Naziv Kolegija Aspekti Bosanskohercegovačkog Romana Izvoditelji Kolegija Dr Sc

naziv kolegija: aspekti bosanskohercegovačkog romana izvoditelji kolegija: dr. sc. branka vojnović i šeherzada džafić nositelj kolegija: dr

Naziv kolegija: Aspekti bosanskohercegovačkog romana
Izvoditelji kolegija: dr. sc. Branka Vojnović i Šeherzada Džafić
Nositelj kolegija: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar, zimski
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija: Razumjeti prelazak iz modernizma u postmodernizam u
bosanskohercegovačkoj književnosti, obilježen pojavom vrsnih autora
koji su u svoja prozna ostvarenja, unijeli niz prepoznatljivih
značajki: intertekstualnost, metatekstualnost, multikulturalnost,
otvorenost fabule, defabulizaciju, disperziju likova, fantastičnost
atmosfera, okrenutost k čitatelju, imagološke predstave drugih itd. S
jedne strane te značajke bit će ključ za rekonstrukciju poetike ove
književnosti, a sa druge strane aspekti njezina izučavanja. Pri tome
će u izučavanju žanrovski prednjačiti roman do momenta nove
pripovjedačke poetike, odnosno (anti)ratnog pisma kada žanrovski
prevladava kratka priča.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij će proširiti znanja
studenata o bosanskohercegovačkoj književnosti, njenoj specifičnosti i
posebnosti. Uočit će se interkulturni i interliterarni aspekt jedne
složene književnosti kao što je bosanskohercegovačka. Osobit značaj
ogleda se u iščitavanju i interpretaciji književnih tekstova, s
posebnim akcentom na žanrovske posebnosti romana i kratkih priča.
Kolegij je izborni i namijenjen je prvenstveno studentima studija
južne slavistike, ali je otvoren i drugim studijskim grupama.
Korištene metode: Naročita pozornost na seminarima posvećuje se
interpretaciji književnih djela pojedinih autora. Kroz interaktivnu
interpretaciju metodama zaključivanja doći će se do najvažnijih
aspekata izučavanja bosanskohercegovačke proze. U tom smislu se
omogućuje studentu da napiše književnu kritiku ili esej, kao uvjet
(podlogu) za pristupanje konačnom izboru i pisanju seminarskoga rada.
Sadržaj kolegija:
Uvodni seminar odnosi se na upoznavanje studenata sa osnovnim
karakteristikama bosanskohercegovačke književnosti te položaju i
značaju romana unutar nje. Osobita se pozornost posvećuje različitim
teorijskim aspektima i generalno upoznavanje sa opusom odabranih
pisaca što će biti dobra podloga studentima da se opredijele za pisca
kao i najpogodniji aspekt da se osvijetli njegovo djelo.
Naredni sati kolegija odnosit će se na pojedinačne interpretacije
počevši od Meše Selimovića i Ćamila Sijarića kao pisaca koji su
unijeli posebnu notu u bosanskohercegovačku prozu te dali značajan
doprinos tzv. pripovjedačkoj Bosni.
Najzastupljeniji je pisac Irfan Horozović koji je svojim djelima
učinio prekretnicu u bosanskohercegovačkoj književnosti te nagovjestio
novu generaciju. Ovaj će pisac svojim ranim opusom dati značajan
doprinos (i) hrvatskoj književnosti čime će osnažiti interkulturne
veze između (ove) dvije književnosti. Drugi dio njegova opusa ulazi u
okvir (anti)ratnog pisma koji će postati glavnim aspektom suvremene
bosanskohercegovačke književnosti.
Dževad Karahasan, Zdenko Lešić, Tvrtko Kulenović, Nenad Veličković i
Ivica Đikić autori su romana s ratnom tematikom. Središnje mjesto
ratnoga pisma čine kratke pripovijetke koje pokazuju širok raspon
poetike svjedočenja, a analizirat će se pripovijetke Miljenka
Jergovića, Aleksandra Hemona, Alme Lazarevske, Nenada Veličkovića,
Dubravka Brigića, Tvrtka Kulenovića i dr. U sklopu interpretacija
posebna će se pozornost posvetiti učinku bosanskohercegovačkoga ratnog
pisma: empatijsko-etičkoj komponenti čitanja i osvjetljavanju pozicije
"čitatelja-svjedoka".
Studentske obaveze, način polaganja ispita: Obavezno je (inter)aktivno
sudjelovanje na seminarima. Na kraju se piše seminarski rad. U konačnu
ocjenu, pored seminara, ulaze aktivnosti i bodovi ostvareni tijekom
semestra.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Redovitim
propitivanjem (razgovorom, stalnim zadaćama, seminarskim zabilješkama)
testira se opće znanje o književnosti (teoriji i povijesti
književnosti, književnoj kritici) te uspješnost primjene teorijskog
znanja pri interpretaciji konkretnih djela.
Literatura:
1.
Zbornici radova o Meši Selimoviću i Ćamilu Sijariću. ANU BiH
2.
M. Rizvić: Bosanskohercegovačke književne studije, Sarajevo
3.
R. Vučković: Razvoj novije književnosti, Sarajevo, 1991.
4.
Simpozij o savremenoj književnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1971.
5.
Savremena književnost naroda i narodnosti BiH u književnoj
kritici, Sarajevo, 1984.
6.
Kovač Zvonko: Međuknjiževna tumačenja, Zagreb, 2005.
7.
E. Duraković: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, knjiga
IV, Novija književnost – Proza, Alef, Sarajevo, 1998.
8.
E. Kazaz, N. Kovač, I. Lovrenović: Antologija bosanskohercegovačke
pripovijetke XX vijeka, Alef, Sarajevo, 2000.
9.
E. Kazaz: Sarajevska ratna književnost, Krug 99, 5-6, Sarajevo,
1997.
10.
E. Kazaz: Bošnjački roman XX vijeka, Zoro, Zagreb-Sarajevo,
2004.Bettelheim, B. (2000).
11.
Ivan Lovrenović: Unutarnja zemlja, kratki pregled kulturne
povijesti Bosne i Hercegovine, Durieux, Zagreb, 2004.
12.
Antologija bošnjačke pripovijetke (1996). Alef, Sarajevo;
13.
Bošnjačka književnost u književnoj kritici. Knjige I-V. Alef,
Sarajevo, 1996.
14.
Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50
knjiga, Sarajevo, 1985.
15.
Evakuacija, izbor suvremene priče autora iz BiH, 1999. prir.
Dragoslav Dedović, Split: Feral Tribune
16.
Rat i priče iz cijelog svijeta, antologija nove
bosanskohercegovačke pripovijetke, 2009, priredili Enver Kazaz i
Ivan Lovrenović, Zagreb EPH Liber
17.
Megan Boler. Emocije i obrazovanje, feministička pedagogija, u:
Kolo (2003) br.2
18.
Paul Ricoeur. Pamćenje, povijest, zaborav, u: Europski glasnik,
godište 11, br.11, HDP Zagreb 2006, 799
19.
Senadin Musabegović. „Pisanje o ratu“. Sarajevo. Sarajevske sveske
br.5: 9-17
20.
Stevan Tontić. "Ratno antiratno pismo". Sarajevo. Sarajevske
sveske (2004) br. 5