suma svih sila : d=v∙γ+r. (težina je jednaka sumi uzgona i r). uzevši u obzir, da će pretega prouzrokovana nasukavanjem biti mala, možemo pis

Suma svih sila : D=V∙γ+R. (Težina je jednaka sumi uzgona i R). Uzevši
u obzir, da će pretega prouzrokovana nasukavanjem biti mala, možemo
pisati jednadžbu momenta:
Do∙ d= V1 ∙γ∙ e i iz toga
D1 = γ∙V1 =D0 ∙ d/e
(Kao pol momenta izabrali smo hotimično točku C, da time izbjegavamo
još jednu silu u momentnoj jednadžbi). Praktički postupamo na
slijedeći način: Izaberemo gaz na pramcu (T1), dok je gaz na krmi
iznad poduporišta poznat jer je poznata udaljenost točke (C) od razine
vode, te odredimo iz krivulje Bonjeana istisninu broda i koordinate
težišta istisnine do ove vodene linije. (Vidi sliku 3742). Kao rebro,
obzirom na koje računamo momente površine rebara, uputno je uzeti
rebro koje je na točki nasukanja. Kako se ovo računa pomoću
Simpsonovog pravila ili planimetra pokazano je prije. Time smo dobili
udaljenost težišta istisnine od točke nasukanja (XΨ) i aplikantu
težišta (ZΨ). Ove vrijednosti nanašamo u dijagram kao funkciju gaza na
krmi (T1). Veličinu (d) proučavamo iz trokuta:
d=XG ∙ sin Ψ+ZG∙cosΨ a veličinu e slično
e= XF ∙ sinΨ+ ZF∙ cosΨ
Ucrtajmo dalje dvije nove vodene linije, koje otsjecaju gazove na
pramcu (T) i (Ts)te idu kroz zajedničku točku (B). (Vidi sliku 3743)
Proračunajmo još i za ove vodene linije odgovarajuće istisnine i
koordinate njihovog težišta i nanosimo u isti dijagram (Slika 3743).
Krivulja istisnine (V) već nam je poznata. Ona je krivulja istisnine
kod stalnog gaza sprijeda, iz dijagrama Russo. Paralelno s apscisom
(T) ucrtamoveličinu (D). Dalje proračunamo veličine (d) i (e)
pomnožimo ih s težinom odnosno istisninom (V) i unosimo u dijagram.
Dobijemo dvije krivulje, koje s rastućim (T) brzo rastu, i to krivulja
momenta istisnine brže od krivulje momenta težine. U točki, gdje se
one sijeku, momenti istisnine i moment težine su jednaki, dakle
postoji ravnoteža.
Veličinu gaza na pramcu (Tr) za slučaj ravnoteže očitamo tada na
apcisi. Time smo odredili položaj broda: sada moramo još odrediti
njegov stabilitet. Proračunajmo za ovaj položaj broda njegov
metacentarski radijus te ga nanesimo iz (FΨ). Time dobijemo točku (MΨ).
Iz točke (C) povučemo paralelu sa plovnom vodenom linijom (VLΨ), te
spojimo metacentar (MΨ) sa (C). Okomica iz (G) siječe ovu spojnicu u
točki (M1). Iz sličnosti ovih trokuta slijedi:
a:e = (f+b) :d i iz toga
a∙d/e =(f+b)
Potražimo sada uvijete stabiliteta nasukanog broda :
Momenti stabiliteta Mst =V∙γ∙M′C′ ∙φ−D ∙G′C′ ∙φ=
=D∙d/e∙a∙φ− D∙ M1G ∙φ uvrstimo sada umjesto (a∙d/e) odgovarajuću
veličinu (f+b) proračunatu prije:
Mst =D (f+b−b)∙φ
Iz toga slijedi : Mst=D ∙f ∙φ=D ∙M1G ∙φ
Prema tome, kako vidimo, za stabilitet nasukanog broda karakteristična
je veličina osječka (M1G), što ga osijeca spojnica metacentra sa
potporištem (C) od vertikale iz težišta sistema. Kako vidimo dalje,
stabilitet se to više umanjuje što se to više približuje podporište
(C) težištu sistema (G). čim padne točka (G) iznad spojnice (MC) brod
gubi početni stabilitet
Ako za zadani brod već posjedujemo dijagram Russo, onda je posao mnogo
jednostavniji. Za nekoliko gazova (Tp) odredimo iz dijagrama istisnine
i težišta istisnine, te prema tome otpada sav posao računanja pomoću
Bon Jeanovih krivulja. Dalje pak postupamo kao kod prijašnjih
slučajeva.
Kod spašavanja nasukanog broda moramo odrediti težinu koju treba na
brodu premjestiti odnosno iskrcati, da se težište (G) broda pomakne,
tako da bi reakcija (R) u točki (C) bila praktički jednaka nuli, kako
bi se brod vlastitom snagom mogao odsukati. Naravno da kod toga moramo
računati i s gazovima iznad točke (C) kod plime i oseke.
Veoma slični su stabilitetni uvjeti broda kod porinuća. (Vidi sliku
3744).
Postupak za određivanje veličine gaza na krmi (Tk) kao i momenta
početnog stabiliteta potpuno je jednak prije pokazanom.
75.
Krivulja istisnine plovnog doka
===============================
Želimo li odrediti stabilitet praznog doka, moramo poznavati sve
elemente, koji djeluju na njegov stabilitet.
a.
Krivulja istisnine
Kako je plovni dok tijelo oblika paralelepipeda jasno je, da će sve
krivulje istisnine biti ovdje jednostavni pravci. Ovakav oblik tog
prekidanog pravca pokazuje nam slika (3751).
Ovu istisninu dobijemo na jednostavan način tako, da pomnožimo
D1=L0∙ B0∙ T1 ∙ γ i D=L0∙ B0 ∙T0∙ γ
Plovnu vodenu liniju (V L0) na kojoj pluta potpuno prazan dok, koji
ima težinu (Dd ) odredimo tako, da odmjerimo na krivulji istisnine
udaljenost (Dd). Na isti način možemo odrediti plovnu vodenu liniju
(VL′) na kojoj pliva dok zajedno dok zajedno s dokovanim brodom, koji
ima težinu (Db).
Na mjestima, gdje počinje nadgrađe, ovaj će se pravac krivulje
istisnine lomiti.
Daljnji tok krivulje odnosno pravac istisnine odredimo iz:
D2=L0∙ B0∙ Tp∙ γ+ 2∙ L′∙ B∙ (T−Tp)∙ γ gdje je
Tp = gaz donjeg, širokog dijela doka
L′ = duljina nadgrađa, koja ne mora biti jednaka duljini (L0) doka
b = širina nadgrađa.
Time je određena krivulja istisnine. U slučaju, da osim nadgrađa ima i
rešetkastu konstrukciju kraj nadgrađa, odredimo njezinu težinu i
pribrojimo linearno pravcu istisnine
b.
Krivulja naplavljene vode
Dok zaroni naplavljenjem svojih odjeljaka. Naplavljena voda zaprema
unutrašnjost pontona i siže u nadgrađima ili tornjevima do zaštitne
palube. Čije ordinate su za cca 0,5% do 1,0% manje, od ordinata pravca
istisnine doka. Ovoliko naime iznosi volumen čelične konstrukcije
doka, cjevovoda, sisaljki i ostalih ugrađenih dijelova. Na slici
(3751) prikazan je crtkano. Od zaštitne palube dalje pravac istisnine
paralelan je s apscisnom osi.
c.
Pomoćna krivulja (A)
Za jednostavnije određivanje količine vode potrebne da dok zaroni do
zadane vodene linije (VL1) konstruirajmo slijedeću krivulju (A). Kod
zadanog gaza doka (T1) istisnina doka iznosi (D1), a jednaka je težini
doka (Dd) plus težina vode, koja se nalazi u tankovima (Dv).
Konstruirajmo sada ovu krivulju: svakoj ordinati krivulje naplavljene
vode (Dv) dodamo (Dd) i dobijemo krivulju (A). ( Vidi sliku 3751)
Točka gdje se krivulja (A) i krivulja istisnine doka (D) sijeku daje
maksimalan gaz (Tmax) do kojeg može dok potonuti, ako se odjelci
naplave vodom. Pomoću ove krivulje (A) možemo odrediti količinu
naplavljene vode u doku na slijedeći način. S momentalne vodene linije
(VL2) na kojoj pluta dok spustimo okomicu do krivulje (Dv) očitamo
odmah, kolika je količina naplavljene vode u doku. Time možemo za
svako stanje doka odmah i jednostavno odrediti količinu vode u
tankovima, kao i njenu razinu.
d.
Pomoćna krivulja (B)
Promatrajmo sada dok zajedno s brodom. Brod, koji pluta na (VLmax)
smjesti se u dok, postaviti u simetralu, a zatim počnemo isisavati
vodu iz tankova. U momentu kad brod kobilicom dodirne poklade na doku,
počne na njega djelovati reakcija (R). veličina reakcije, kojom
djeluje dok na brod odnosno brod na dok, ovisna je o visini razine
vode. Promatrajmo samo brod. Ucrtajmo najprije njegovu krivulju
istisnine (Db). Iz presjecišta ove krivulje (Db) s njegovom plovnom
vodenom linijom (VLb) spustimo okomicu. Udaljenost između ove okomice
i krivulje istisnine broda (Db) na bilo kojoj vodenoj liniji. Daje
reakciju (R) kojom brod pritišće na dok, kada se razina vode nalazi na
toj vodenoj liniji. Ovu reakciju crtamo sada od simetrale broda, tako
da dobijemo krivulju (R). Nakon dok se brodom pluta na vodenoj liniji
(VL3). Presjecište (VL3) sa krivuljom istisnine doka (D) daje
odgovarajuću istisninu, koju može imati dok u tom položaju. Budući da
u ovoj točki djeluje na dok također i reakcija broda (R3) to istisnina
doka na toj vodenoj liniji (VL3) mora biti za reakciju (R3) manja od
njegove težine plus količina vode u tankovima. Odbijamo od krivulje
istisnine doka (D) veličine reakcije za pojedine vodene linije. Time
dobijamo krivulju (B). (Vidi sliku 3752)
Ovom se krivuljom služimo na slijedeći način: Za bilo koju vodenu
liniju očitamo istisninu doka na njegovoj krivulji istisnine. Na
krivulji (B) očitamo koliko smije iznositi težina doka plus težina
naplavljene vode. Okomica iz presjecišta vodene linije sa krivuljom
(B) siječe krivulju (A) u točki, koja određuje visinu naplavljene vode
u tankovima. Na horizontali kroz ovu točku očitamo onda iz krivulje
(Q) količinu naplavljene vode.
75.
Stabilitet plovnog doka
=======================
Kako smo već rekli, eventualni nagibi plovnog doka smiju biti vrlo
maleni, da ne bi brod pao sa potklada, tako da je za promatranje
stabilitetnih osobina dovoljno poznavanje početnog stabiliteta.
Početni stabilitet doka jednak je:
==================================================================
Msto =D∙ [(IB−iB)/V−FG]∙φ
Ovdje možemo izostaviti specifične težine kraj momenta tromosti, jer
je specifična težina unišle vode jednaka vanjskoj vodi. Čim voda
nahrupi u ponton stvaraju se slobodne površine s momentom tromosti
(i). ako plovni dok ne bi imao nikakvih pregrada, onda bi moment
tromosti ovih slobodnih površina bio praktički jednak momentu tromosti
plovne vodene linije, što znači , da bi dok imao negativan početni
stabilitet. U tom slučaju dok bi se naginjao sve dotle, dok se zbog
nagiba ne bi smanjila i slobodna površina, ali bi se kod nekog
položaja težišta sistema moglo dogoditi da se i prevrne.
Slično stoji i kod njegovog uzdužnog stabiliteta. Za ovaj slučaj
možemo napisati:
Mstu =D∙ [(IL−iL)/V−FG]∙φ
i tu vidimo, da je njegov uzdužni stabilitet negativan. Drugim
riječima, u doku moramo na svaki način ugraditi i poprečne i uzdužne
pregrade, kako bi omogućili pozitivan početni stabilitet i to uzdužni
kao i poprečni
Poprečni moment tromosti plovne vode iznosi:
lB=1/12∙L∙B3 gdje je
L= dužina , B=širina doka
Njegov uzdužni moment tromosti:
IL=1/12∙B∙L3
Momenti tromosti slobodnih površina za slučaj da nemamo nikakve
pregrade po veličini praktički su jednaki gornjim, pošto su njihove
širine odnosno dužine ovih površina − jedva za debljinu oplate manje,
tako da ih možemo praktički izjednačiti.
Kako je IB= iB stabilitet doka iznosi:
Msto= −D∙ GF∙ φ
Dok se prestane nagibati kad moment tromosti njegove naplavljene vode
postane toliko manji od momenta tromosti plovne vodene linije, da bi
suma u zgradi bila jednaka nuli. Može se dogoditi, da kod stanovitog
položaja težišta sistema (G) dok uopće ne bude stabilan, nego da se
izvrne. Naravno da ovo vrijedi i za uzdužni stabilitet. Iz toga
razloga ugrađujemo u dok uzdzžne kao i poprečne pregrade (vidi sliku
3761)
Iz slike 3761 vidimo, da je do kuta nagiba (φ0) moment tromosti vodene
linije (VL) jednak momentu tromosti naplavljene vode. Kod povećanja
kuta nagiba moment tromosti plovne vodene linije postoje veći od
momenta tromosti naplavljene vode jer se širina vodene linije
naplavljenja vode veoma smanjuje. Kod ugradnje jedne uzdužne pregrade,
moment tromosti obiju slobodnih površina iznosi:
iB = 1/12 ∙ L ∙ (B/2)3 ∙ 2= ¼ iB
Kod ugradnje dviju pregrada, dakle kad imamo tri jednaka odjeljka
moment tromosti je:
iB = 1/12 ∙ L ∙ (B/2)3 ∙ 3= 1/9 iB
Kako vidimo moment tromosti slobodnih površina vide u doku pada sa
kvadratom broja odjeljaka. U slučaju da imamo n broja odjeljaka moment
tromosti je :
iB= 1/12 ∙ L ∙ ( B/n)3 ∙ n =1/n2 iB
Tako je početni stabilitet doka sa n uzdužnih pregrada:
Msto = D∙ [(IB−iB/n2)/V − FG]∙ φ
Na taj način možemo odrediti momente tromosti a iz njih onda, uz
poznatu udaljenost (FG), početni stabilitet doka; ako on pliva tako ,
da mu razina vode ne dosiže palubu pontona
M o m e n t t r o m o s t i n a d g r đ a i l i t o r nj e v a
Moment tromosti plovne vodene linije tornjeva možemo odrediti pomoću
sljedećeg izraza:
It =1/12 ∙L′∙ B3 − 1/12∙ L′ ∙B13 =1/12 L′ ∙(B3−B13)
gdje je B1 unutarnji razmak tornjeva
Ukupni moment tromosti slobodnih površina vode u tornjevima:
It=1/6 ∙ L′ ∙b3
Za poznavanje stabiliteta potrebna nam je veličina FG (=KG− KF) dakle
aplikata težišta sistema i težišta istisnine. Aplikatu težišta sistema
odredimo iz momenta težine samog doka i momenta težine vode, koja se
nalazi u doku, dok težište istisnine nije teško odrediti, jer je donji
dio doka jednostavno paralelopipedno tijelo.
Time onda možemo odrediti uzdužni i poprečni početni stabilitet.
75.
Stabilitet doka zajedno s brodom
================================
Kod određivanja stabiliteta doka zajedno sa brodom postupamo na isti
način: Moment stabiliteta za ovaj slučaj jednak je
Msto =D′∙ [(IB′−ΣiB)V′− F′G′]∙φ
Vrijednosti označene indeksom vrijede za brod zajedno s dokom, jer u
stabilitetnom smislu oni čine jedan sistem. (Vidi sliku 3771)
Kod određivanja velićine (D′) služimo se u prijašnjim diagramima
prikazanim krivuljama (B) odnosno (A).
Momente tromosti (I′B) za pojedine vodene linije određujemo tako, da
momentu tromosti doka kod dotične vodene linije pribrojimo moment
tromosti broda. Za vrijeme (ΣiB) uzimamo osim momenta tromosti
slobodnih površina vade u doku još i slobodne površine eventualnih
tekućina u samom brodu.
Udaljenost težišta sistema (GK) od kobilice pontona računamo iz
momenta težine broda i doka.
Udaljenost težišta istisnine računamo iz momenta istisnine broda i
doka.
Ove vrijednosti računamo obično za nekoliko položaja vodene linije: za
praksu je dovoljno računati za (4). Sve ove vrijednosti nanosimo u
formi dijagrama. Vidi sliku (3771), gdje su prikazane krivulje (KG),
(KF), (IB), (iB); (MF), i kao rezultat krivulja metacentrinska visina.
Iz slike je vidljivo, da (MG) ima najmanju vrijednost za položaj, kad
je razina vode na visini potklada.
Praktički postupamo na sljedeći način:
Najprije odredimo za dok njegovu krivulju istisnine (D) kao i krivulje
(A) zatim ucrtamo krivulju istisnine na sam brod (Db), dalje njegovu
krivulju reakcije (R) kao i krivulju (B) tj. krivulju istisnine doka
minus reakcija broda.
Ove krivulje nanosimo od simetrale broda na lijevo ili desno već prema
potrebi i to kao funkciju gaza (T) . nanosimo i momente tromosti
donjeg dijela doka (Id) kao i momente tromosti tornjeva (It). Ove
veličine su pravci paralelni sa simetralom broda. Na isti način
nanosimo također i momente tromosti slobodnih površina vode naplavljne
u doku i u tornjevima, odnosno još i momente tromosti slobodnih
površina u brodu.
Dalje nanosimo aplikatu (Z0) težišta istisnine samog doka, aplikatu (Zv)
težišta naplavljene vode u doku, kao i aplikatu (Zb) težišta istisnine
broda.
Za neku vodenu liniju odredimo kao i prije, kolika je potrebna
istisnina vode u tankovima.
Aplikatu (Zdb) težišta istisnine sistema „brod plus dok“ možemo lako
naći za ovu vodenu liniju iz:
Zdb=Dd∙Zd +Db∙Zb/Db+Dd.
Potražimo li ove vrijednosti za nekoliko vodenih linija i ucrtamo li
krivulju (Zdb) dobijemo „glatku“ krivulju, koja mora biti glatka čak i
na prelazima. Kao npr. na palubi doka.
Odredimo sada krivulju metacentskih radijusa:
Iz krivulje izmjerimo koliki je moment tromosti plovne vodne linije
doka i broda, zbrojimo ih te odbijemo od ove veličine momenta tromosti
(ΣiB) slobodnih površina u doku i brodu i to podijelimo sa istisninom
(Dd + Db). Time dobijemo metacentarski radijus (M′F′)
Budući da je krivulja momenta tromosti sistema „brod plus dok plus
tekućine u doku i brodu“ razlomljena krivulja, jasno je da i krivulja
metacentrijskih radijusa (M′F′) nanosimo od krivulja aplikata težišta
istisnine (Zdb).
Sada moramo odrediti aplikatu težišta ukupnog sistema:
Veličinu (K′G′) odredimo pomoću momenta :
K′G′= DD∙K′G+ DB∙KG′B+DV∙ZV/DD + DB + Dv
Kako su prva dva člana u brojniku gornjeg razlomka konstanta, a
mijenja se jedino treći član, vidimo da veličina (K′G) pada porastom
količine vode u tankovima. Odredimo ove vrijednosti za nekoliko
vodenih linija i sve ovako dobivene vrijednosti unesimo u dijagram.
Udaljenost između krivulje (M′K′) i krivulje težišta sistema (K′G′)
daje metacentarsku visinu. Kako vidimo iz oblika same krivulje, ona
ima najmanju vrijednost u momentu, kada razina vode dolazi do kobilice
broda. Čim paluba pontona izađe iz vode, veličina matacentarske visine
dobija znatno veće vrijednosti.
D I O IV
========
N E P O T O P I V O S T B R O D A
=================================
PRODOR VODE U BROD
==================
1.
Općenito o prodoru vode u brodu
===============================
Kod oštećenja vanjske oplate broda, voda prodre u brod,te zauzme dio
brodske zapremnine između dvije pregrade. Kako se time znatno poveća
opterećenja broda i smanjuje njegov stabilitet zbog djelovanja
slobodnih površina prodrle vode u brod, pa sve to utječe na maritimna
svojstva broda, potrebno je za ovaj slučaj odrediti veličinu
stabiliteta. Brod često ima i uzdužne pregrade ; naravno da u tom
slučaju voda napuni samo prostor između dviju poprečnih pregrada i
uzrokuje poprečni nagib broda. Mi nećemo kod našeg promatranja uzeti u
obzir ovaj slučaj, nego ćemo ispitati simetričnu napravu, koja
uzrokuje samo uzdužni nagib ili trim broda. Kod toga ćemo najprije
proračunati položaj nove vodene linije. (Vidi sliku 4011)
Zamislimo brod zadane istisnine (D0), poznatog težišta istisnine (F0)
i težišta sistema (G0) , koji pluta na vodenoj liniji (VL0). Kod
oštećenja nekog dijela oplate vode napuni dio broda između pregrade
(I) i (II) i brod će plutati u novoj vodenoj liniji (VL′).
U brod prodrla količina vode: (Q) kubnih metara. Kod određivanja nove
vodene linije možemo ovu unišlu količinu vode smatrati kao teret, te
promatrati ovaj slučaj kao slučaj ukrcavanja tereta samo s tom
razlikom, što ovaj teret ima slobodnu površinu i što njegova veličina
nije točno određena. S druge strane možemo uzeti kao da se težina
broda nije uopće promijenila, samo da istisnina, koju smo prije
promatrali kao ukrcani teret, sada ne sudjeluje više kod stvaranja pa
je zato nazivamo i izgubljena istisnina. I u tom slučaju mora brod da
nadoknadi manjkajuću istisninu povećavanjem gaza, a nastali moment
kompenzirali odgovarajućim pretegom ili zategom broda.
Kod razmatranja prodora vode u neki brodski prostor moramo imati na
umu da u tom prostoru već postoji neki predmet. U skladištu na pr.
Gdje su naslagane daske, ne može da prodre isto toliko velika količina
vode koa u skladište, u kojem je utovaren neki teški teret. Taj teret
naime težinski ispunjava skladišta broda, a ne po svojoj zapremini. U
tom slučaju može voda da nahrupi u cijeli prostor iznad takvog tereta.
Volumen odjeljenja, koji se može napraviti dakle nije jednak volumenu
ovog prostora na rebrima, nego je manji od njega. Omjer između stvarno
unišle vode i volumena na rebrima nazivao naplavljenosti i označavamo
ga sa (K),
K=Q′/Q
gdje je (Q′) volumen stvarno unišla voda, a (Q) je volumen odjeljenja
proračunat na rebrima. U daljnjem promatranju pretpostavljat ćemo, da
je ovaj faktor jednak jedinici, dakle, da je prostor u koji prodire
voda potpuno prazan.
2.
Prodrla voda kao ukrcani teret slobodne površine
================================================
Prodrlu vodu, koja se nalazi između dviju pregrada (I) i (II)
smatrajmo kao ukrcani teret sa slobodnom površinom. Neka je nakon
naplave prostora između gornjih pregrada položaj broda na vodenoj
liniji (VL′). Težina unišle vode neka iznosi (Q ∙ γ), a koordinate
njezinog težišta (P) neka su (XQ) i (ZQ). Nakon što je voda prodrla u
brod, težište sistema (G0) pomaklo se po spojnici (G0P) iz točke (G0)
u (G′) spram (P).
Nastali moment trima nagnuo je brod na (VL′) pa se težište istisnine
pomaklo iz točke (F0) do točke (F′) tako da će u stanju ravnoteže (F′)
biti ispod (G′), gdje je (F′) težište istisnine neoštećene (VL′).
(Vidi sliku 4021)
Uvjeti ove ravnoteže su :
D1=D0+ Q∙ γ
Nove istisnine (D1) jednaka je početnoj istisnini (D0) plus ukrcana
težina vode (Q ∙ γ). Daljnji uvjeti koji moraju biti ispunjeni :
D0∙ XG + Q∙ γ∙ XQ = D1 ∙ XG odnosno:
D0∙ ZG + Q∙ γ∙ ZQ = D1 ∙ ZG′
Kod toga znači :
XG = apcisa težišta sistema (G0)
ZG = aplikata težišta sistema (G0)
XG′= apcisa novog težišta sistema (G′)
ZG′= aplikata novog težišta sistema (G′)
ZQ = apcisa težišta prodrle vode
ZQ = aplikata novog težišta prodrle vode
3.
Prodrla voda kao izgubljena istisnina
=====================================
Prodrlu vodu, koja se nalazi između dvije prigrade (I) i (II)
smatrajmo sada kao izgubljenu istisnu. Nakon prodora vode, istisnina
između obadvije pregrade ne pridonosi više uzgonu.
Kod tog nastaje pretežni moment, koji uzrokuje nagib broda, dok se
težište sistema (Go) ne nalazi iznad težišta preostale istisnine (F“),
u okomici na plovnu vodenu liniju (VL′). S druge strane mora se
težište oštećenog broda (F′) nalaziti na spojnici (F′P) težište
neoštećenog broda (F′) i težišta prodrle vode (P). Vidi sliku (4021).
Označimo sa:
XF′ = apcisa težišta istisnine do (VL1)
ZF′ =aplikata težišta istisnine do (VL1)
XF′′= apcisu težišta oštećene istisnine do (VL1)
ZF′′= aplikatu težišta oštećene istisnine do (VL1)
F′ = težište istisnine do neoštećene vodene linije (VL′)
F′′ = težište istisnine do oštećene vodene linije (VL′)
Kod toga moraju biti ispunjeni slični uvjeti, kao i u slučaju da smo
prodrlu vodu smatrali kao ukrcani teret
V1 = V0 + Q
A osim toga moraju biti ispunjene slijedeće momentne jednadžbe :
V0 ∙ XF + Q ∙XQ = V1 ∙ XF ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ 1 ∙ b)
V0 ∙ ZF + Q ∙ZQ = V1 ∙ ZF ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ 2 ∙ b)
Time smo i za ovaj slučaj dobili dvije jednadžbe, koje uslovljavaju
stanje ravnoteže. Napišimo za usporedbu još jednom odgovarajuće
jednadžbe za slučaj da smatramo ukrcanu vodu kao teret:
D0 ∙ XG + Q ∙γ = D1 ∙ XG ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ 1 ∙ b)
D0 ∙ ZG + Q ∙γ = D1 ∙ ZG ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ ∙ 2 ∙ b)
Označimo razliku (G0K − F′′K) = (a) = (ZG − ZF)
(GK − F′′K) = (a′) = (ZG′− ZF)
Iz toga slijedi
XF′′= X0 + a ∙ tg Ψ
XF′= XG′ + a′ ∙ tg Ψ
Uvrstimo ove vrijednosti u jednadžbu 1
V0 ∙ (X0 + a ∙ tg Ψ )+ Q ∙XQ = V1 ∙ (XG′ + a′ ∙ tg Ψ)
V0 ∙ X0 +V0 ∙a ∙ tg Ψ + Q ∙XQ = V1 ∙ XG′ + V1 ∙a′ ∙ tg Ψ
Iz jednadžbe momenta obzirom na točku P slijedi :
V0∙ F′P = V1 ∙ F′P
Iz sličnosti trokuta slijedi:
V0∙G0 F′ = V1 ∙ G′F′
V0∙ a = V1∙a′
Uvrstimo li ovaj izraz u prijašnju jednadžbu i pomnožimo li tako
dobiveni rezultat sa specifičnom težinom morske vode dobijemo izraz 1
b) tj. Isti rezultat kao što smo ga dobili, kad smo promatrali prodor
vode kao ukrcani teret sa slobodnom površinom.
Znači da su obje jednadžbe identične, dakle, da je za promatranje
prodora vode posve isto, dali ga promatramo kao izgubljenu istisninu
ili kao teret sa slobodnom površinom. Ova će nam konstatacija mnogo
pomoći kod praktičnog rješavanja tog problema.
9

  • THE ECONOMIC OFFENCES (INAPPLICABILITY OF LIMITATION) ACT 1974 ECONOMIC
  • 16 PROF DR MED DR PHIL THOMAS FUCHS
  • MUTUAL SOCIETIES APPLICATION FORM INSTRUMENT OF A DISSOLUTION OF
  • CÓDIGO CIVIL LIBRO SEGUNDO DE LOS BIENES DE LA
  • ECONOMÍA Y HACIENDA SUBASTA DIVERSOS INMUEBLES EN CINTRUÉNIGO HUARTE
  • CITY OF IRONDALE AL BRAD DOSS IRONDALE AL QUOTED
  • MODELO DE COMUNICACIÓN AL PROTECTORADO DE LA CONSTITUCIÓN DE
  • UKMSPKPHEPPK03BO03 NO SEMAKAN 03 TARIKH KUATKUASA 02012020 BORANG PERMOHONAN
  • NZQA UNIT STANDARD 26464 VERSION 4 PAGE 5 OF
  • EXHIBICION PLAZA DE LA CATEDRAL 2013 1 HACIA
  • ORIENTACIÓN 2° MEDIO UNIDAD 1 OA2
  • 186 CAPITULO 4 4 OBTENCIÓN Y ANÁLISIS DE RESULTADOS
  • TASK YOU WILL BE ASSIGNED A VOLCANO AND ARE
  • PROF ALBARRACÍN CRONOGRAMA DE TEMAS POR CLASE FECHAS ANTROPOLOGÍA
  • RE NAPOLI BEVERAGE INC DBA CLIPPERSHIP TAVERN PREMISES 182
  • CONVENIO SOBRE DIVERSIDAD BIOLÓGICA CUARTO INFORME NACIONAL DE BIODIVERSIDAD
  • HTTPWWWMORINGANEWSORG VERNACULAR NAMES OF NOMS VERNACULAIRES DU MORINGA OLEIFERA
  • DIRU LAGUNTZEN 20172019 PLAN ESTRATEGIKOA PLAN ESTRATÉGICO DE SUBVENCIONES
  • DOM ZDRAVLJA “ALIBUNAR“ TRG SLOBODE BROJ 8 BROJ 021511
  • SEGUNDA INSTANCIA RAD NO 45667 ELSA AMPARO URIBE SÁNCHEZ
  • ETXEKO LAGUNTZAZERBITZUA ARAUTZEKO UDALERREGELAMENDUA 2008KO MAIATZEKO TESTUA AURKIBIDEA ZIOEN
  • CENTRO DE ORIENTACIÓN INFORMACIÓN Y EMPLEO UNIVERSIDAD NACIONAL DE
  • NOMBRE DE LA ASOCIACIÓN ASOCIACIÓN ASTURIANA DE PEDIATRÍA DE
  • AVTAL OM ELEKTRONISK PUBLICERING §1 AVTAL OM ELEKTRONISK PUBLICERING
  • LEHEN OKUPAZIOKO LIZENTZIA ESKAERA SOLICITUD DE LICENCIA 1ª OCUPACION
  • ELS SOTASIGNATS MEMBRES DE LA COMUNITAT ACADÈMICA DE LA
  • SUPPORTING PEOPLE ADDITIONAL INFORMATION FORM DATE NAME DATE OF
  • E KEY XPERIMENTAL DESIGN NAME USE FOR QUESTIONS 1
  • EDUCATIONAL TECHNOLOGY AND EDUCATION CONFERENCES FOR DECEMBER 2018 TO
  • CRESCENDO PROYECTO CURRICULAR MÚSICA ÍNDICE CRESCENDO Y EL