6 MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA NACRT PRIJEDLOG ZAKONA

6 ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nacrt prijedlog zakona o dopuni zakona o plaćama u javnim službama, s

6
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMA, S
KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, siječanj 2013.
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMA, S
KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o dopuni Zakona o plaćama u javnim
službama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4., a u vezi s
odredbom članka 55. Ustava Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj
85/2010 - pročišćeni tekst).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Plaće službenika i namještenika u javnim službama uređuju se zakonom i
na temelju zakona donesenim propisima. Temeljem odredbe članka 4.
Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj 27/01 i
39/09), plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik odnosno
namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža. Koeficijenti složenosti poslova
službenika i namještenika utvrđeni su Uredbom o nazivima radnih mjesta
i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine,
broj 38/01, 112/01 ,62/02 , 156/02, 162/03, 39/05, 82/05, 133/05,
30/06, 22/07, 112/07, 127/07, 124/11, 142/11, 77/12, 98/12, 112/12 i
121/12), a osnovica za izračun plaće se utvrđuje po posebnom propisu,
odnosno Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine
broj 39/09 i 124/09).
Nakon višegodišnjeg uzastopnog gospodarskog rasta, rasta zaposlenosti
i pada nezaposlenosti, jak utjecaj globalne gospodarske i financijske
krize tijekom protekle tri godine, preokrenuo je trend makroekonomskih
kretanja. Pad bruto domaćeg proizvoda izravno je utjecao na gašenje
radnih mjesta i nagli porast stope nezaposlenosti. Krajem 2010. godine
u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je oko
260.000 nezaposlenih osoba koje su prethodno bile u radnom odnosu. Kao
posljedica negativnog gospodarskog rasta u 2010. godini i nedovoljnog
gospodarskog rasta u 2011. godini, ukupna zaposlenost, a kako je
određuje anketa radne snage, nastavila je opadati. Prema podacima
Eurostata, stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15. do 64. godine
pala je s 57,8% u 2008. na 52,4% u 2011. godini. Obzirom da se nisu
ostvarila procijenjena i planirana makroekonomska kretanje, već je
utjecaj gospodarske i financijske krize u Republici Hrvatskoj dodatno
ojačao, zbog čega je indeks stope rasta bruto domaćeg proizvoda
ponovno negativan i ponovno utječe na pad zaposlenosti, u cilju
neophodne fiskalne štednje i fiskalne održivosti sustava državnih i
javnih službi, te očuvanja radnih mjesta i pune zaposlenosti u vrijeme
recesije nužno je preispitati sve troškove rada u državnim i javnim
službama na svim razinama.
Obzirom da na troškove rada, koji su u Republici Hrvatskoj osjetno
viši od troškova rada zemalja članica Europske unije, utječu
mnogobrojna materijalna prava i dodaci zaposlenih u državnim i javnim
službama, kojima pravni izvori nisu posebni zakoni već kolektivni
ugovori, potrebno je preispitati sva dodatno ugovorena materijalna
prava za službenike i namještenike u državnim i javnim službama i
njihovu razinu izjednačiti. To se osobito odnosi na isplate dodatnog,
odnosno postotnog uvećanja vrijednosti koeficijenata složenosti
poslova, kojim se, uz povećanje plaće za 0,5%, uvećava iznos plaće po
istoj pravnoj osnovi, odnosno temeljem broja godina radnog staža.
Navedeno uvećanje, odnosno postotno uvećanje koeficijenata za 4, 8 i
10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža
ugovoreno je kolektivnim ugovorima, a ostvaruje se na način da po
osnovi jednog dijela kolektivnih ugovora (srednjoškolsko obrazovanje,
socijalna skrb, kultura) postotno uvećanje ovisi o ukupno ostvarenom
radnom stažu, a po osnovi drugog dijela kolektivnih ugovora (državne
službe, osnovnoškolsko obrazovanje, znanost i visoko obrazovanje te
zdravstvo) ovisi o radnom stažu u državnim tijelima, odnosno
ustanovama pripadajuće djelatnosti. Ovako ugovoreno postotno uvećanje
koeficijenata je dvostruki dodatak kojeg zaposleni u državnim i javnim
službama ostvaruju po istom osnovu, odnosno radnom stažu jer se po
njemu prvo uvećava koeficijent poslova radnog mjesta te na tako uvećan
koeficijent, pomnožen s osnovicom još dodaje i dodatak od 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža. Osim toga, navedeno postotno
uvećanje koeficijenata složenosti poslova samo na temelju ostvarenog
određenog broja godina radnog staža suprotno je načelu „za jednaki rad
jednaka plaća“ i može u praksi predstavljati diskriminaciju po dobi, a
upitna je i njena usklađenost sa zahtjevima europskog zakonodavstva,
odnosno sa člankom 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i
člancima 2. i 3. Direktive 2000/78/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
kojom se uspostavlja opći okvir za jednako postupanje u zapošljavanju
i odabiru zvanja od 27. studenog 2000. godine.
Obzirom da je navedeno pravo dvojbeno s ustavno pravnih aspekata
jednakosti i suprotno načelima radnog zakonodavstva, ovim se
Prijedlogom uz istovremene izmjene posebnog propisa o plaćama državnih
službenika odnosno Zakona o državnim službenicima onemogućuje da se
plaće i koeficijenti složenosti poslova dvostruko uvećavaju po istoj
osnovi. U tom smislu se ovim Prijedlogom predlaže odgovarajuća dopuna
posebnog propisa kojim se propisuje način utvrđivanja plaće za
službenike i namještenike u javnim službama.
Slijedom navedenog ovim se Zakonom predlaže onemogućiti ponovno
utvrđivanje toga prava kroz druge pravne izvore materijalnih prava
službenika i namještenika zaposlenih u javnim službama.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za ovaj Prijedlog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u
državnom proračunu Republike Hrvatske jer ne dovodi do povećanja
rashoda državnog proračuna, ali može utjecati na postizanje određenih
ušteda u području troškova državnog proračuna za zaposlene u javnim
službama, koji se na razini kalendarske godine procjenjuje u visini od
779 milijuna kuna.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temelj za donošenje i stupanje na snagu ovoga zakona po hitnom
postupku nalazi se u odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,
a to su osobito opravdani državni razlozi, odnosno potreba da se u
uvjetima gospodarske i financijske krize, te njenog negativnog
utjecaja na fiskalnu održivost Državnog proračuna i na zaposlenost,
smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim
službama. Osim toga, temelj za donošenje ovoga zakona po hitnom
postupku nalazi se i u odredbi članka 161. Poslovnika Hrvatskoga
sabora, obzirom da se radi o Zakonu kojim se iz pravnog sustava i
prakse uklanja mogućnost utvrđivanja pravnog instituta koji je vrlo
upitan s aspekta usklađenosti nacionalnog pravnog sustava s propisima
Europske unije.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMA
====================================================================
Članak 1.
U članku 4. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj
27/01 i 39/09) dodaju se stavci 2. i 3., koji glase:
„Plaća odnosno koeficijent složenosti poslova radnog mjesta iz stavka
1. ovoga članka ne može se dodatno uvećavati po osnovi radnog staža
odnosno radnog staža ostvarenog u javnim službama.
Dodatno uvećanje plaće odnosno koeficijenta složenosti poslova radnog
mjesta iz stavka 2. ovoga članka, ne može biti drukčije uređeno
ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između
radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom“.
Članak 2.
Ugovor o radu, pravilnik o radu, sporazum sklopljen između radničkog
vijeća i poslodavca, kolektivni ugovor, zakon odnosno drugi propis
kojim se uređuje dodatno uvećanje plaće odnosno koeficijent složenosti
poslova radnog mjesta iz članka 1. ovoga Zakona moraju se uskladiti s
odredbama ovoga Zakona u roku najkasnije do 31. prosinca 2013. godine.
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim
novinama.
V. OBRAZLOŽENJE POJEDINH ODREDBI
Članak 1.
Ovom se odredbom onemogućuje da se drugim izvorima radnih prava
zaposlenih u javnim službama, plaće i koeficijenti složenosti poslova
dodatno uvećavaju po osnovi radnog staža, odnosno radnog staža u
javnim službama.
Članak 2.
Prijelazna odredba ovoga Zakona kojom je propisan rok do kojeg se svi
izvori radnih prava zaposlenih u javnim službama moraju uskladiti s
odredbama ovoga Zakona.
Članak 3.
Propisuje datum stupanja na snagu ovoga Zakona.
ODREDBA ZAKONA O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMA KOJA SE DOPUNJUJE
Članak 4.
Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta slo­­ženosti
poslova radnog mjesta na koje je službenik i na­mje­štenik raspoređen
i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža.