HR Rue Belliard/Belliardstraat 99 — 1040 Bruxelles/Brussel — BELGIQUE/BELGIË

hr rue belliard/belliardstraat 99 — 1040 bruxelles/brussel — belgique/belgië tel. +32 25469011 — faks +32 25134893 — internet: h

HR
Rue Belliard/Belliardstraat 99 — 1040 Bruxelles/Brussel —
BELGIQUE/BELGIË
Tel. +32 25469011 — Faks +32 25134893 — Internet:
http://www.eesc.europa.eu
Europski gospodarski i socijalni odbor
INT/732
Osjetljivost potrošača u odnosu na trgovinske prakse
Bruxelles, 15. listopada 2014
MIŠLJENJE
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
o
Osjetljivosti potrošača u odnosu na trgovinske prakse na jedinstvenom
tržištu
(samoinicijativno mišljenje)
_____________
Izvjestitelj: Bernardo HERNÁNDEZ BATALLER
_____________
Dana 22. siječnja 2014., sukladno pravilu 29. stavku 2. svoga
Poslovnika, Europski gospodarski i socijalni odbor odlučio je izraditi
samoinicijativno mišljenje o temi:
Osjetljivost potrošača u odnosu na trgovinske prakse na jedinstvenom
tržištu
(samoinicijativno mišljenje).
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju,
zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila
dana 23. rujna 2014.
Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom
502. plenarnom zasjedanju održanom 15. i 16. listopada 2014. (sjednica
od 15. listopada 2014.), sa 92 glasa za, 37 protiv i 5 suzdržanih.
*
* *
1.Zaključci i preporuke
=======================
1.1Postupno smanjenje kupovne moći srednjeg sloja koji je istinski
pokretač potrošačkog društva i potrošača u cjelini te financijske
poteškoće s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća kako bi
opstala doveli su, s obzirom na ograničene mogućnosti za dobit u
postojećem poduzetničkom ozračju, do revizije niza uobičajenih
trgovinskih praksi na tržištu.
------------------------------------------------------------------
1.2Posljedice poremećaja na tržištu uzrokovanih nepoštenim praksama
dovele su do pojave potrošača koji su zatočenici ekonomske situacije u
kojoj su se zatekli te koju obilježavaju gubitak slobode izbora i
poteškoće u priznavanju njihovih prava na ovom području. Kako bi se
spriječila njihova isključenost, te bi potrošače također trebalo
zaštititi od učinka ovih politika.
----------------------------------------------------------------------
1.3S druge se strane uslijed gospodarske krize javlja opći i
kontinuirani trend progresivnog slabljenja potencijalnih potrošača.
Pretpostavlja se da bi ovaj pad potrošnje mogao i dalje rasti. Javne
vlasti do danas nisu predložile sustavne mjere kojima bi se spriječilo
takvo pogoršanje stanja ili se potrošači od njega zaštitili.
----------------------------------------------------------------------
1.4Ukoliko se putem transparentnosti i slobodnog tržišnog natjecanja
umanji pritisak s kojim su proizvođači te mala i srednja poduzeća
suočeni (pad potražnje, predatorske cijene itd.), a koji pridonosi
lošim rezultatima unutarnjeg tržišta, poboljšat će se njihov položaj.
---------------------------------------------------------------------
1.5Potrebno je usvojiti mjere preventivnog i zaštitnog karaktera kao i
mjere ublažavanja posljedica i oporavka, koje, bez dovođenja u pitanje
mjera predloženih u tekstu Mišljenja, u najmanju ruku uključuju
sljedeće:
----------------------------------------------------------------------
A.
Europske institucije trebale bi usvojiti mjere koje za cilj imaju
sljedeće:
1.
osigurati bolju primjenu pravila jedinstvenog tržišta, posebice
onih povezanih sa sigurnošću proizvoda i nadzorom tržišta, te
Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i Uredbe o suradnji između
Komisije i tijela za zaštitu potrošača;
2.
podržati, nadopuniti i nadgledati politike država članica na
području zaštite potrošača;
3.
pratiti razvoj novih prepreka koje otežavaju funkcioniranje
unutarnjeg tržišta, poput gospodarskog nasilja koje se vrši nad
potrošačima pri zaključivanju ugovora i drugih pitanja, te
usvojiti prikladne mjere kako bi se te prepreke na odgovarajući
način otklonile.
B.
Države članice bi pak trebale:
1.
dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva udrugama potrošača
kako bi mogle provoditi svoju zadaću zaštite prava svih potrošača.
Potrebno je razmotriti mogućnost stvaranja fonda na temelju
nametnutih sankcija na području potrošnje, sukladno zakonodavstvu
svake države članice. Taj bi se fond koristio za razvoj i provedbu
politika zaštite potrošača, posebice za provedbu mjera od općeg
interesa za sve potrošače i to na osnovi iskustava država članica
u kojima takvi fondovi već postoje;
2.
usvojiti mjere u sustavima socijalne zaštite za sprečavanje
socijalne isključenosti potrošača i svih građana koji prelaze prag
od 30% sukladno Višedimenzionalnom indeksu siromaštva, posebice
što se tiče dostupnosti i pružanja najvažnijih osnovnih usluga.
Svaka bi država članica, sukladno svojim potrebama, doprinijela
tom cilju izradom i provedbom „plana za spas građana“ koji bi
pridonio buđenju obiteljskog proračuna i kupovne moći potrošača.
1.6Potrebno je što više uključiti interese potrošača u sve politike
EU-a. U odgovarajućim bi se programima EU-a tako poseban dio
proračunskih sredstava trebao namijeniti za poticanje doprinosa koji
organizacije koje predstavljaju potrošače pružaju putem aktivnosti od
općeg interesa kako bi se potakla uključenost ekonomski ugroženih
potrošača.
---------------------------------------------------------------------
2.Uvod
======
2.1Trajanje i dubina trenutačne gospodarske i financijske krize kao i
mjere koje je usvojio nemali broj vlada država članica Europske unije
imali su neizravne učinke na ponudu i potražnju dobara i usluga
usporedive s gubitkom kupovne moći većine potrošača čija je posljedica
socijalna rascjepkanost.
----------------------------------------------------------------------
2.2Smanjenja plaća prisilila su ljude da promijene potrošačke navike
kako bi prilagodili obiteljski proračun novim kupovnim mogućnostima.
--------------------------------------------------------------------
2.3Gubitak izvora prihoda – unatoč pomoći obiteljskih mreža, u nekim
slučajevima – te sve veći gubitak kapitala doveli su do sve većeg
broja ekonomski oslabljenih potrošača kojima prijeti socijalna
isključenost, posebice što se tiče određenih proizvoda, opskrbe i
osnovnih usluga, što bi se moglo smatrati oblikom slabosti uzrokovane
okolnostima.
---------------------------------------------------------------------
2.4Nadalje, pomak potrošačkih segmenata u smjeru slojeva s manjom
kupovnom moći, uz financijsku isključenost i nezaposlenost, doveo je
do stvaranja novih ograničenja u pristupu konvencionalnim tržištima
dobara i usluga, što je potaklo nastanak alternativnih prostora i
kanala poslovanja koji povremeno mogu uzrokovati poremećaje na
tržištu.
--------------------------------------------------------------------
2.5Upotreba Višedimenzionalnog indeksa siromaštva (MPI)1, u
statističke svrhe, važna je kako bi se ocijenile i usvojile odluke
kojima se sprečava socijalna isključenost. Višedimenzionalni indeks
siromaštva razmatra razne osnovne aspekte poput obrazovanja, zdravstva
i životnog standarda putem 10 pokazatelja (kvaliteta života /
socijalna skrb) pri čemu se osoba koja nema pristup najmanje 30%
ispitanih pokazatelja smatra siromašnom. Stoga je važno da države
članice usvoje mjere usmjerene na prevladavanje tog praga.
----------------------------------------------------------------------
2.6Također, slaba ekonomska situacija potrošača koji su u financijskom
smislu oslabljeni zbog krize onemogućuje im da raspolažu potrebnim
sredstvima kako bi pristupili virtualnom okružju poslovanja, zbog čega
ne mogu na povoljniji način pristupiti tržištu dobara i usluga
„Digitalni jaz“ tako povećava „socijalni jaz“ jer je zbog rizika
proizašlih iz učinaka gospodarske krize i složenosti digitalnih
tržišta teže ostvariti zaštitu potrošača.
----------------------------------------------------------------------
2.7Također, ugroženi potrošači, koji su to postali zbog nastalih
gospodarskih uvjeta, trpe zbog pomanjkanja informacija i zaštite
svojih ekonomskih interesa pri transakcijama koje provode u njima sve
karakterističnijim tržišnim sredinama.
---------------------------------------------------------------------
2.8U konačnici, smanjenje javnih sredstava namijenjenih potrošačima, u
okviru politika prilagodbe koje vlade u posljednjih nekoliko godina
primjenjuju, u znatnoj mjeri pogađa posebice učinkovitost aktivnosti
na području kontrole i nadzora tržišta. Kao što je to EGSO utvrdio, EU
je višegodišnjem programu za potrošače za razdoblje 2014.- 2020.2
dodijelio manje sredstava3.
----------------------------------------------------------------------
3.Trgovinske prakse koje bi, kao rezultat gospodarske krize, mogle
narušiti zaštitu potrošača
==================================================================
3.1Raznolike su značajke i učinak koji različite nepoštene poslovne
prakse imaju na nedovoljnu zaštitu prava onih potrošača kojima se
smanjila sposobnost zadovoljavanja najosnovnijih potreba zbog
posljedica gospodarske krize.
-------------------------------------------------------------------
3.2Ispunjavanje standarda koji jamče zdravlje i sigurnost potrošača i
korisnika ne smije biti predmetom pregovora s pružateljima usluga te
potrošače i korisnike treba zaštititi od svih rizika u tom pogledu.
Također je potrebno, uz načelo opreza (u skladu s odredbama iz
Komunikacije Komisije od 2. veljače 2000.), spriječiti poslovanje
proizvodima, dobrima i uslugama koji dovode u pitanje fizički i
psihički integritet potrošača i korisnika ili narušavaju njihove
legitimne gospodarske interese, no pritom se ne smije dovesti u
pitanje opća obveza u pogledu sigurnosti svih proizvoda namijenjenih
potrošačima ili koje potrošači mogu upotrijebiti, uključujući one
proizvode koje potrošači upotrebljavaju u okviru pružanja određene
usluge.
---------------------------------------------------------------------
3.3Kada se potrošači nalaze u ekonomski ugroženom položaju, osnovne je
potrebe za hranom nemoguće zadovoljiti na odgovarajući način te se one
zbog ponude prehrambenih proizvoda smanjene hranjive vrijednosti u
skladu s nižom cijenom mogu čak i silno narušiti.
----------------------------------------------------------------------
3.4Isto vrijedi i kada je u pitanju tumačenje uvjeta čuvanja i prodaje
proizvoda koji zbog pokvarljivosti sadrže datum isteka roka trajanja.
----------------------------------------------------------------------
3.5Također se javljaju i poslovne prakse koje – radi drastičnog
smanjenja cijena – potiču prodaju proizvoda koji ne ispunjavaju
tržišne uvjete, a isto vrijedi i za pružanje usluga. Potrebno je stoga
usvojiti sve potrebne mjere kako bi se spriječilo stavljanje na
tržište takvih proizvoda uz aktivno i pozorno sudjelovanje država
članica; EGSO je naveo4 da je potrebno pojačati suradnju između
nadležnih nacionalnih tijela i Komisije, uz odobravanje revizije
zakonodavstva o sigurnosti proizvoda koja bi odmah trebala stupiti na
snagu.
----------------------------------------------------------------------
3.6U ovom smislu treba razmotriti i namjernu upotrebu obmanjujućih
pojmova i naziva o značajkama proizvoda u okviru trgovačkih akcija i
popusta. Isto vrijedi i za područje oglašavanja, kako za marketinške
kampanje kojima se zavaravaju potrošači, a koje navodno imaju etički
cilj te potiču ljude na kupnju temeljem emocionalnog mamca u vidu
solidarnosti, tako i za obmanjujuće tvrdnje o okolišu čiju je točnost
teško dokazati.
---------------------------------------------------------------------
3.7Također bi trebalo nadgledati stavljanje na tržište proizvoda pod
generičkim imenom „vlastita robna marka“ koji ne ispunjavaju tržišne
uvjete i zahtjeve koji su na snazi.
--------------------------------------------------------------------
3.8Na području prehrane posebno je alarmantan porast broja
alternativnih kanala za uvođenje na tržište koji ne podliježu nadzoru
javne uprave, kao u slučaju „prijevara s hranom“5, realizirane putem
krivotvorenja osnovnih proizvoda, nezakonite prodaje hrane, ponovnog
korištenja odbačene hrane za ljudsku prehranu itd. Isto se događa i na
području prodaje lijekova bez recepta koji nisu dostupni u slobodnoj
prodaji6, a proizvedeni su bez jamstava i imitiraju ovlašteni
originalni lijek te predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje.
----------------------------------------------------------------------
3.9S druge strane, neki proizvodi već od samog početka imaju
programiranu zastarjelost, što smanjuje njihov rok trajanja te je
potrebno kupiti nove proizvode da ih se zamijeni, a to nije u skladu s
kriterijima održivosti i učinkovitog trošenja potrošača, kao što je to
EGSO u prijašnjem mišljenju već naglasio7.
----------------------------------------------------------------------
3.10Općenito govoreći, ponuda proizvoda koji se stavljaju na tržište
na nekonvencionalne načine, uključujući digitalni, potrošačima koji su
u ekonomskom smislu najosjetljiviji otežava razlikovanje te se
potražnja za tim proizvodima često nastoji stvoriti u toj skupini
potrošača uz pomoć mamaca u vidu cijene, pogodnosti plaćanja,
fiktivnih popusta (katkad putem „dinamičnog određivanja cijena“8, što
bi trebalo izričito zabraniti), kupona ili bonova koji nerijetko
uključuju jasno poticanje na kupnju uz iskorištavanje nejednakog
položaja strana uključenih u trgovinsku transakciju. Na internetskim
stranicama na kojima je moguća usporedba cijena, u mnogim primjerima
nije jasno prikazan identitet trgovca koji upravlja internetskom
stranicom kao ni podatak plaćaju li trgovci kako bi se njihovi
proizvodi ili usluge naveli na tim stranicama.
----------------------------------------------------------------------
3.11Potrebno je, međutim, uzeti u obzir da optimalno iskorištavanje
potencijala novih tehnologija ekonomski oslabljenim potrošačima
također omogućava da prošire opseg ponude proizvoda i potaknu poslovnu
konkurenciju, uz smanjenje troškova distribucije koji nisu neraskidivo
povezani s dotičnim proizvodom.
----------------------------------------------------------------------
3.12Općenito govoreći, svaka poslovna praksa koja uključuje smanjenje
jamstava na koja potrošač ima pravo u zamjenu za smanjenje cijene
ponuđenog proizvoda ili usluge ozbiljno umanjuje njihova prava i
gospodarske interese. Rezultat svega ovoga visok je stupanj
ugroženosti, što pogoduje razvoju negativnih povratnih informacija
koje ekonomski oslabljene potrošače mogu dovesti do novih poteškoća.
---------------------------------------------------------------------
3.13Što se tiče posebnog učinka na zdravlje ekonomski ugroženih
potrošača, potrebno je istaknuti rastući utjecaj energetskog
siromaštva u europskim regijama gdje su klimatske značajke od posebne
važnosti. Stoga je također potrebno obratiti pozornost na okolnosti
„zimskog primirja“ ili na bilo koje druge okolnosti koje bi operateri
mogli uzeti u obzir kada se nađu u neizvjesnom položaju uslijed
ukidanja opskrbe klijentima zbog problema s plaćanjem, posebno
povezanima s novim gospodarskim uvjetima.
---------------------------------------------------------------------
3.14Općenito govoreći, također bi trebalo obuhvatiti štetne prakse
koje neka poduzeća provode, a koje razorenim obiteljskim proračunima
često prouzročuju nepopravljivu štetu. To su posebice prakse povezane
s određenim depozitnim ustanovama te štedionicama i financijskim
ustanovama koje ne pružaju istinite informacije i odgovarajuća
ugovorna jamstva – poput potrošačkih kredita s vrlo visokim godišnjim
kamatnim stopama – što je mnoge potrošače dovelo do „krize u krizi“,
odnosno, drugim riječima, uništilo njihova očekivanja za budućnost te
je dovelo do toga da se obitelji pretjerano zadužuju te čak postaju u
potpunosti platno nesposobne.
---------------------------------------------------------------------
3.15Gore navedene okolnosti mogu se proširiti na određenija pitanja
poput hipotekarne krize, „podosiguranja“ itd. koja dovode do sve veće
i trajnije oslabljenosti s kojom se potrošači zapali u takvu situaciju
teško suočavaju. Posebno treba spomenuti pretjeranu naplatu provizija
koja se često povezuje s manjkom bankarske transparentnosti, čime se
varaju ne samo sitni štediše već i privatni ulagači u okviru
poslovanja vrijednosnim papirima na koje ih navode same financijske
ustanove ili drugi subjekti iz tog sektora koji nisu ovlašteni za
poslovanje.
----------------------------------------------------------------------
3.16Na razini prekograničnih razmjena, nejednak prijenos Direktive
2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi9 u nacionalna zakonodavstva
krije rizik od smanjenja njezina dosega pa se poduzećima ne bi jamčila
veća pravna sigurnost. Bolji prijenos navedene Direktive doprinio bi
unapređenju zaštite potrošača. Komisija bi stoga trebala osigurati
točnu primjenu te Direktive u svim državama članicama, čemu bi pomoglo
da se što prije usvoje „smjernice“ koje bi olakšale njezino tumačenje,
u skladu s korisnim učinkom Direktive.
----------------------------------------------------------------------
3.17U pogledu nepoštenih poslovnih praksi od ključne je važnosti da
Komisija nadgleda aspekt povezan s mjerama koje države članice moraju
uvesti u slučaju nepoštivanja odredbi Direktive. Izrečena kazna u
načelu ne bi smjela biti niža od koristi ostvarene putem nepoštene ili
obmanjujuće prakse. Kako bi se ostvarili ciljevi Direktive, potrebno
je da postupci, posebice sudski, također budu prikladni i učinkoviti.
----------------------------------------------------------------------
3.18EGSO je naveo10da će ubuduće biti potrebno usklađeno i usporedno
revidirati Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktivu o
zavaravajućem i komparativnom oglašavanju kako bi se zajamčila veća
dosljednost s pravom Europske unije.
--------------------------------------------------------------------
3.19Na kraju krajeva, cilj je spriječiti preobrazbu jedinstvenog
tržišta u još jedno bipolarno tržište, čije bi neugodno lice bilo
vidljivo onima koji imaju najmanje a trebaju najviše. Kad su u pitanju
ekonomski najugroženiji potrošači, poslovnu bi praksu trebalo
obavljati savjesnije. U obzir treba uzeti potrebe potrošača za
pristupom osnovnim proizvodima, uslugama i opskrbi u dostatnim
količinama i na redovnoj osnovi kako bi mogli živjeti dostojno, a to
je pravo koje odgovarajuća javna tijela moraju štititi.
----------------------------------------------------------------------
4.Prijedlozi za mjere na razini institucija u cilju borbe protiv
osjetljivog ekonomskog položaja u kojem su se potrošači našli
================================================================
4.1EGSO poziva nadležne vlasti da usvoje učinkovite mjere u cilju
osiguranja sigurnog pristupa osnovnim proizvodima i uslugama kao i
izričite i stvarne zaštite prava onih potrošača i korisnika koje je
gospodarska i financijska kriza, zbog nastale ekonomske situacije,
najviše pogodila. Kako se EGSO već izjasnio, cilj je spriječiti
njihovu socijalnu isključenost pomoću mjera poput regulacije
pretjerane zaduženosti obitelji11 kojima se želi ublažiti velik
financijski pritisak kojemu su izloženi određeni dijelovi
stanovništva.
-------------------------------------------------------------------
4.2S druge strane, zaštita prava potrošača koji su zbog nenadanih
razloga postali ekonomski ugroženi, a posebice njihova pristupa
tržištu osnovnih proizvoda i usluga na dostojanstven način treba biti
glavni izazov za europske javne politike zaštite potrošača pri
provedbi odgovarajućih pravila.
---------------------------------------------------------------------
4.3Različite mjere mogu se svrstati u četiri vrste: preventivne mjere
te mjere zaštite, ublažavanja posljedica i oporavka.
---------------------------------------------------------------------
4.4Pri izradi akcijskog plana potrebno je barem utvrditi aktivnosti u
okviru navedenih različitih kategorija interventnih mjera.
---------------------------------------------------------------------
4.5Prije svega, potrebno je stvoriti fond sredstava proizašlih iz
financijskih sankcija nametnutih onima koji počine prekršaje na
području potrošnje te sredstva iz tog fonda usmjeriti na ispunjavanje
ciljeva politike zaštite potrošača, posebice, putem instrumenta za
zajedničke tužbe, na mjere od općeg interesa od kojih će cijelo
stanovništvo imati koristi i koje razvijaju udruge potrošača i javne
uprave kao i ostali subjekti koji mogu razviti mjere za provedbu ove
politike, u skladu s odredbama svake države članice.
---------------------------------------------------------------------
4.6U slučaju ozbiljnih prekršaja koji predstavljaju rizik ili stvarnu
štetu za ljudsko zdravlje i sigurnost, nadležnim je vlastima potrebno
povećati ovlasti za izricanje sankcija kao i ovlast da odluče o
oduzimanju i/ili zapljeni korištenih instrumenata ili dobara te ukinu
aktivnosti poduzeća, potpuno poštujući sva jamstva pravne države.
---------------------------------------------------------------------
4.7Preventivne mjere utjecat će na različite vanjske čimbenike koji
pridonose rastu broja ekonomski ugroženih potrošača koji su se
nenadano našli u takvoj situaciji uslijed gospodarske krize te pojavi
situacija i praksi koje mogu utjecati na dotične potrošače na
različite načine.
---------------------------------------------------------------------
4.8Uz mjere za vanjske čimbenike, potrebno je usvojiti mjere usmjerene
na osnaživanje predstavnika potrošača, u svojstvu gospodarskih i
socijalnih partnera, te ih potaknuti da se uključe, između ostalog, u
zadružne projekte, zajedničke kupnje ili projekte zajedničke
ekonomije.
----------------------------------------------------------------------
4.9Isto tako, jedna od osnovnih mjera preventivnog karaktera uspostava
je opservatorija koji bi pratio strateške politike usvojene u ključnim
sektorima, poput usluga od općeg interesa, audiovizualnih djelatnosti,
goriva, bankarstva, oligopola na području energetike i stanovanja
itd., koje mogu predstavljati rizik kojemu su najviše podložni
najslabiji potrošači.
----------------------------------------------------------------------
4.10Ove su mjere na kraju krajeva povezane s gospodarskom i
financijskom situacijom kao i sa situacijom na području zapošljavanja
te s ostalim okolnostima proizašlim iz štetnog učinka koji bi nove
tehnologije mogle imati na pristup tržištu dobara i usluga, u okviru
zaštite prava potrošača i korisnika. U tom je smislu potrebno
obuhvatiti promidžbene i marketinške aktivnosti koje mogu rezultirati
odlukama koje su u suprotnosti sa situacijom u kojoj su se ti
potrošači i korisnici našli ili koje narušavaju njihove kriterije za
kupnju.
---------------------------------------------------------------------
4.11Mjere zaštite su mjere koje će osnažiti mehanizme zaštite
potrošača i korisnika kada se nađu u slabijem ili podređenom položaju,
posebice u vezi s pristupom tehničkoj i pravnoj zaštiti kao i
kompenzaciji te naknadi štete, uzimajući u obzir poseban položaj
potrošača koji su u gospodarskom smislu oslabljeni zbog situacije u
kojoj se nalaze.
----------------------------------------------------------------------
4.12Potrebno je ojačati suradnju između nacionalnih vlasti i Komisije
te provesti opsežnu reviziju područja primjene Uredbe br. 2006/2004 o
suradnji na području zaštite potrošača, uz uvođenje istovrijednih
mehanizama provjere, usklađivanje sankcija te jačanje učinkovitosti
Uredbe i operativnih mehanizama. Osim toga, potrošači također moraju
imati na raspolaganju sigurne proizvode i usluge, što zahtijeva
učinkovit nadzor tržišta; EGSO se stoga nada da će revizija
zakonodavstva o sigurnosti proizvoda biti odobrena.
---------------------------------------------------------------------
4.13Mjere ublažavanja posljedica odnose se na potrošače čiji je
ekonomski položaj zbog gospodarske krize već ugrožen, a cilj je tih
mjera takvim potrošačima pomoći pri suočavanju s posljedicama
novonastale situacije i omogućiti im da u budućnosti zadovolje svoje
osnovne potrebe u smislu osiguravanja dostojne kvalitete života.
--------------------------------------------------------------------
4.14Kako u ovoj vrsti mjera tako i u mjerama oporavka koje bi države
članice mogle usvojiti, potrebno je da se u nekima od njih u obzir
uzme pomoć koju pružaju obiteljske i socijalne mreže potpore koje bi,
s druge strane, trebale računati s potporom institucija kako bi mogle
ispuniti svoju zadaću. Strukturni fondovi također bi trebali pomoći
pri uspostavljanju ovih fondova za potporu, kako bi se putem
ispunjavanja njihovih ciljeva izbjegla socijalna isključenost.
---------------------------------------------------------------------
4.15Mjere oporavka uključuju mjere koje promiču alternativne načine
rješavanja problema ekonomske oslabljenosti u okviru trenutnih
mogućnosti. U tom se smislu preporučuje izrada i provedba „plana za
spas građana“ koji bi pridonio buđenju obiteljskog proračuna temeljem
oporavka kupovne moći potrošača, kompenzirao gubitke i rezove do kojih
je došlo za vrijeme gospodarske krize te u potpunosti odgovarao
mjerama razmatranim u okviru sanacije banaka od kojih su koristi imali
financijski subjekti. To bi bilo više u skladu s odredbama iz točke 5.
Smjernica UN-a za zaštitu potrošača iz 1999. godine, u kojoj se navodi
da se „u politikama poticanja održive potrošnje u obzir trebaju uzeti
ciljevi iskorjenjivanja siromaštva, zadovoljavanja osnovnih potreba
svih članova društva i smanjenja nejednakosti, kako na nacionalnoj
razini, tako i između država“.
----------------------------------------------------------------------
4.16S druge strane, članak 34. stavak 3. Povelje o temeljnim pravima
Europske unije koji je namijenjen borbi protiv socijalne isključenosti
i siromaštva, ovlašćuje Europsku uniju i države članice da svima onima
koji nemaju dovoljno sredstava uspostave mehanizme koji će jamčiti
pristojan život.
----------------------------------------------------------------------
4.17Naposljetku, bilo bi zanimljivo provesti studije i istraživanja o
čimbenicima koji određuju i uzrokuju ekonomsku oslabljenost potrošača.
----------------------------------------------------------------------
4.18Među čimbenicima koji mogu narušavati funkcioniranje unutarnjeg
tržišta nalazi se i pitanje ekonomskog nasilja nad potrošačima koje se
javlja pri zaključivanju ugovora jer se potrošači nalaze u
neravnopravnom i podređenom položaju. Ovaj položaj može utjecati na
volju potrošača i predstavljati manu volje prilikom davanja pristanka
pri sklapanju ugovora. Potrošačima se u takvim uvjetima nameću ugovori
koje ne bi sklopili ili prihvatili odnosno stavke koje sadrže
nesrazmjerne naknade na koje ne bi svojevoljno pristali pri donošenju
odluka.
----------------------------------------------------------------------
4.19EGSO bi trebao razmotriti tu pojavu koja utječe na pristanak
potrošača pri sklapanju ugovora te na narušavanje tržišnog natjecanja
koje rezultira nepravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta. Ostale
institucije EU-a trebale bi tom problemu posvetiti odgovarajuću
pozornost te usvojiti potrebne mjere kako bi se spriječila pojava
ekonomskog nasilja pri sklapanju ugovora s potrošačima do kojeg dolazi
uslijed podređenog položaja u kojem se potrošači nalaze.
----------------------------------------------------------------------
Bruxelles, 15. listopada 2014.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Henri MALOSSE
*
* *
Napomena: U prilogu.
PRILOG
MIŠLJENJU
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Sljedeći amandmani, koji su dobili više od četvrtine glasova, odbijeni
su tijekom rasprava (pravilo 54. stavak 3. Poslovnika):
a.
Točka 1.3
Izmijeniti kako slijedi:
S druge se strane uslijed gospodarske krize javlja opći i kontinuirani
trend progresivnog slabljenja gospodarskog položaja potencijalnih
potrošača. Pretpostavlja se da bi ovaj pad potrošnje mogao i dalje
rasti. Javne vlasti do danas nisu predložile sustavne mjere kojima bi
se spriječilo takvo pogoršanje stanja ili se potrošači od njega
zaštitili.
Obrazloženje
Potrebno je odrediti što je predmet slabljenja.
Rezultat glasovanja:
Za: 49
Protiv: 86
Suzdržani: 3
b.
Točka 3.5
Izmijeniti kako slijedi:
Također se javljaju i zlouporabne poslovne prakse koje – radi
drastičnog smanjenja cijena – potiču prodaju proizvoda koji ne
ispunjavaju tržišne uvjete, a isto vrijedi i za pružanje usluga.
Potrebno je stoga usvojiti sve potrebne mjere kako bi se spriječilo
protuzakonito stavljanje na tržište takvih proizvoda uz aktivno i
pozorno sudjelovanje država članica; EGSO je naveo12 da je potrebno
pojačati suradnju između nadležnih nacionalnih tijela i Komisije, uz
odobravanje revizije zakonodavstva o sigurnosti proizvoda, što bi
odmah trebalo stupiti na snagu.
Obrazloženje
Dobra ili usluge koji ne zadovoljavaju uvjete plasmana na tržište ne
smiju se prodavati te se stoga prodaja takve robe ili usluga smatra
protuzakonitom.
Rezultat glasovanja:
Za: 42
Protiv: 77
Suzdržani: 14
Sljedeće točke mišljenja Stručne skupine izmijenjene su zbog
pripadajućih amandmana koje je Skupština usvojila, no dobile su više
od četvrtine glasova (pravilo 54. stavak 4. Poslovnika):
c.
Točka 4.9
Ove su mjere na kraju krajeva povezane s gospodarskom i financijskom
situacijom kao i sa situacijom na području zapošljavanja te s ostalim
okolnostima proizašlim iz štetnog učinka koji bi nove tehnologije
mogle imati na pristup tržištu dobara i usluga, u okviru zaštite prava
potrošača i korisnika. U tom je smislu potrebno obuhvatiti promidžbene
i marketinške aktivnosti koje mogu rezultirati odlukama koje su u
suprotnosti sa situacijom u kojoj su se našli ili koje narušavaju
njihove kriterije za kupnju.
Rezultat glasovanja:
Za: 60
Protiv: 58
Suzdržani: 9
d.
Točka 4.14 (nova točka 4.15)
Mjere oporavka uključuju mjere koje promiču alternativne načine
rješavanja problema ekonomske oslabljenosti u okviru trenutnih
mogućnosti. To bi bilo više u skladu s odredbama iz točke 5. Smjernica
UN-a za zaštitu potrošača iz 1999. godine, u kojoj se navodi da se „u
politikama poticanja održive potrošnje u obzir trebaju uzeti ciljevi
iskorjenjivanja siromaštva, zadovoljavanja osnovnih potreba svih
članova društva i smanjenja nejednakosti, kako na nacionalnoj razini,
tako i između država“.
Rezultat glasovanja:
Za: 66
Protiv: 63
Suzdržani: 11
_____________
1 Statistički parametar koji su 2010. godine razvili Ujedinjeni narodi
i Sveučilište u Oxfordu za utvrđivanje vrste i intenziteta siromaštva.
2 SL L 84 od 20.3.2014., str. 42.
3 SL C 181 od 21.6.2012., str. 89.
4 SL C 271 od 19.9.2013., str. 86.
5 Istražio ih je Interpolov odjel za borbu protiv ilegalne trgovine
nedozvoljenom robom (operacija Opson).
6 eng. Over the counter ili lijek u slobodnoj prodaji bez recepta.
7 SL C 67 od 6.3.2014., str. 23.
8 Marketinški instrument koji podrazumijeva fleksibilni sustav
određivanja cijena u odnosu na ponudu i potražnju u određenom
trenutku, zbog čega potrošači misle da se radi o popustu, što u stvari
nije istina.
9 SL L 149 od 11.6.2005., str. 22.
10 SL C 271 od 19.9.2013., str. 61.
11 SL C 311 od 12. 9.2014., str. 38.
12 Mišljenje o nadzoru tržišta – SL C 271 od 19.9.2013., str. 86.
INT/732 – EESC-2014-01032-00-00-AC-TRA (ES) 1/3