filozofski fakultet, i. lučića 3, 10000 zagreb, [email protected] -----------------------------------------------
Filozofski fakultet, I. Lučića 3, 10000 Zagreb,
[email protected]
-----------------------------------------------
_______________________________________________________________________________________________________
G-đa Jadranka Kosor
-------------------
Predsjednica Vlade RH
=====================
Trg Sv. Marka 2
===============
10000 Zagreb
============
Apel za spas
------------
znanstvenih časopisa i znanstvene knjige
Poštovana gospođo predsjednice Vlade,
ovim Apelom obraćamo se izravno Vama iz dva razloga; kao prvo,
smatramo da je predmetni problem od nacionalnog ranga važnosti i, kao
drugo, smatramo da je, s obzirom na akutno stanje problema, njegovo
razrješenje moguće samo hitnom intervencijom iz najvišeg punkta
izvršne vlasti.
Stanje problema
===============
Prema raspoloživim podatcima, u proračunu za 2010. za sufinanciranje
znanstvenih časopisa predviđeno je 4,78 milijuna kuna. To je smanjenje
u odnosu na 2005. (17 milijuna) na vrijednost od svega 28,1%. Omjer je
još nepovoljniji ako se uzme u obzir porast broja časopisa i porast
troškova izdavanja. Dok je prosječna visina potpore u 2005. godini po
časopisu iznosila 86.294 kune, u 2010. godini predviđena je prosječna
potpora od svega 22.761 kuna po časopisu (27 %).
Još je teža situacija sa znanstvenim knjigama i visokoškolskim
udžbenicima. Na natječaju za 2008. godinu odobreno je sufinanciranje
za 594 naslova. Dosad je isplaćena potpora za 358 naslova, tako da
dugovanje iz prethodne godine iznosi 8,32 milijuna kuna. Na natječaju
za 2009. godinu do studenog 2009. odobreno je sufinanciranje za 372
naslova (213 naslova još nisu ocijenjena), za što je potrebno 15,5
milijuna kuna. Prema tome, trenutno dugovanje za sufinanciranje
znanstvene knjige u 2008. i 2009. godini iznosi 23,8 milijuna kuna (uz
213 neocijenjenih naslova). U ovom kontekstu treba napomenuti da je
2004. godine pri rebalansu proračuna od sume koja je bila namijenjena
za financiranje znanstvene knjige oduzeto 10 milijuna kuna koji nikada
nisu nadoknađeni.
Iz navedenih podataka jasno proizlazi da je znanstveno izdavaštvo u
Hrvatskoj, zbog višegodišnjega kontinuiranog pada javne potpore,
dovedeno do ruba izdržljivosti i prije nego što su nastupile
recesijske okolnosti. Zato bi svaka primjena antirecesijskih mjera na
znanstveno izdavaštvo dovela do kolapsa sustava s nesagledivim
posljedicama za hrvatsku znanost, kulturu i nacionalni identitet
uopće.
Znanstvena, kulturna i nacionalna
važnost znanstvenog izdavaštva
Znanstveno izdavaštvo, koje obuhvaća izdavanje znanstvenih časopisa,
znanstvenih knjiga i visokoškolskih udžbenika, kao i izdavaštvo u
području kulture predstavljaju najvitalnije i ujedno najslabije
zaštićene dijelove nacionalne znanosti i kulture. Izdavačke projekte u
području znanosti i kulture u pravilu nose znanstvena i kulturna
društva, manji nakladnici, instituti i sl., tako da ti projekti ne
raspolažu snažnijom institucionalnom potporom i zaštitom, dok u
materijalnom pogledu izravno ovise o sredstvima iz državnog proračuna.
Premda bez materijalne potpore iz javnih izvora nije moguće izdavati
znanstvene časopise i knjige, treba naglasiti da se izdavanje
znanstvenih publikacija ne zasniva na materijalnim sredstvima nego na
vrijednostima višeg ranga – na entuzijazmu i kreativnosti velikog
broja urednika i suradnika, koji ogromnu energiju i trud, u pravilu
bez ikakve materijalne naknade, stavljaju u službu općeg dobra. Otud
proizlazi moralna i politička obveza države da zapravo simboličkim
iznosima materijalnih sredstava omogući izlaženje časopisa i knjiga.
Primjena antirecesijskih mjera na znanstveno izdavaštvo protivi se čak
i financijskoj logici. Uštede u državnom proračunu trebale bi se
planirati prema načelu maksimalnog financijskog učinka uz minimalnu
društvenu i kulturnu štetu. Smanjivanje proračunskih sredstava za
podupiranje troškova izlaženja znanstvenih časopisa i knjiga značilo
bi upravo suprotno: ostvarivanje minimalne financijske uštede uz
maksimalnu društvenu, kulturnu i općenacionalnu štetu. Utoliko se ne
možemo oteti dojmu da recesija i recesijska ušteda nije stvarni razlog
nego tek izlika da bi se srušio sustav državnog podupiranja
znanstvenih časopisa i knjiga, odnosno da bi se časopisi i knjige u
državnoj potpori sveli na simboličan broj. U kolektivnom sjećanju
hrvatske akademske zajednice ostao je zabilježen jedan takav pokušaj
iz 1991. godine, koji na svu sreću nije uspio.
Apel
Stoga se ovim Apelom obraćamo Vama, gospođo predsjednice Vlade, s
molbom da se osobno upoznate s problemom znanstvenog izdavaštva te da
osobnom intervencijom preduhitrite moguću katastrofu na ovom području.
Naime, ako časopisi ili nizovi znanstvenih knjiga, koji inkarniraju
dugotrajne znanstvene i kulturne tradicije, te predstavljaju
općenacionalne vrijednosti, zbog jedne nepromišljene odluke prestanu
izlaziti, neće ih biti moguće obnoviti u tzv. "povoljnijim
financijskim prilikama". Znanstveni i kulturni entuzijazam, naime,
moguće je uništiti materijalnim mjerama, ali ga nije moguće
regenerirati – materijalnim sredstvima.
Prof. dr. sc. Lino Veljak
Predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva
U Zagrebu, 27. studenoga 2009.
Apel za spas znanstvenih časopisa i znanstvene knjige donijela je
Skupština Hrvatskog filozofskog društva na sjednici 27. studenoga
2009. Skupština je odlučila da se Apel uputi gospođi Jadranki Kosor,
predsjednici Vlade Republike Hrvatske, te istodobno dostavi hrvatskoj
javnosti.