela s radom, te privremena
pretovarna stanica Vrbovsko, koja je započela s radom u travnju 2018.
Kontinuirano tijekom cijele godine vršio se monitoring zraka na
automatskoj mjernoj postaji Marišćina. Nastavni zavod za javno
zdravstvo izradio je Izvještaj o praćenju kvalitete zraka na području
CGO Marišćina za 2020. godinu. Iz Izvještaja proizlazi da se prema
izmjerenim koncentracijama svih mjerenih parametara, odnosno
sumporovodika, amonijaka, dušikovog dioksida, frakcija lebdećih
čestica PM10 i PM 2.5, metil-merkaptana i etil-merkaptana kvaliteta
zraka na utjecajnom području CGO Marišćina svrstava u I. kategoriju (s
time da klasifikaciju za čestice PM10 i PM2.5 treba uzeti uvjetno
obzirom da nije utvrđen stupanj ekvivalencije rezultata prema
referentnoj metodi ispitivanja). Najznačajnije poboljšanje u 2020. je
prelazak područja oko automatske postaje Marišćina iz II. kategorije
(onečišćen zrak) u I. kategoriju kvalitete zraka (čist ili neznatno
onečišćen zrak) zbog evidentnog pada broja prekoračenja satnih i
dnevnih graničnih vrijednosti za sumporovodik (od 274 prekoračenja
satne granične vrijednosti u 2019. na svega 5 prekoračenja u 2020.,
odnosno od zabilježenih 14 prekoračenja dnevne granične vrijednosti na
niti jedno u 2020.). Također, provedena je i interpretacija rezultata
za onečišćujuće tvari za koje postoje propisani pragovi procjene, a
rezultati pokazuju da su sve vrijednosti ispod gornjeg i donjeg praga
procjene, osim za PM10 frakciju lebdećih čestica, gdje je utvrđen
prelazak donjeg praga procjene za vrijeme usrednjavanja od 24 sata.
Trenutačni kapacitet obrade miješanog komunalnog otpada u CGO
Marišćina postupkom MBO iznosi 1.600 tona/tjedan. Miješani komunalni
otpad koji se zaprima ima količinu ulazne vlage od 47% do 52%, što
onemogućuje skraćivanje procesa biološkog sušenja, pa je do daljnjega
kapacitet MBO postrojenja oko 1.600 tona/tjedan, dok dugoročni
nominalni kapacitet iznosi 1.750 tona/tjedan.
Zbog prekoračenja kapaciteta MBO postrojenja količinama miješanog
komunalnog otpada koje gravitiraju CGO Marišćina tijekom ljetnih
mjeseci, u 2020. proveden je postupak javne nabave za zbrinjavanje
otpada koji premašuje kapacitete obrade. Tijekom ljetnih mjeseci 2020.
godine 2.741 tona miješanog komunalnog otpada predana je ovlaštenim
oporabiteljima.
I u 2020. je ostalo neriješeno pitanje plasmana goriva iz otpada (SRF)
kao konačnog proizvoda MBO, a koje u značajnoj mjeri opterećuje
poslovanje društva EKOPLUS d.o.o. U drugoj polovici 2020., temeljem
otvorenog postupka javne nabave, zbrinjavanje goriva iz otpada
ugovoreno je sa tvrtkom Sekundar usluge d.o.o. iz Permana. Navedenim
ugovorom tijekom 2020. preuzeto je ukupno 1.154 tona goriva iz otpada.
Za rješavanje predmetne problematike, koja je/će biti od važnosti i za
ostale centre za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj, neophodna
je pomoć države.
Presudom Upravnog suda od 05. veljače 2020. poništena je okolišna
dozvola nadležnog Ministarstva. Na navedenu presudu o poništenju
okolišne dozvole MINGOR i Ekoplus d.o.o. uložili su žalbe, te je
navedeni postupak u tijeku pred Visokim upravnim sudom Republike
Hrvatske koji je recetno donio odluku da je okolišna dozvola važeća.
U veljači 2020. Ministarstvo je zatražilo dostavu ispravljene stručne
podloge za potrebe ishođenja izmjene okolišne dozvole, koja je i
predana krajem 2020. u MINGOR.
Također je izrađen i revidirani Elaborat gospodarenja otpadom, koji je
krajem 2020. predan u Upravni odjel za prostorno uređenje,
graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije radi
ishođenja izmjene i/ili dopune dozvole. Međutim, potrebno je naglasiti
da nadležni Upravni odjel može, sukladno Zakonu, izdati izmjenu i/ili
dopunu dozvole tek nakon što se ishodi odgovarajuća izmjena okolišne
dozvole.
Društvo Ekoplus d.o.o. ulaže stalne napore na poboljšanju vođenja
proizvodnog procesa u CGO i otklanjanju uočenih problema. Od strane
tijela za certifikaciju DNV-GL u travnju 2020. dobiven je certifikat
sustava upravljanja ISO 14001:2015 koji vrijedi za poslove
gospodarenja otpadom, odlaganja otpada i oporabe neopasnog otpada.
Sredinom lipnja 2020. započeli su radovi na dogradnji sustava
otplinjavanja na odlagališnoj plohi 1A, te pokrivanju plohe „cover-up“
folijom. Pored navedenih radova postavljena je dodatna baklja za
otplinjavanje, većeg kapaciteta, koja pridonosi smanjenju emisija
štetnih plinova u okoliš.
S aspekta sigurnosti i zaštite okoliša provedena su sva ispitivanja,
mjerenja i godišnji servisi na ugrađenoj opremi prema zakonskim
odredbama. Nastavljene su kontinuirane kemijske analize tehnoloških
otpadnih voda sukladno okolišnoj dozvoli, kao i redovna mjerenja
emisija u atmosferu na bio-filterima, vrećastom filteru te plinskoj
baklji. Redovno se provodila edukacija i stručno osposobljavanje
djelatnika za postupanje u incidentnim situacijama.
Konačno, naglašava se odgovornost i obveza JLS da izgrade građevine za
gospodarenje otpadom od lokalnog značaja, s naglaskom na kompostane i
reciklažna dvorišta, a kako bi se u konačnici smanjio pritisak na
Marišćinu.
7.11. Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad
Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namjenjena
razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog
otpada.
Sukladno Zakonu jedinice lokalne samouprave dužne su u dokumentima
prostornog uređenja odrediti područja za građenje građevina za
gospodarenje otpadom od lokalnog značaja. Zakonom je određeno da više
jedinica lokalne samouprave može sporazumno osigurati zajedničku
provedbu mjera gospodarenja otpadom. Pored navedenog, Pravilnikom o
građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest određeno je da su
jedinice lokalne samouprave dužne sudjelovati u sustavu sakupljanja
građevnog i azbestnog otpada, te na svom području u prostornim
planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu
odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za
građevni otpad te osigurati obavljanje djelatnosti sakupljanja,
oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada.
Prostornim planom Primorsko-goranske županije („Službene novine“
Primorsko-goranske županije br. 32/13, 7/17, 41/18, 4/19 – pročišćeni
tekst) određeno je da se građevni otpad prikuplja i obrađuje na
lokacijama reciklažnih dvorišta za građevni otpad, sa što manjim
udjelom otpada koji se odlaže na odlagalištima, i to na CGO Marišćina
i lokaciji Kargač (Novi Vinodolski) za područje Rijeke, priobalja i
otoka, te na Peterkovom lazu (Čabar) za područje Gorskog kotara. Povrh
toga, Planom je određeno da općine i gradovi mogu samostalno na svom
području odrediti lokaciju za građevinu za odlaganje ili privremeno
odlaganje građevnog otpada.
Sve jedinice lokalne samouprave su samostalno ili u suradnji s drugim
JLS planirale izgradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad, osim
Grada Opatije i općina Lovran i Mošćenička Draga, koje predaju
građevni otpad u reciklažno dvorište za građevni otpad na lokaciji
Mihačeva draga, te Općine Klana koja će predavati otpad ovlaštenim
skupljačima.
Početkom 2017., u Rijeci, na lokalitetu Mihačeva Draga, pušteno je u
rad reciklažno dvorište za gospodarenje neopasnim građevnim otpadom.
Uz djelatnost gospodarenja ovim otpadom, koja podrazumijeva prihvat i
preuzimanje otpada (uz novčanu naknadu), reciklažno dvorište može
pružati usluge obrade ili oporabe građevnog materijala koje nema
status otpada te vršiti prodaju proizvoda i granulata različitih
frakcija.
Za reciklažno dvorište za građevni otpad u Gradu Kastvu ishođena je
lokacijska dozvola, a za reciklažno dvorište za građevni otpad u Gradu
Krku ishođeni su posebni uvjeti i idejni projekt.
7.12. Odlagališna ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži
azbest
Sukladno Zakonu, jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u
dokumentima prostornog uređenja odrediti odlagališta na kojima će se
izgraditi kazeta za zbrinjavanje azbesta. U skladu s navedenim,
Prostornim planom Primorsko-goranske županije određeno je da se
građevni otpad koji sadrži azbest odlaže na za to posebno uređenim
odlagalištima, i to na CGO Marišćina za područje Rijeke, priobalja i
otoka te Sović laz (Delnice) za područje Gorskog kotara.
Radi rješavanja problema postupanja s građevnim otpadom koji sadrži
azbest Vlada RH je u srpnju 2008. donijela Odluku o postupanju FZOEU
za provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava skupljanja i
zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest. Prema točki I. navedene
Odluke, FZOEU je trebao temeljem programa sanacije odlagališta
komunalnog otpada sklopiti ugovor s najmanje jednom tvrtkom po
županijama koje upravljaju radom odlagališta komunalnog otpada o
zbrinjavanju azbestnog otpada. Nakon što je društvo Komunalac d.o.o.
Delnice potpisalo ugovor s FZOEU, izrađena je projektna dokumentacija
koja je bila sastavni dio tehničke dokumentacije za sanaciju
odlagališta. Prema stavu i tumačenju FZOEU, za izgradnju kazete nije
trebao akt za građenje jer se navedeni radovi smatraju prethodnim
radovima na sanaciji odlagališta, kao i uvažavajući činjenicu da su
kazete na taj način izgrađene i u ostalim dijelovima Republike
Hrvatske. Radovi na izgradnji kazete na odlagalištu Sović laz završeni
su u ožujku 2012. godine kada je izvršena primopredaja kazete. Prije
završetka radova na izgradnji kazete pojačane su aktivnosti pojedinaca
i udruga koji su se protivili realizaciji izgradnje kazete, što je
rezultiralo prijavama inspekcijskim službama, nadzoru i u konačnici
izdavanju rješenja o uklanjanju kazete s odlagališta. Na sva rješenja
uložene su žalbe koje su odbijene i pokrenuti su upravni sporovi. Zbog
izdanih rješenja o uklanjaju, kazeta nije u funkciji. Nakon nekoliko
sastanaka s predstavnicima FZOEU zaključeno je da će se izvršiti
dodatna hidrogeološka istraživanja odlagališta, budući se ono nalazi u
slivovima izvora Velika i Mala Belica. Temeljem izvršenih
hidrogeoloških istraživanja ishodovano je mišljenje nadležnog
županijskog upravnog odjela da kazeta može biti na planiranoj
lokaciji, ali uz primjenu propisanih mjera zaštite voda. Pored toga,
MINGOR je donijelo rješenje da za planirani zahvat nije potrebno
provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, a nakon čega je
ishođena i građevinska dozvola.
7.13. Sanacija odlagališta neopasnog otpada
Na području Županije nalazi se deset odlagališta komunalnog otpada:
Osojnica (za opatijsko područje), Duplja (za crikveničko-vinodolsko
područje), Pržić (za otok Cres), Kalvarija (za otok Mali Lošinj),
Treskavac (za otok Krk), Sorinj (za otok Rab), Cetin (za područje
Vrbovskog), Peterkov Laz (za područje Čabra) i Sović laz (za područje
Delnica), te Viševac (za riječko područje). Od navedenih odlagališta,
šest ih se više ne koristi za odlaganje, i to: Viševac, Osojnica,
Duplja, Pržić, Cetin i Sorinj. Ostala odlagališta će biti zatvorena za
odlaganje nakon puštanja u funkciju preostalih pretovarnih stanica.
Sva su navedena odlagališta ograđena, imaju uređene pristupne ceste i
protupožarne pojaseve, ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje i
opremljena su opremom za početno gašenje požara. Na svim odlagalištima
koja se još koriste za odlaganje otpad se prekriva inertnim
materijalom i provode se mjere dezinsekcije i deratizacije putem
ovlaštenih tvrtki.
Odlagalište Viševac je potpuno sanirano te je 2017. dobivena uporabna
dozvola. U njegovoj neposrednoj blizini izgrađeno je postrojenje za
proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina (snage 1,2 MW,
predviđa se proizvodnja preko 7.000 MWh električne energije godišnje)
za koje je također 2017. izdana uporabna dozvola. Tijekom 2019.
potpuno je sanirano i odlagalište Cetin, te je dobivena uporabna
dozvola.
Tijekom 2020. na odlagalištu otpada Duplja izvršeni su radovi na
završnoj fazi sanacije odlagališnih ploha, odnosno izradi završnih
pokrovnih slojeva (faza III i IV sanacije odlagališta), te je početkom
srpnja dobivena uporabna dozvola.
U 2019. započeli su radovi na sanaciji odlagališta Osojnica koji bi
trebali biti završeni tijekom 2021. godine.
Tijekom 2020. provedena je sanacija odlagališta Pržić, a na
odlagalištu Sorinj su započeli radovi na sanaciji, koji predstavljaju
treću fazu u projektu ukupne sanacije odlagališta.
Tijekom prve polovine 2020. dogovorene su sve aktivnosti sanacije sa
nadležnim državnim tijelima za postojeću građevinu za privremeno
skladištenje otpada Faza „0-1” CGO Marišćina (koja se koristila za
skladištenje otpada s riječkog područja i to od zatvaranja odlagališta
Viševac do rujna 2015. godine) i započeta je izrada idejnih projekata
za izmjenu lokacijske dozvole, odnosno izmjenu prostornih uvjeta, a u
2021. se očekuje i početak radova na sanaciji.
7.14. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom
Sukladno Planu, ova mjera podrazumijeva uklanjanje otpada odbačenog u
okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog
odbacivanja otpada na tim lokacijama.
Podaci o lokacijama na kojima se nalazi nepropisno odloženi otpad, kao
i ostale informacije s tim u vezi, dane su u Tablici 11. Ovdje treba
istaknuti da sve jedinice lokalne samouprave kontinuirano prate pojavu
onečišćenja okoliša odbačenim otpadom i da poduzimaju akcije za
njegovo uklanjanje.
Na području Županije nisu registrirani speleološki objekti koji su
ugroženi odbačenim otpadom.
Tablica 11. Prikaz lokacija onečišćenih otpadom
R.BR.
JLS
LOKACIJA ODBAČENOG OTPADA
VRSTA ODBAČENOG OTPADA
PROCIJENJENA KOLIČINA OTPADA
UKLONJENO
DA
NE
1.
Grad Bakar
Škrljevo: Učivac – na više lokacija uz pristupne ceste prema
kamenolomu
Miješani otpad
Nije navedeno
Navedeno da je većina lokacija većim dijelom sanirana, kao i da se na
njima kontinuirano provodi sanacija, budući da dolazi do ponovnog
odbacivanja otpada. Nesanirane lokacije sanirat će se u narednom
periodu.
Kukuljanovo: Iznad Jadran Impexa
Građevni otpad i manja količina glomaznog, komunalnog i zelenog otpada
Plosna uz cestu D3
Miješani otpad
Hreljin, uz cestu D501, prema Križišću
Miješani otpad
Na nekim lokacijama postavljene su rampe i vrši se pojačani nadzor u
cilju smanjenja nezakonitog odbacivanja otpada u okoliš.
2.
Grad Cres
Na dijelu nekretnine k.č. 2653, k.o. Cres – grad
Nije navedeno
Manja količina otpada (jedna prikolica)
*
Na dijelu nekretnine k.č. 4632/4, k.o. Cres na predjelu Grabar
Nije navedeno
Manja količina otpada (jedna prikolica)
*
Na dijelovima k.č. 4292, 4293, 4294, 4295 i 4296, k.o. Dragozetići
Glomazni otpad
Oko 10 t
*
*Na dijelu k.č. 3685/1, k.o. Cres (vidljivo s ceste D101, u smjeru
Merga)
Nije navedeno
Oko 2 t
*
Na dijelu k.č. 824, k.o. Cres – grad (vidljivo s puta)
Nije navedeno
Manja količina otpada (jedna prikolica)
*
Na dijelu k.č. 7938, k.o. Cres
Nije navedeno
Manja količina otpada (jedna prikolica)
*
Ispred nekretnine na adresi Sv. Sidar 64, te uz crkvicu
Nije navedeno
Manja količina otpada (jedna prikolica)
*
*Na lokaciji su postavljene fizičke barijere i znak zabrane odlaganja
otpada.
3.
Grad Crikvenica
Zoričići – Šarari
k.č. 4565, 4430, 4317, 4417,
4418, 4419, 4420, 4363, 4364, 9094, k.o. Crikvenica
Glomazni otpad, miješani građevinski otpad i otpad od rušenja
objekata, plastika
10 m3
Periodično se vrši sanacija i odvoz nepropisno odbačenog otpada.
Klanfari – Smokovo
k.č. 7246, 8189, k.o. Sv. Jelena
Glomazni otpad, miješani građevinski otpad i otpad od rušenja
objekata, plastika i plastična ambalaža
15 m3
Vodosprema – Selce
k.č. 3389/5, k.o. Selce
Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata, glomazni otpad
30 m3
Selce – Bribir na cesti Barbara – Zoričići
k.č. 7661/4b, 7661/4, 7655/1, 9999/117, k.o. Selce
Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata, plastična
ambalaža, zemlja i kamenje i biorazgradivi otpad
20 m3
4.
Grad Čabar
Na području Mjesnog odbora Prezid, Plešce
Nije navedeno
Nije navedeno
*
5.
Grad Delnice
Ugibalište pored DC 3
Komunalni otpad
88.
m3
*
Poslije naselja Zalesina u smjeru Delnica
Stara škola Tihovo
Pored HEP-ove trafostanice u Delnicama
Delnice 2 – iza groblja
Delnice 3 – pored naftovoda
Delnice 4 – pored ulaza za vojarnu
Cesta „vojarna – Kovačeva voda“
6.
Grad Kastav
Spinčići
Miješani komunalni i građevni otpad
180 m³
*
Škrlji
*
Kastav - šumski put - Dovičići
*
Rešetari
*
7.
Grad Kraljevica
Šmrika (lokacija plinovod Bobuši)
Miješani komunalni, građevni i glomazni otpad
80 m³
*
„Stara cesta“ Kraljevica –Šmrika
8.
Grad Krk
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
*
U 2020. sanirane su sve lokacije onečišćene otpadom, a do informacija
o njima građani mogu doći putem web aplikacije koja se nalazi na web
stranicama Grada Krka.
9.
Grad Mali Lošinj
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Navedeno da nije bilo sanacija; putem Internet stranice
https://www.zakrpaj.to/ građani mogu prijaviti nepropisno odlaganje
otpada.
10.
Grad Novi Vinodolski
4 lokacije (nisu specificirane)
Građevni i miješani komunalni otpad
350 m3
*
Tijekom 2020. godine postavljeni su znakovi upozorenja o zabrani
odbacivanja otpada na lokacijama na kojima se očevidom utvrdi da se
ponavlja nepropisno odbacivanje otpada kao i prepreke na javnim
površinama na područjima na kojima se moglo očekivati nelegalno
odlaganje otpada te 5 kamera za nadzor javnih površina.
11.
Grad Opatija
10 lokacija (nisu specificirane)
Nije navedeno
Nije navedeno
*
U 2020. godini evidentirano je sedam pokušaja stvaranja „divljih
odlagališta“, i to na sljedećim lokacijama: M. Ronjgova nakon ulaza
prema dijalizi, potok Vrutki, križanje Šetališta Carmen Sylve i Puta
za Plahuti, ulica A. Mandića na Tošini, te završetak ulice Kosićevo,
Poljane - Poljanska cesta – Ladeti i Ika - parkiralište Dražina.
12.
Grad Rab
Kampor (k.č. 826/45), Barbat (k.č. 826/45), Barbat (k.č. 523/1),
Banjol (k.č. 789/3), Mundanije (k.č. 1576/2) Supetarska Draga (k.č.
1803/21), Palit (k.č. 545/2) i Palit (k.č. 253/25)
Veliki kućanski aparati, građevni, glomazni i drveni otpad
Nije navedeno
Nije navedeno
13.
Grad Rijeka
Lužine 1
Tekstil, auto –gume, karton, najlon, građevni otpad, staklo i drugo
120 m³
*
Bijela cesta ispod „Pevexa“ (budući poslovni prostor Bodulovo)
Građevni otpad i iskopni materijal
Nije navedeno
Djelomično uklonjeno
*
Soldanac 9
Građevni i komunalni otpad, iskopni materijal
5 m³
20 t
Djelomično uklonjeno (5 m³ komunalnog otpada)
*
*250 m od streljane prema Vodospremi, sa lijeve starne ispod puta
Građevni otpad, bio otpad
2 t građevnog i 5 m³ bio otpada
*
Tijekom 2020. Sportsko-ribolovno društvo „Kantrida“ provelo akciju
čišćenja okoliša i podmorja lučice „Kantrida“ u kojoj je prikupljeno
2,2 m3 otpada, a Speleološka udruga „Estavela“ u listopadu 2020.
provela je akciju prikupljanja otpada u podzemnom dijelu Zametske
pećine u kojoj je prikupljeno 2,5 m3 otpada.
Tijekom 2020. uveden je informacijski sustav ELOO (Evidnecija lokacija
odbačenog otpada)
*Postavljena tabla s natpisom „Zabranjeno odlaganje otpada“
14.
Grad Vrbovsko
U Gradu ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
15.
Općina Baška
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
16.
Općina Brod Moravice
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
17.
Općina Čavle
Mavrinci, Ulica Ravan u blizini br. 4, raskrižje lokalne ceste 58110 i
nerazvrstane ceste br. 99
Miješani komunalni otpad
Nije navedeno
Uklonjeno 296,516 t
*
Čavle, Ulica Čavja u blizini br. 23, raskrižje državne ceste D-3 i
nerazvrstane ceste br. 209
Miješani komunalni otpad
Mavrinci, Ulica Gorica u blizini br. 23
Glomazni otpad, drvo
Šumski lokalitet „Zagračišće“
Glomazni otpad
Soboli, Ulica Pod Selo, između županijske ceste br. 5028 i autoceste
A-6
Građevni otpad, kamen, zemlja
Soboli, Ulica Kikovica uz državnu cestu D-3
Građevni otpad, opasni otpad, miješani komunalni otpad
Soboli, lokalitet „Dubina“
Građevni i opasni otpad
Tijekom 2020. godine na lokacijama su postavljeni znakovi upozorenja o
zabrani odbacivanja otpada i video nadzor.
18.
Općina Dobrinj
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
19.
Općina Fužine
Fužine, Ulica Sv. Križ, k.č. 379/1 i 379/2, k.o. Fužine
Glomazni i građevni otpad
33 m³
*
Vrata, Ulica Gmajna, k.č. 785/4, k.o. Vrata
Komunalni i glomazni otpad
170 m³
*
20.
Općina Jelenje
Dubina
Komunalni, glomazni, metalni i građevni otpad, autogume, mul i kamen,
asfaltne mješavine, šljunak zasićen naftnim derivatima
90.000 m³
Djelomično uklonjeno
*
Tijekom cijele godine se sa dijela lokacije koji se nalazi u
neposrednoj blizini naselja uklanja glomazni i miješani komunalni
otpad. Prva faza sanacije provedena je u razdoblju od 2017. do 2020.
sanacijom nerazvrstane prometnice oznake 21, dijela nerazvrstane
prometnice oznake 279 te dijela površine uz nerazvrstanu cestu. Na tim
lokacijama postavljeni su znakovi zabrane nepropisnog odlaganja otpada
i kamere, a što osigurava da se na očišćenom području ponovno ne
odbacuje otpad.
Na području Općine provodi se i akcija čišćenja okoliša „Zelena
čistka“.
21.
Općina Klana
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
22.
Općina Kostrena
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
23.
Općina Lokve
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
24.
Općina Lopar
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
25.
Općina Lovran
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
U izvješću je navedeno da su prikupljene manje količine nepropisno
odbačenog otpada u okoliš uz ceste, puteve, i sl., ali da podaci o
količinama tako prikupljenog otpada ne postoje.
26.
Općina Malinska – Dubašnica
Četiri lokacije (nisu specificirane)
Nije navedeno
Nije navedeno
Djelomično uklonjeno
*
27.
Općina Matulji
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Tijekom 2020. godine uspostavljen je video nadzor mobilnim kamerama
radi sprečavanja nelegalnog odbacivanja otpada što je rezultiralo
nizom kazni.
28.
Općina Mošćenička Draga
Evidentirano nekoliko lokacija (nisu specificirane)
Nije navedeno
Nije navedeno
*
29.
Općina Mrkopalj
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
30.
Općina Omišalj
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Nije navedeno
Aktiviran je sustav ELOO – Evidencija lokacija odbačenog otpada.
31.
Općina Punat
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
32.
Općina Ravna Gora
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
33.
Općina Skrad
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
34.
Općina Vinodolska
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
35.
Općina Viškovo
Uz staru cestu Bezjaki, više lokacija
Nije navedeno
15 m³
*
Uz bijeli put Kastav - Dovičići
15 m³
*
Viškovo, u blizini adrese Mladenići 12
80 m³
*
Uz cestu Garići – Pogled
5 m³
*
Viškovo, u blizini adrese Gornji Sroki 72/c
25 m³
*
Uz cestu između naselja Kosi i Vrtače
15 m³
*
Uz šumski put Pogled-Kosi (iznad plinovoda)
15 m³
*
36.
Općina Vrbnik
U Općini ne postoje lokacije onečišćene odbačenim otpadom
-
-
-
7.15. Provedba izobrazno - informativnih aktivnosti
Usporedno s uspostavom sustava odvojenog sakupljanja otpada sva
komunalna društva s područja Županije provode izobrazno - informativne
aktivnosti. Najučestalije objavljuju informacije o odvojenom
sakupljanju otpada na internetskim stranicama i putem letaka koji se
korisnicima usluge zbrinjavanja otpada dostavljaju uz račune te
tiskanjem prigodnih brošura.
Izobrazno-informativne aktivnosti u 2020. godini obuhvaćale su
sljedeće:
*
Na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina
Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo:
*
upućen je poziv građanima za izradu radova/instalacija od otpadnog
materijala koji su izloženi u Riperaju
*
održana je akcija povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica
„Kupon donesi – platnenu vrećicu odnesi“
*
održana je akcija „Mjesec srpanj bez plastike u Riperaju“
*
donirani su edukativno - informativnog materijala DV „Kalvarija“
*
proveden je projekt oslikavanja pametnih spremnika likovnim
rješenjima građana
*
objavljen je edukativno-informativni članak u
Narodnom-zdravstvenom listu
*
emitirani su edukativno-informativni oglasi na Radio Laganini i
Radio Korzo
*
emitirani su edukativno-informativni prilozi na Kanalu Ri i Radio
Rijeci
*
provodilo se oglašavanje na gradskim autobusima Autotroleja
*
postavljani su edukativno-informativni plakati i citylighti
*
edukativni letci o pravilnom postupanju s otpadom dostavljeni su
korisnicima na kućne adrese
*
održane su edukativno-informativne radionice u Riperaju
*
održane su edukativne akcije u dječjim vrtićima Grada Rijeke „Od
malih nogu dobru naviku usvoji i otpad odvoji“
*
objavljeni su edukativno-informativni oglasi i članci u Novom
listu
Grad Rijeka:
*
u okviru projekta vezanog uz izobrazno-informativne aktivnosti, za
provođenje kojeg je krajem 2018. potpisan ugovor o dodjeli
bespovratnih sredstava, proveden je niz edukativno-informativnih
aktivnosti (pored informativno-obrazovnog materijala i aktivnosti
o održivom gospodarenju otpadom u cjelini, posebno je naglašena
edukacija o sprječavanju nastanka otpada i ponovnoj uporabi
otpada)
*
edukativno-informativni letci dostavljeni su privatnim
korisnicima, poslovnim korisnicima i turistima
*
tiskani su edukativno-informativni vodiči o odvajanju otpada i
kompostiranju te sprječavanju nastanka otpada i njegovoj ponovnoj
uporabi
Grad Kraljevica:
*
redovno se objavljuju tekstovi vezani uz gospodarenje otpadom u
službenom glasilu Grada
*
objavljene su važne informacija i popisi s kontaktima sakupljača
određenih posebnih kategorija otpada na internetskim stranicama
Grada
Grad Kastav:
*
završen je projekt „KaSTAV-grad sa stavom prema otpadu“ u kojem je
provedeno 11 izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom
gopodarenju otpadom za građane Kastva
*
tiskana su dva vodiča, četiri letka, dva plakata i tri billboard
plakata
Općina Jelenje
*
provodilo se informiranje mještana o početku rada reciklažnog
dvorišta te o načinu prikupljanja otpada putem informativnih
letaka, brošura i radionica
*
objavljene su informativne obavijesti na video zidu i web stranici
Općine
Općina Viškovo:
*
nastavljena je provedba projekta „Viškovo reciklira“ u sklopu
kojeg je proveden niz izobrazno-informativnih aktivnosti kao što
su radionice za djecu, edukatore i umirovljenike, izrada
edukativne bojanke i didaktičkih igračaka za djecu, tiskanje i
distribucija letaka, brošura, vodiča, plakata te emitiranje
radijskih i televizijskih reklama i tv emisija posvećenih održivom
gospodarenju otpadom
*
održana kreativna radionica „Dan bez plastičnih vrećica“
*
Na području Grada Opatije i općina Lovran, Matulji i Mošćenička
Draga:
*
provedena je edukacija o novom sustavu gospodarenja otpadom sa
svakim korisnikom uz uručenje pisanih uputa za daljnje postupanje
*
provedena je edukacija pravnih osoba (pisanim i usmenim putem)
vezano uz izmjenu zakonskih propisa i propisane prateće
dokumentacije za otpad
*
uz račune se dostavljaju edukativni materijali i obavijesti/upute
vezane uz postupanje sa otpadom te kalendar prikupljanja otpada
*
mjesečno se objavljuju novosti i edukativni članci u lokalnom
časopisu i na web portalu liburnija.net
*
redovito se ažurira internetska stranica komunalnog društva s
novim podacima
*
u upravnoj zgradi komunalnog društva uspostavljen je info-punkt za
sve korisnike koji imaju nejasnoća i upite vezane uz novi način
odlaganja otpada
Grad Opatija:
*
redovito se objavljuju novosti i edukativi članci u Listu Opatija
koji se besplatno dostavlja svim domaćinstvima
*
na Opatijskoj tržnici u sklopu blagajne komunalnog društva te u
drugim javnim prostorima zainteresirani korisnici mogu preuzimati
edukativne materijale
Općina Matulji:
*
provodila se edukacija djece predškolske dobi o potrebi pravilnog
zbrinjavanja otpada
Općina Lovran:
*
putem internetske stranice Općine i medija građane se informiralo
o novostima vezanim uz gospodarenje komunalnim otpadom
*
Na području Grada Novi Vinodolski:
*
na internetskoj stranici Grada nalazi se aplikacija
https://www.razvrstaj.me/hr/ u sklopu koje građani mogu dobiti sve
potrebne informacije vezane za gospodarenje otpadom na području
Grada
*
građanima je uz račune za komunalnu naknadu i odvoz otpada
dostavljen informativni letak o obvezi i načinu odvajanja otpada i
obavijest o provođenju mjera nadzora nelegalno odbačenog otpada
*
Na području Općine Vinodolske:
*
na internetskoj stranici Općine mogu se naći informacije vezane uz
gospodarenje otpadom
*
provodi se edukacija predškolske i školske djece, starije
populacije, turista i posjetitelja o postupanju s otpadom, tiskaju
se letci, snimaju edukativni materijali te provodi akcija
besplatne podjele komposta
*
Na području Grada Crikvenice:
*
organizirana su predavanja za sve dobne skupine stanovništva, s
naglaskom na djecu vrtićke i školske dobi
*
tiskan je godišnji informativni letak koji se korisnicima
dostavlja uz mjesečne račune, a u kojem su navedene sve aktualne
informacije iz područja gospodarenja otpadom
*
na internetskoj stranici komunalnog društva navedene su sve
potrebne informacije za postupanje s otpadom
*
Na području Grada Krka:
*
kontinuirano se provode aktivnosti na edukaciji građana, s
naglaskom na djecu školske i vrtićke dobi
*
uz račune se dostavljaju letci i promoviraju projekti („Otočna
rožica“ i „Plava vreća")
*
Na području općina Omišalj, Baška, Dobrinj, Punat, Malinska -
Dubašnica i Vrbnik:
*
provode se edukacije za djecu predškolske i školske dobi, stariju
populaciju, turiste i posjetitelje
*
jednom godišnje provodi se akcija besplatne podjele komposta u
cilju promicanja odvojenog prikupljanja biootpada
*
redovito se tiskaju letci, snimaju promotivni filmovi te se
komunicira sa korisnicima putem eko-patrole i društvenih mreža
*
za djecu osnovnoškolskog uzrasta organizira se posjet reciklažnom
dvorištu
*
Na području Grada Cresa:
*
objavljene su informacije o sustavu gospodarenja otpadom na
internetskoj stranici www.kucl.hr/ekootoci/
*
tiskani su i distribuirani višejezični letci sa uputama za
odvajanje otpada i korištenje otpadomjera
*
kontinuirano se objavljuju edukacijski i informativni članci na
portalu www.otoci.net vezani uz odvojeno sakupljanje otpada i
sustav gospodarenja otpadom općenito
*
obilaze se gospodarstveni objekti u cilju uspostave i informiranja
o sustavu gospodarenja otpadom
*
na polupodzemnim spremnicima postavljene su naljepnice
edukativno-informativnog karaktera
*
uz račune za komunalne usluge korisnicima su slani informativni
dopisi o novostima u sustavu gospodarenja otpadom
*
sudjelovanje u projektu Bluebag.com
*
postavljene su oglasne ploče na „zelenim otocima“
*
emitirane su tematske radio emisije vezane uz odvajanje i
zbrinjavanje otpada
*
promo aktivnosti provedene su u sklopu projekta izgradnje
reciklažnog dvorišta (promotivni letci, brošure, radionice,
edukacijsko-promocijski film)
*
Na području Grada Mali Lošinj:
*
provedene su informativno-izobrazne aktivnosti na temu novog
reciklažnog dvorišta te uvođenja novog sustava i informacija o
odvajanju otpada
*
postavljene su oglasne ploče na „zelenim otocima“
*
na radiju su emitirane tematske emisije vezane uz odvajanje i
zbrinjavanje otpada te su davane informacije o novom sustavu
gospodarenja otpadom
*
na portalu otoci.net objavljivani su edukacijsko-informativni
članci vezani uz odvajanje otpada te ostale informacije, sve u
cilju upućivanja građana u novi sustav gospodarenja otpadom
*
postavljene su naljepnice edukativno-informativnog karaktera na
svim polupodzemnim spremnicima
*
tiskani su i distribuirani višejezični letci s uputama za
odvajanje otpada i korištenje otpadomjera
*
redovito se ažurira internetska stranica
http://www.kucl.hr/ekootoci/ na kojoj se mogu pronaći sve
informacije i novosti vezane uz odvojeno sakupljanje otpada
*
obilaze se gospodarstveni objekti (restorani, kafići) u cilju
edukacije i informiranja o novom sustavu gospodarenja otpadom
*
sudjelovanje u projektu Bluebag.com
*
dostavljeni su informativni dopisi uz račune za komunalne usluge u
kojima su sadržane novosti u vezi sustava gospodarenja otpadom
*
podijeljene su kutije za odvojeno prikupljanje otpada u osnovnoj
školi i vrtiću
*
Na području Grada Raba:
*
objavljeni su informativni članci u suradnji s portalom „Rab
danas“ i Radiom Rab – kontinuirano tijekom cijele godine
*
podijeljeni su višejezični kaširani prospekti s uputstvima za
odvajanje otpada za iznajmljivače
*
podijeljeni su višejezični letci s uputstvima za odvajanje otpada
*
podijeljene su kartonske kutije za prikupljanje papira za
gospodarske subjekte
*
provedena je Akcija čišćenja okoliša s Torcidom Rab
*
Na području Općine Lopar:
*
organizirana je akcija prikupljanja starog papira u osnovnim
školama i vrtićima kako bi se djecu educiralo o potrebi odvajanja
otpada
*
organizirana je akcija „Neka školji budu bolji“ pri čemu se
sakuplja i uklanja otpad iz okoliša
*
Na području Grada Čabra:
*
izobrazno-informativne aktivnosti provode se putem internetske
stranice Grada i komunalnog društva
*
provedena je akcija „Zeleni korak“ putem koje se prikupljao papir
i karton
*
Na području Grada Vrbovsko:
*
građane se informiralo i educiralo putem letaka te od strane
djelatnika komunalnog društva i objavama na web stranicama
Komunalca d.o.o.
*
Na području Grada Delnice:
• provodile su se edukacije u osnovnim školama
*
Na području općina Brod Moravice, Skrad, Mrkopalj i Lokve:
*
provodile su se edukacije u osnovnim školama
*
održane su pripreme za prijavu na natječaj za
izobrazno-informativne aktivnosti vezane za edukaciju korisnika o
održivom gospodarenju otpadom
*
Na području Općine Ravna Gora:
*
provodile su se edukacije u osnovnim školama
*
podijeljeni su informativni letci korisnicima na kućnu adresu
*
Na području Općine Fužine:
*
provodile su se informacijske kampanje koje uključuju izradu
letaka koji se dostavljaju stanovništvu uz uplatnice te se
objavljuju na internetskim stranicama komunalnog društva
7.16. Izobrazba sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom
Sukladno Planu ova mjera, na lokalnoj razini, podrazumijeva izobrazbu
djelatnika u službi za komunalno redarstvo i provodi se kontinuirano.
7.
OBJEDINJENA IZVJEŠĆA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE O PROVEDBI PLANA
U 2020. GODINI
U nastavku slijedi pregled aktivnosti na provedbi Plana u 2020. godini
na temelju dostavljenih izvješća jedinica lokalne samouprave:
Na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva, Kraljevice i općina Čavle,
Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo gospodarenje otpadom obavlja
komunalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka koje je sa odvojenim
sakupljanjem otpada započelo 2014. godine.
Na području Grada Rijeke postavljeno je 3.386 spremnika za odvojeno
prikupljanje papira i kartona, tekstila, staklene, plastične, metalne
i višeslojne tzv. tetra ambalaže. Pored toga, Grad je potpisao ugovor
o sufinanciranju 19.322 spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog
otpada. Početkom 2020. zaprimljeno je 2032 spremnika za potrebe
odvojeno sakupljanja otpada unutar granica Grada Rijeke. U prosincu
2020. zaprimljeno je drugom isporukom još 8645 spremnika različitog
volumena za odvojeno prikupljanje papira.
Početkom 2020. izvršena je postava četvrtog seta poluukopanih
spremnika na lokaciji Riva 4, dok su u prethodnim godinama postavljena
tri seta poluukopanih spremnika na tri lokacije (Zanonova ulica, Riva
1 i Riva Boduli 1). U planu je postava mreže ukopanih spremnika u
sklopu nadogradnje sustava prikupljanja otpada – individualizacije.
Grad je, sukladno Zakonu, dužan na svom području uspostaviti pet
reciklažnih dvorišta. Do sada su uspostavljena tri reciklažna dvorišta
– jedno u Mihačevoj dragi, jedno na Pehlinu i jedno u ulici Jože
Vlahovića, a u funkciji su i dva mobilna reciklažna dvorišta. Treće
reciklažno dvorište u ulici Jože Vlahovića otvoreno je u lipnju 2020.
godine. Time je Grad Rijeka zadovoljio kriterije odredbe o potrebnom
broju reciklažnih dvorišta u odnosu na broj stanovnika. Na lokaciji
Mihačeva draga nalazi se i reciklažno dvorište za građevni otpad koje
je u funkciji od početka 2017. godine.
Za sortirnicu na lokaciji Mihačeva draga, kapaciteta 7 t/h, ishođena
je građevinska dozvola. Projekt je u svibnju 2019. prijavljen na Javni
poziv MINGOR te je donesena Odluka o financiranju. Tijekom 2020.
provedeni su postupci javne nabave za izvođenje i opremanje sortinice
te za nadzor, voditelja projekta i projektantski nadzor. Svi postupci
su pri završetku nakon čega početkom 2021. slijedi potpisivanje
ugovora. Početak gradnje očekuje se u prvom kvartalu 2021. godine.
Na području Grada postoji jedan centar za ponovnu uporabu proizvoda, a
u listopadu 2019. je otvoren i Riperaj – mala gradska radionica za
samostalno popravljanje manjih kućanskih uređaja, namještaja ili
igračaka, sve u cilju sprječavanja nastanka otpada, odnosno kako bi se
potaknula pozitivna navika popravljanja umjesto bacanja pokvarenih ili
oštećenih predmeta. U sklopu Riperaja postavljen je i bezambalažni
aparat Bert.
Na području Grada Bakra postavljeno je 311 spremnika za odvojeno
sakupljanje papira i kartona, tekstila, stakla te plastike, metala i
višeslojne tzv. tetra ambalaže.
Izgradnja reciklažnog dvorišta planirana je na lokaciji Industrijske
zone Kukuljanovo, te se u 2021. planira izrada projektne
dokumentacije.
Grad raspolaže mobilnim reciklažnim dvorištem.
Na području Grada Kastva postavljena su 434 spremnika za miješani
komunalni otpad, 425 spremnika za miješanu ambalažu, papir, staklo i
tekstil, te 30 kompostera.
U 2020. nastavilo se s izradom glavnog projekta za reciklažno
dvorište, dok je za reciklažno dvorište za građevni otpad ishođena
lokacijska dozvola.
Na području Grada Kraljevice postavljeno je 260 spremnika za miješani
komunalni otpad, 235 spremnika za odvojeno sakupljanje papira,
kartona, tekstila, stakla te plastike, metala i višeslojne ambalaže
različitih zapremnina.
U blizini Brodogradilišta Kraljevica postoji reciklažno dvorište koje
je Brodogradilište izgradilo za svoje potrebe. Namjera Grada je ovaj
prostor prenamijeniti u gradsko reciklažno dvorište. Izrađeno je
idejno rješenje reciklažnog dvorišta kao podloga za idejni projekt.
Trenutno je u postupku priprema potrebne dokumentacije za isključenje
zemljišta na kojem je locirano reciklažno dvorište iz područja
Brodogradilišta i pomorskog dobra, te rješavanje pristupnog puta.
Na području Općine Čavle postavljeno je 2409 spremnika za miješani
komunalni otpad te 248 spremnika za odvojeno prikupljanje papira i
kartona, staklene, plastične, metalne i višeslojne ambalaže. Tijekom
2020. provedena je nabava dodatnih spremnika za prikupljanje miješanog
i biorazgradivog otpada.
Na području Općine Jelenje nalazi se 213 spremnika za miješani
komunalni otpad i 20 zelenih otoka na kojima je postavljeno 278
spremnika za papir, staklo te plastiku, metal i višeslojnu ambalažu.
Od listopada 2020. otpadni tekstil prikuplja se u
tipiziranim/standardiziranim plastičnim ili metalnim spremnicima za
prikupljanje otpadnog tekstila. Tekstilni otpad može se predati i u
reciklažnom dvorištu.
U 2020. izgrađeno je i stavljeno u funkciju reciklažno dvorište na
lokaciji u naselju Podhum, kojim upravlja KD Čistoća.
Na području Općine Klana postavljena su 692 spremnika za miješani
komunalni otpad, te 117 spremnika za prikupljanje papira i kartona,
stakla, plastike, metala i višeslojne ambalaže. Za sakupljanje
otpadnog tekstila postavljena su četiri spremnika.
Za izgradnju reciklažnog dvorišta je ishođena građevinska dozvola te
je projekt prijavljen na natječaj za sufinanciranje bespovratnim
sredstvima iz EU fondova.
Na području Općine Kostrena na javnim površinama postavljeno je 225
spremnika za miješani komunalni otpad i 238 spremnika za odvojeno
sakupljanje papira, kartona, tekstila, staklene, plastične, metalne i
višeslojne ambalaže.
Reciklažno dvorište na području poslovne zone na Urinju u funkciji je
od listopada 2020. godine.
Na području Općine Viškovo postavljeno je 623 spremnika za miješani
komunalni otpad, te 948 spremnika za odvojeno sakupljanje papira,
tekstila, stakla i višeslojne ambalaže.
Općina ima jedno reciklažno dvorište. Smješteno je u naselju Marinići,
a s radom je započelo u travnju 2017. godine.
Na području Općine Viškovo nalazi se CGO Marišćina, zatvoreno i
sanirano odlagalište Viševac, zatvoreno odlagalište opasnog otpada
Sovjak (u srpnju 2018. potpisan je Ugovor o EU sufinanciranju projekta
sanacije jame Sovjak, gdje je nositelj zahvata FZOEU, a u listopadu
2019. je objavljen natječaj za projektiranje i izvođenje radova
sanacije) i privremeno skladište otpada Faza 0-1 u sklopu CGO
Marišćina.
Pored navedenoga, za istaknuti je da je u 2019., temeljem potpisanog
sporazuma između Općine Viškovo, KD Viškovo d.o.o., Grada Kastva i
Općine Klana, izrađena studija opravdanosti uvođenja sustava
prikupljanja i odvoza otpada na području Općine Viškovo, Grada Kastva
i Općine Klana, koja je u lipnju 2020. usvojena na vijeću Općine.
Na području Grada Crikvenice gospodarenje otpadom obavlja komunalno
društvo Eko-Murvica d.o.o. koje je, prije ostalih komunalnih društava,
uvelo sustav odvojenog sakupljanja otpada po sistemu „od vrata do
vrata“. Miješani komunalni otpad se sakuplja putem čipiranih spremnika
različitih zapremnina i namjenskim vrećama (prema potrebi). Sustavom
„od vrata do vrata“ se putem vreća odvojeno sakuplja i papir, karton i
višeslojna ambalaža, plastika, plastična ambalaža i plastična folija
te staklena i metalna ambalaža. U veljači 2020. Grad Crikvenica
preuzeo je od FZOEU ukupno 29 spremnika za plastiku, te u travnju još
20 spremnika za staklo. Organizirano je i sakupljanje glomaznog i
drvenog otpada te električnog i elektroničkog otpada.
Grad raspolaže s jednim mobilnim reciklažnim dvorištem. Također, na
području Grada, unutar građevinskog područja naselja, postoji manje
reciklažno dvorište ograničenih kapaciteta i djelatnosti. Zbog
navedenoga, Grad planira gradnju novog reciklažnog dvorišta.
Krajem 2020. dobivena je građevinska dozvola za sortirnicu.
Komunalno društvo Ivanj d.o.o. sakuplja otpad na području Grada Novog
Vinodolskog i Općine Vinodolske.
Na području Grada Novog Vinodolskog sustav naplate po količini
predanog otpada uveden je još 2010. godine. Otpad se odvojeno sakuplja
po sistemu „od vrata do vrata" putem vreća koje se korisnicima
dodjeljuju besplatno. Tekstil se sakuplja putem 11 spremnika
postavljenih na javnim površinama.
Za izgradnju reciklažnog dvorišta u Poslovnoj zoni Zapad u Novom
Vinodolskom je ishođena građevinska dozvola te je projekt prijavljen
za dodjelu bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda po pozivu
„Uspostava reciklažnih dvorišta“.
Pretovarna stanica Novi Vinodolski je prva pretovarna stanica koja je
započela s radom, i to još sredinom 2017.
Na odlagalištu otpada Duplja, na kojem se prestalo s odlaganjem
puštanjem u rad pretovarne stanice, krajem 2019. započeli su radovi na
završnoj fazi sanacije odlagališnih ploha, odnosno izradi završnih
pokrovnih slojeva (faza III i IV sanacije odlagališta), koji su
završeni u prvom kvartalu 2020. godine, te je u kolovozu 2020. izdana
uporabna dozvola.
Na području Općine Vinodolske miješani komunalni otpad sakuplja se u
64 spremnika, a za odvojeno sakupljanje otpada postavljeno je 11
„zelenih otoka“ sa po četiri spremnika za papir i karton, plastiku,
staklo i metal, te 11 spremnika za prikupljanje otpadnog tekstila. Na
području Općine provodi se sustav prikupljanja miješanog komunalnog i
biorazgradivog otpada iz kućanstava po modelu „od vrata do vrata“.
U 2020. izgrađeno je i pušteno u rad reciklažno dvorište u k.o.
Grižane. Također, Općina planira i izgradnju reciklažnog dvorišta za
građevni otpad.
Na području Grada Opatije i općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga
otpad sakuplja komunalno društvo Komunalac d.o.o. Jurdani.
Na području Grada Opatije otpad se sakuplja sustavom „od vrata do
vrata“. Korisnici sortiraju otpad samo na dvije frakcije – korisnu i
nekorisnu, dakle koriste samo dvije vrste posuda, i to jednu za
miješani komunalni otpad (nekoristan otpad) i drugu za sve ostale
vrste korisnog otpada. Korisnicima je dodatno omogućeno da staklenu
ambalažu prikupljaju u odvojenim vrećicama. Stanovnicima je
podijeljeno 3.497 spremnika za korisni otpad i 3.537 spremnika za
nekorisni otpad, dok je pravnim osobama podijeljeno 608 spremnika za
korisni otpad i 331 spremnik za nekorisni otpad. U 2020. je došlo do
smanjenja broja spremnika dodijeljenih fizičkim osobama u odnosu na
prošlu godinu radi zatražene promjene načina odlaganja i prelaska na
odlaganje u poluukopane spremnike te su korisnici vratili ranije
dodijeljene spremnike i preuzeli magnetne kartice za nove spremnike.
Broj spremnika za pravne osobe je također značajno smanjen u odnosu na
prošlu godinu iz razloga što su se pravni subjekti na više lokacija
međusobno dogovorili da koriste jedan zajednički veliki spremnik, a
dio spremnika odnosio se na stanove pravnih osoba u višestambenim
zgradama.
U funkciji je i šest kompleta poluukopanih kontejnera na lokacijama na
kojima se putem posuda ili vrećica za otpad nije moglo organizirati
kvalitetno sakupljanje otpada. Ti su kontejneri postavljeni „u paru“,
na način da se u jedan odlaže korisni, a u drugi nekorisni otpad. Za
korištenje kontejnera podijeljeno je i 759 magnetnih kartica kojima se
identificiraju korisnici kod predaje otpada.
U 2020. temeljem Ugovora zaključenog s FZOEU Gradu je isporučeno 45
spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.
Grad raspolaže jednim mobilnim reciklažnim dvorištem koje je u
funkciji od prosinca 2019. godine.
U Općini Matulji je 1. listopada 2018. uveden sustav sakupljanja
otpada „od vrata do vrata“. Općina je s FZOE potpisala Ugovor o
isporuci 3.500 spremnika za reciklabilni otpad, koje će podijeliti
građanima tijekom 2021. čime će se zamijeniti postojeće PVC vrećice u
cijelosti.
Na području Općine je izgrađeno i pušteno u funkciju reciklažno
dvorište u Jurdanima, dok je izgradnja sortirnice za sada neisplativa
budući da je količina prikupljenog reciklabilnog otpada nedostatna te
nema ekonomskog opravdanja za njezinu izgradnju.
Odlagalište „Osojnica“ je zatvoreno 1. siječnja 2018. te je 2019.
započela njegova sanacija prema projektu „Sanacija i zatvaranje
odlagališta neopasnog otpada Osojnica“ koji je sufinanciran
bespovratnim sredstvima. Završetak projekta radova na sanaciji
planiran je u jesen 2021. godine.
Na području Općine Mošćenička Draga otpad se sakuplja sustavom „od
vrata do vrata“. Kućanstva i manji poslovni prostori posjeduju
individualizirane plastične spremnike, dok veći poslovni prostori
otpad odlažu u spremnike većeg volumena. Spremnici su čipirani i
preuzimanje spremnika evidentira se elektronskim očitanjem. Ukupno je
korisnicima podijeljeno 665 spremnika za korisni otpad i 671 spremnik
za nekorisni otpad, dok je pravnim osobama podijeljeno 68 spremnika za
korisni otpad i 80 spremnika za nekorisni otpad.
Pored navedenoga, na području Općine, na lokacijama gusto naseljenih
jezgri naselja, postavljeno je i osam poluukopanih spremnika (četiri
za korisni i četiri za nekorisni otpad).
Općina ima na raspolaganju jedno mobilno reciklažno dvorište, a
izgradnju recikažnog dvorišta planira na lokaciji u naselju Kraj.
Predmetni projekt je prijavljen na natječaj za sufinanciranje iz
bespovratnih sredstava iz EU fondova.
Na području Općine Lovran korisnici razdvajaju otpad u dvije frakcije:
reciklabilni (papir, plastika, staklo) i nekorisni – miješani
komunalni i biorazgradivi otpad. Fizičkim osobama podijeljeno 48
spremnika za reciklabilni otpad i 1081 za spremnik za nekorisni otpad,
dok je pravnim osobama podijeljeno 96 spremnika za reciklabilni otpad
i 239 spremnika za nekorisni otpad. U srpnju 2020. Komunalac d.o.o.
Jurdani podijelio je 40 spremnika za reciklabilni otpad nabavljenih
temeljem Ugovora o nabavi spremnika s FZOEU. Uz navedeno, u 2020.
miješana ambalaža se prikupljala putem narančastih vrećica obilježenih
barkodom (individualizirano svakom korisniku).
Na području Općine postavljeno je i šest poluukopanih spremnika (tri
za korisni i tri za nekorisni otpad).
Reciklažno dvorište na području Općine je u funkciji od ožujka 2017.,
a njega koriste i stanovnici naselja Ika, Oprić i Dobreć sa područja
Grada Opatije i Općine Mošćenička Draga.
Ponikve eko otok Krk d.o.o. upravlja cjelovitim sustavom gospodarenja
komunalnim otpadom za sve jedinice lokalne samouprave otoka Krka -
Grada Krka i općina Baška, Dobrinj, Malinska - Dubašnica, Omišalj,
Punat i Vrbnik. Sustav je uveden 2005. i bazira se na odvojenom
sakupljanju otpada na mjestu nastanka.
Sustav trenutno obuhvaća: prikupljanje miješanog i biorazgradivog
komunalnog otpada iz kućanstava po modelu „od vrata do vrata“,
prikupljanje komunalnog otpada putem „zelenih otoka“, prikupljanje
otpada putem reciklažnih dvorišta, prikupljanje krupnog (glomaznog)
otpada i prikupljanje otpadnog tekstila.
Svim domaćinstvima su, gdje je to operativno i tehnički moguće,
podijeljene individualne posude za sakupljanje biootpada (kuhinjskog
otpada) i miješanog komunalnog otpada. Ove dvije vrste otpada odvoze
se po unaprijed određenom rasporedu.
Do kraja 2019. u Gradu Krku i općinama Omišalj (osim stare jezgre),
Malinska-Dubašnica, Punat i Dobrinj, domaćinstvima su podijeljene i
posude za papir, plastiku i metal te staklo, čime je u tim JLS u
cijelosti uveden sustav „od vrata do vrata“. Uvođenjem toga sustava, s
javnih površina su povučeni spremnici. Samo je na frenkventnim točkama
i centrima naselja ostavljen manji broj „zelenih otoka“, gdje će se i
dalje moći zbrinjavati navedene vrste komunalnog otpada.
Općina Omišalj je u 2020. nabavila šest „pametnih“ spremnika za otpad
sa sustavom upravljanja. Dio iznosa za nabavku je financirano iz
FZOEU.
Za općine Baška i Vrbnik se navedena, II. faza sustava „od vrata do
vrata“, planira uskoro uvesti. Spremnici za sakupljanje miješanog
komunalnog otpada i biorazgradivog otpada nalaze se na kućnom pragu,
dok se papir, metal, staklo, plastika i tekstil sakupljaju odvojeno
putem spremnika postavljenih na „zelenim otocima“ (na njima se, pored
navedenoga, nalaze i spremnici za biorazgradivi otpad i neselektirani
otpad).
Tijekom 2020. Grad Krk i općine Vrbnik, Baška i Punat nabavili su još
jedno vozilo s dizalicom za pražnjenje poluukopanih spremnika.
Za reciklažno dvorište za građevni otpad kod Žgaljića na području
Grada Krka u 2020. su ishođeni posebni uvjeti i izrađen je idejni
projekt.
Za glomazni i problematični otpad te za sve veće količine otpada
građanima je na raspolaganju ukupno osam reciklažnih dvorišta (u
svakoj JLS po jedno i jedno uz odlagalište Treskavac). Korištenje
reciklažnog dvorišta za građane je besplatno, a također je osigurana i
usluga odvoza otpada na poziv (za glomazni otpad i veće količine
zelenila iz vrtova). U sklopu centralnog reciklažnog dvorišta
Treskavac nalazi se hala za prihvat otpada sa sortirnicom, u kojoj se
obrađuje odvojeno sakupljeni otpad, te kompostanom, u kojoj se
obrađuje biorazgradivi otpad. U kolovozu 2020. godine dovršeni su
radovi na rekonstrukciji kompostane, te je uvedena automatizirana
obrada odvojeno prikupljenog biootpada koji se do tada obrađivao
ručno. Također na reciklažnom dvorištu nabavljen je teleskopski
utovarivač koji poslužuje kompostanu te se po potrebi koristi za
utovar sekundarnih sirovina u kamione.
Pored navedenoga, za napomenuti je da je u 2018. izgrađena i
pretovarna stanica Krk putem koje se u 2019. miješani komunalni otpad
probno prevozio na zbrinjavanje u CGO Marišćina, a u 2020. započeo je
odvoz i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u CGO Marišćina
sukladno njihovim mogućnostima prihvata.
Govoreći o reciklažnim dvorištima za građevni otpad ističe se da
općine Baška, Punat i Vrbnik planiraju njegovu zajedničku izgradnju na
lokaciji koja se nalazi na području Općine Vrbnik. Također, Općina
Dobrinj planira izgradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad na
njezinom području te je planirana lokacija uvrštena u
prostorno-plansku dokumentaciju.
Društvo Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. organizira gospodarenje
otpadom na području gradova Cres i Mali Lošinj koji obuhvaća i male
otoke - Susak, Unije, Ilovik i Male i Vele Srakane.
Na području Grada Cresa nalazi se 549 spremnika za odvojeno
prikupljanje papira, kartona, staklene, metalne i plastične ambalaže.
Na javnim površinama postavljeni su „zeleni otoci“ sa polupodzemnim
spremnicima (minimalno četiri na lokaciji) sa spremnicima za papir,
staklo, plastiku i miješani komunalni otpad.
U 2020. nabavljeno je još 30 spremnika za odvojeno prikupljanje
stakla, papira i plastike. Ugrađeni su otpadomjeri i čipirani su svi
spremnici gospodarstvenika.
Grad Cres raspolaže sa jednim mobilnim reciklažnim dvorištem, te je
izgradio i opremio reciklažno dvorište na Pržiću, a u tijeku je izrada
projektne dokumentacije za sortirnicu i kompostanu.
Pretovarna stanica u Cresu puštena je u funkciju sredinom studenoga
2017., od kada se komunalni otpad sakupljen na području Grada prevozi
u CGO Marišćina.
Sanacija odlagališta Pržić je provedena, te je ono zatvoreno.
Na području Grada Mali Lošinj nalazi se 70 lokacija sa polupodzemnim
spremnicima za miješani komunalni otad, papir, staklo i plastiku. Na
svim spremnicima za miješani komunalni otpad postavljeni su
otpadomjeri zapremnine 25 litara, a gospodarstvenicima kojima navedeni
volumen nije bio dostatan podijeljeni su čipirani spremnici za
miješani komunalni otpad različitih zapremina. Na malim otocima otpad
se sakuplja u kantama kapaciteta od 240 i 1.100 litara, te ovisno o
dinamici punjenja poziva se brod koji dovozi prazne kante, a pune
odvozi do otoka Lošinja, nakon čega se otpad prevozi na odlagalište.
Pored navedenoga, na Susku, Iloviku i Unijama postavljene su i posude
za odvojeno sakupljanje papira, stakla i plastike.
Projektom „Sanacija postojećeg odlagališta i izgradnja reciklažnog
dvorišta i pretovarne stanice na odlagalištu komunalnog otpada
Kalvarija“ u šest faza predviđena je izgradnja potrebnih građevina za
gospodarenje otpadom na području Grada. Za projekt je ishođena
lokacijska dozvola, za pet faza su dobivene građevinske dozvole, od
čega su tri faze i izgrađene.
Fazna izgradnja je podijeljena u sljedeće cjeline:
1.
Ulazno-izlazna zona (izgrađena u 2018.)
2.
Sanacija i zatvaranje postojeće odlagališne plohe
3.
Reciklažno dvorište (izgrađeno u 2019.)
4.
Pretovarna stanica (izgrađena u 2018.)
5.
Obrada i sortiranje otpada (za sortirnicu ishođena građevinska
dozvola)
6.
Kompostana (ishođena građevinska dozvola)
U sklopu novoizgrađenog reciklažnog dvorišta djeluje i otkupna stanica
sekundarnih sirovina pod nadzorom ovlaštenog koncesionara društva
Metis d.d. iz Kukuljanova.
Grad raspolaže jednim mobilnim reciklažnim dvorištem, a završeni su i
radovi na izgradnji manjih sabirnih mjesta u naseljima Veli Lošinj i
Artatore.
U 2019. je nabavljen kamion navlakač s kojim će se miješani komunalni
otpad sa pretovarne stanice Mali Lošinj izgrađene krajem 2018.
odvoziti na pretovarnu stanicu Pržić na Cresu, čime su ostvareni
uvjeti za početak prijevoza miješanog komunalnog otpada s područja
Grada u CGO Marišćina. Također, nabavljen je i novi kamion s dizalicom
za pražnjenje polupodzemnih spremnika. Tijekom 2020. miješani
komunalni otpad s područja Maloga Lošinja nastavio se odlagati na
odlagalištu Kalvarija.
Na području Grada Raba otpad sakuplja komunalno društvo Dundovo d.o.o.
Sustavno se ulažu sredstva za unaprjeđenje sustava prikupljanja
miješanog komunalnog otpada i povećavanje odvojenog sakupljanja
otpada. Tako se u 2020. nastavila kontinuirana podjela spremnika ili
kartica za odlaganje miješanog komunalnog otpada dijelu korisnika koji
nisu zadužili iste tijekom 2019. godine. Također, korisnicima usluge
podijeljeno je 49 spremnika za papir i 49 za plastiku. Isto tako,
postavljeno je 19 spremnika za papir, 19 spremnika za plastiku te 19
spremnika za staklo na javne površine - „zeleni otoci“. Prikupljanje
„od vrata do vrata“ omogućeno je za 85% korisnika, dok su za ostalih
15% omogućeni zajednički i polupodzemni spremnici jer ne postoji
mogućnost pristupa sa komunalnim vozilima.
Tijekom 2020. kompletna količina prikupljenog miješanog komunalnog
otpada se predavala na CGO Marišćina te je pretovarna stanica bila
operativna tijekom cijele 2020. godine.
Reciklažno dvorište Sorinj (koje koriste stanovnici Grada Raba i
Općine Lopar) s radom je započelo u ožujku 2020., a Grad raspolaže i
mobilnim reciklažnim dvorištem.
Grad Rab je sredinom 2020. službeno započeo radove na sanaciji
odlagališta otpada Sorinj, što predstavlja treću fazu u projektu
ukupne sanacije odlagališta.
Sakupljanje otpada na području Općine Lopar provodi komunalno društvo
Lopar Vrutak d.o.o. koje sustavno ulaže u opremu za odvojeno
prikupljanje otpada. S posudama za odvojeno sakupljanje otpada
(stakla, plastike, papira i kartona te biorazgradivog otpada)
raspolaže 80% kućanstava, a 99% kućanstava ima posude za miješani
komunalni otpad. Ostatak posuda za odvojeno prikupljanje otpada Općina
planira nabaviti putem FZOEU, a do okončanja nabavke posuda
korisnicima koji nemaju posude podijeljene su vrećice za odvojeno
prikupljanje otpada. Svi gospodarski subjekti su opremljeni posudama
za odvojeno sakupljanje otpada. Pored toga, u 2020. nabavljena je
sjeckalica za usitnjavanje biootpada. Također, nabavljeno je 10 komada
košara za sakupljanje PET ambalaže na plažama i javnim površinama. Na
području Općine Lopar postavljeno je ukupno pet polupodzemnih
spremnika za miješani komunalni otpad.
Općina raspolaže jednim mobilnim reciklažnim dvorištem.
Društvo Komunalac d.o.o. Delnice obavlja uslugu gospodarenja otpadom
za sljedeće jedinice lokalne samouprave Gorskog kotara: općine Brod
Moravice, Skrad, Ravna Gora, Mrkopalj, Lokve i Grad Delnice, a za
otpad skupljen na području Općine Fužine pruža uslugu odlaganja.
S odvojenim sakupljanjem otpada započelo se sredinom 2014. godine. U
navedenim jedinicama lokalne samouprave postavljeni su eko-otoci za
odvojeno sakupljanje papira i kartona, stakla i plastike.
Na području navedenih JLS nastavilo se s provođenjem pilot projekta
odvojenog prikupljanja staklene ambalaže iz ugostiteljskih objekata
koji se provodi na način da su tim objektima dodijeljeni spremnici za
odvojeno prikupljanje staklene ambalaže koji se prazne po pozivu
ugostitelja. S obzirom da se pilot projekt pokazao uspješnim, takav
način prikupljanja prešao je u stalno korištenje. Također, nastavilo
se čipiranje spremnika za miješani komunalni otpad kod onih korisnika
kod kojih ono iz određenih razloga nije ranije učinjeno te je izvršena
zamjena oštećenih spremnika manjem broju korisnika.
U 2020. izgrađena je pretovarna stanica kao i potrebna infrastruktura
u svrhu korištenja svih planiranih sadržaja na odlagalištu Sović laz
na području Grada Delnice, a početak njena korištenja očekuje se
sredinom 2021., kao i početak rada ranije izgrađenog reciklažnog
dvorišta.
Oko odlagališta Sović laz izgrađena je nova zaštitna ograda, a za
njegovu sanaciju je u 2020. ishođena građevinska dozvola.
Na području Grada Čabra djeluje komunalno društvo Čabar d.o.o. koje je
početkom 2015. započelo sa samostalnim obavljanjem djelatnosti
sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada. Otpad se prikuplja
putem 1.243 spremnika za miješani komunalni otpad i 1.217 spremnika za
reciklabilni otpad, kao i pet spremnika „delfin“, pet spremnika „medo“
i pet spremnika „žaba“. Tijekom 2020. prikupljeni miješani komunalni
otpad se odlagao na odlagalište Peterkov Laz.
Uspostavljena je evidencija i baza podataka SEPP sustava (dodjela
barkod naljepnica, ugradnja čipova na posude, prikupljanje izjava o
korištenju usluge), a sve u svrhu uvođenja novog obračuna naplate po
volumenu.
Grad Čabar raspolaže mobilnim reciklažnim dvorištem. U tijeku je
izrada projektne dokumentacije za sanaciju odlagališta Peterkov Laz.
Na području Grada Vrbovsko djeluje komunalno društvo Komunalac d.o.o.
Vrbovsko. Domaćinstva raspolažu sa dvije kante za otpad od kojih u
jednu odlažu miješani komunalni otpad, a u drugu reciklabilni otpad
(korisnicima je podijeljeno 2.400 spremnika za reciklabilni otpad).
Dijelu domaćinstava koja se nalaze u urbanijim dijelovima Grada
podijeljeni su komposteri. Nakon isporuke 59 spremnika za otpad, koji
su dobiveni putem natječaja FZOEU, na području Grada postavljeno je i
14 „zelenih otoka“ sa tri spremnika. Po isporuci 101 spremnika za
papir i staklo, dobivenih na natječaju FZOEU, isti su podijeljeni
tvrtkama, ustanovama, drvoprerađivačima i obrtima na području Grada.
Sklopljen je Ugovor s FZOEU o dodjeli bespovratih sredstava za nabavu
kamiona za odvojeno prikupljanje otpada.
U 2018. na području Grada je izgrađena i započela s radom privremena
pretovarna stanica Vrbovsko. Njezinim puštanjem u rad otpad s područja
Grada počeo se odvoziti i zbrinjavati na CGO Marišćina. U travnju
2018. donesena je odluka o zatvaranju odlagališta otpada Cetin. Za
zatvaranje i sanaciju odlagališta Cetin je ishođena građevinska
dozvola, radovi na sanaciji su započeli početkom, a završeni su u
trećem kvartalu 2019., nakon čega je početkom listopada 2019. za
sanirano odlagalište ishođena uporabna dozvola.
Grad Vrbovsko raspolaže sa dva mobilna reciklažna dvorišta. Za
izgradnju reciklažnog dvorišta otvoren je postupak javne nabave, koji
će biti završen u 2021. godini.
Sakupljanje otpada na području Općine Fužine provodi komunalno društvo
Fužine d.o.o. putem kanti i vrećica koje se dodjeljuju stalnim
kućanstvima. Zajedničke posude uglavnom su namijenjene za korištenje
vlasnicima kuća za odmor. Čipirane su sve kante za miješani komunalni
otpad. Na području Općine nalazi se deset eko-otoka.
Za izgradnju reciklažnog dvorišta u Liču ishođena je građevinska
dozvola. U 2020. Općina se u suradnji s KTD Fužine d.o.o. prijavila na
natječaj za nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta te je potpisan Ugovor
o dodjeli bespovratnih sredstava sa MINGOR i FZOEU.
Na području JLS za koje otpad skupljaju komunalna društva Fužine
d.o.o. i Komunalac d.o.o. Delnice otpad se odlagao na odlagalištu
Sović Laz.
Treba istaknuti da sve jedinice lokalne samouprave s područja Županije
imaju organizirano sakupljanje glomaznog otpada.
7.
ZAKLJUČAK
Primorsko-goranska županija je prva županija u Republici Hrvatskoj
koja ima izgrađen centar za gospodarenje otpadom i to daleko prije
roka za gradnju takvih centara koji je propisan državnim Planom
gospodarenja otpadom. CGO Marišćina je službeno započeo s radom u
travnju 2017. sa 75% kapaciteta. Tijekom 2020. na Centar se otpad
dovozio s riječkog, opatijskog i crikveničko-vinodolskog područja te
sa Cresa, Raba i Vrbovskog, a dijelom i otpad sa otoka Krka.
Od pet planiranih pretovarnih stanica tri (Cres, Novi Vinodolski i
Rab) su izgrađene i započele su s radom. Pretovarna stanica Krk
izgrađena je u 2018. te se putem nje tijekom 2020. miješani komunalni
otpad odvozio i zbrinjavao u CGO Marišćina sukladno njihovim
mogućnostima prihvata. Pretovarna stanica Delnice također je izgrađena
te se početak korištenja očekuje sredinom 2021. godine. Izgrađena je i
pretovarna stanica Mali Lošinj te privremena pretovarna stanica
Vrbovsko, koja je započela s radom u travnju 2018. godine.
U 2020. na području Županije odvojeno je sakupljeno 36,47% otpada (na
otoku Krku preko 68%). Iako sve jedinice lokalne samouprave s područja
Županije, preko svojih komunalnih društava, ulažu sredstva u nabavu
opreme i vozila za odvojeno sakupljanje otpada, kao i u izobrazno -
informativne aktivnosti, trebat će još dosta napora kako bi se
dostigao cilj od 60% iz Plana RH.
Daljnji razvoj sustava odvojenog sakupljanja otpada trebat će
usmjeriti ka dodatnoj selekciji odvojeno sakupljenog otpada i
odvojenom sakupljanju biootpada. U skladu s tim sve jedinice lokalne
samouprave su svojim planovima gospodarenja otpadom, samostalno ili u
suradnji s drugim JLS, planirale izgradnju sortirnica i kompostana, uz
napomenu da je Grad Rijeka izradio Elaborat opravdanosti – Pružanje
javne usluge javne usluge biorazgradivog komunalnog otpada
(biootpada), koji je temeljito obradio i precizno analizirao ekološke,
financijske i ostale aspekte projekta odvojeno prikupljanja biootpada
i izgradnje postrojenja za njegovu biološku obradu.
Pored toga, a u cilju podizanja efikasnosti odvojenog sakupljanja
otpada, trebat će osigurati dodatna ulaganja, osobito u informatičke
sustave za praćenje tokova otpada.
Na području Županije nalazi se deset odlagališta otpada od kojih je
šest zatvoreno za daljnje odlaganje. Najveće odlagalište otpada u
Županiji – odlagalište Viševac (Rijeka), kao i odlagalište Cetin
(Vrbovsko) i Pržić (Cres), su potpuno sanirani, a sva ostala
odlagališta su u nekoj od faza sanacije. Uz odlagalište Viševac
izgrađeno je postrojenje za proizvodnju električne energije iz
deponijskog plina. Sva odlagališta su ograđena, imaju uređene
pristupne ceste, protupožarne pojaseve, ugrađene bunare za pasivno
otplinjavanje, a na onima koja se još koriste za odlaganje odloženi
otpad se svakodnevno prekriva. Nakon puštanja u funkciju preostalih
planiranih pretovarnih stanica sva će se odlagališta zatvoriti i
sanirati.
Također, tijekom 2021. očekuje se i početak sanacije postojeće
građevine za privremeno skladištenje otpada Faza „0-1” CGO Marišćina
koja se koristila za skladištenje otpada s riječkog područja i to od
zatvaranja odlagališta Viševac do rujna 2015. godine. U narednim
godinama očekuje se i sanacija jame Sovjak.
Pored navedenoga, napominje se i da se kontinuirano vrše aktivnosti na
rješavanju pitanja plasmana goriva iz otpada, kao konačnog proizvoda
mehaničko-biološke obrade. Provedene su i aktivnosti na rješavanju
statusa kazete (na Sović Lazu) za građevni otpad koji sadrži azbest,
pa će odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest u kazeti na Sović
Lazu započeti nakon ishođenja uporabne dozvole.
Slijedom navedenog, zaključno se ističe da Primorsko-goranska županija
i jedinice lokalne samouprave s njenog područja kontinuirano rade na
ispunjavanju propisanih obveza u gospodarenju otpadom koje su Zakonom
i Planom stavljene u njihovu nadležnost.
13