Zakon O Arhivskom Gradivu I Arhivima Pročišćeni Tekst Zakona

zakon o arhivskom gradivu i arhivima pročišćeni tekst zakona nn 105/97, 64/00, 65/09, 125/11 i. opće odredbe članak 1. ovim s

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima
pročišćeni tekst zakona
NN 105/97, 64/00, 65/09, 125/11
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju: zaštita i uvjeti korištenja, čuvanje, uporaba
i obrada arhivskoga gradiva, javna arhivska služba, te nadležnosti i
zadaće arhiva.
Članak 2.
Arhivsko je gradivo od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu
osobitu zaštitu.
Arhivsko i registraturno gradivo zaštićeno je bez obzira na to u čijem
je vlasništvu ili posjedu, odnosno kod koga se nalazi, te je li
registrirano ili evidentirano.
Na zaštitu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o zaštiti
kulturnih dobara.
Članak 3.
Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem
pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od
trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira
na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom
nosaču na kojem su sačuvani.
Zapisi ili dokumenti poglavito su spisi, isprave, pomoćne uredske i
poslovne knjige, kartoteke, karte, nacrti, crteži, plakati,
tiskovnice, slikopisi, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvučni
zapisi, mikrooblici, strojnočitljivi zapisi, datoteke, uključujući i
programe i pomagala za njihovo korištenje.
Arhivsko gradivo nastaje odabiranjem iz registraturnoga gradiva.
Registraturno gradivo jest cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili
primljenih djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizičke osobe.
Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju, te se
glede njegove zaštite primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih
propisa koji se odnose na arhivsko gradivo.
Imateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne i
fizičke osobe koje su vlasnici ili posjednici gradiva, koje njime
upravljaju ili ga drže s bilo kojega naslova.
Stvarateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne
ili fizičke osobe čijim djelovanjem i radom ono nastaje.
Arhivi su ustanove za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga
gradiva koje mogu biti javne i privatne.
Pismohrana je ustrojstvena jedinica u kojoj se odlaže i čuva arhivsko,
odnosno registraturno gradivo do predaje nadležnom arhivu.
Odabiranje arhivskog gradiva je postupak kojim se iz registraturnog
gradiva na temelju utvrđenih propisa odabire arhivsko gradivo.
Članak 4.
Arhivsko gradivo nastalo djelovanjem i radom pojedine pravne ili
fizičke osobe čini cjelinu (arhivski fond) i u načelu se ne može
dijeliti.
Registraturno gradivo može se dijeliti ili spajati zbog promjene
unutarnjeg ustrojstva stvaratelja, prenošenja dijela ili svih njegovih
poslova na drugog stvaratelja, zbog preuzimanja dijela ili svih
poslova drugog stvaratelja, a uz prethodno pribavljeno mišljenje
nadležnoga državnog arhiva.
Tijelo ili osoba koja donosi odluku o podjeli ili spajanju
registraturnoga gradiva dužna je utvrditi imatelja za svaki dio ovako
podijeljenoga ili spojenoga gradiva.
U slučaju sumnje je li neko gradivo arhivsko, muzejsko ili knjižnično,
odlučuje ministar kulture.
II. JAVNO ARHIVSKO I REGISTRATURNO GRADIVO
Članak 5.
Javnim arhivskim ili registraturnim gradivom smatra se gradivo nastalo
djelovanjem i radom tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne
samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovačkih
društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeća, javnih bilježnika
i drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlasti
(dalje: stvaratelji javnoga arhivskog i registraturnog gradiva).
Stvaratelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva dužni su o
svom osnivanju, te o promjeni statusa i ustrojstva izvijestiti
nadležni državni arhiv radi davanja mišljenja o postupanju s gradivom.
Nadležni državni arhiv utvrđuje popis stvaratelja i imatelja javnoga
arhivskog i registraturnoga gradiva na području svoga djelovanja.
Članak 6.
Javno arhivsko i registraturno gradivo je neotuđivo.
1. Obveze stvaratelja i imatelja
Članak 7.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva
dužni su:
- savjesno ga čuvati u sređenom stanju i osiguravati od oštećenja do
predaje nadležnom arhivu,
- dostavljati na zahtjev nadležnoga državnog arhiva popis gradiva i
javljati sve promjene u svezi s njim,
- pribavljati mišljenje nadležnoga državnog arhiva prije poduzimanja
mjera koje se odnose na njihovo gradivo,
- redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnoga gradiva,
- omogućiti ovlaštenim djelatnicima nadležnoga državnog arhiva
obavljanje stručnog nadzora nad čuvanjem njihova gradiva,
- pridržavati se uputa nadležnoga državnog arhiva glede zaštite
gradiva.
Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnoga gradiva dužni su, i
nakon što je arhivsko gradivo odabrano, osigurati čuvanje onoga
registraturnog gradiva u kojemu još nisu protekli rokovi čuvanja.
Članak 8.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva
obvezni su osigurati primjeren prostor i opremu za smještaj i zaštitu
gradiva.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva
dužni su odrediti djelatnika odgovornoga za rad pismohrane, a po
potrebi i djelatnika u pismohrani.
Djelatnici u pismohrani moraju imati najmanje srednju stručnu spremu i
položen stručni ispit za djelatnika u pismohranama.
Ministar kulture donosi na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva
Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskoga i registraturnoga gradiva
izvan arhiva i Pravilnik o stručnom usavršavanju i provjeri stručne
osposobljenosti djelatnika u pismohranama.
Članak 9.
Ako imatelj javnoga arhivskog i registraturnog gradiva čuva gradivo
nemarno ili nestručno, te postoji opasnost da ono bude oštećeno ili
uništeno, nadležni će mu državni arhiv rješenjem naložiti da u
ostavljenom roku provede mjere njegova sređivanja, popisivanja ili
tvarne zaštite.
Ako istekom ostavljenoga roka imatelj ne provede naložene mjere, to će
rješenje izvršiti nadležni državni arhiv na trošak imatelja.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, žalba se podnosi
Ministarstvu kulture. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 10.
Tijelo koje donese odluku o prestanku rada stvaratelja, odnosno
imatelja javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva, dužno je
odrediti novu pravnu osobu kao imatelja toga gradiva ili donijeti
odluku o predaji gradiva nadležnom arhivu.
Tijelo, iz stavka 1. ovoga članka, dužno je obavijestiti nadležni
državni arhiv o novom smještaju gradiva.
2. Odabiranje
Članak 11.
Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnog gradiva redovito, po
isteku roka za čuvanje određene vrste gradiva, odabiru iz njega
arhivsko gradivo, prema uputama i uz odobrenje nadležnog arhiva.
Odabiranje se obavlja prema popisima što ih utvrđuju nadležni arhiv i
imatelj.
Članak 12.
Postupak odabiranja arhivskoga gradiva, kao i potanji propisi o
mjerilima, načinu vrednovanja, izradi popisa gradiva s rokovima
čuvanja, redovnom provođenju i postupku odabiranja, utvrđuju se
posebnim pravilnikom što ga donosi ministar kulture na prijedlog
Hrvatskoga državnog arhiva.
Članak 13.
Stvaratelji i imatelji dužni su, nakon odabiranja, uništiti neodabrano
(izlučeno) registraturno gradivo kojemu su protekli rokovi čuvanja.
Pri uništavanju moraju se poduzeti mjere zaštite tajnosti podataka
koji bi mogli povrijediti javni probitak ili probitak građana.
3. Predaja arhivskoga gradiva arhivu
Članak 14.
Javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom arhivu u roku koji u
pravilu ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka.
Prije predaje nadležnom arhivu, stvaratelji, odnosno imatelji, dužni
su obaviti odabiranje i sređivanje gradiva.
Gradivo se može predati nadležnom arhivu i prije isteka roka iz stavka
1. ovoga članka, ako se o tome sporazume imatelj i nadležni arhiv, ili
ako je to nužno radi zaštite gradiva.
Ako je gradivo i nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka potrebno
u redovitom poslovanju, stvaratelj će, odnosno imatelj, i nadležni
arhiv, utvrditi popis takvoga gradiva i odrediti rok u kojem će se ono
predati arhivu.
Obveza predaje odnosi se i na gradivo koje sadrži osobne podatke, kao
i gradivo za koje je utvrđen stupanj tajnosti određen zakonom ili
općim propisima o čuvanju tajnosti. Prigodom predaje arhivu, takvo se
gradivo obvezno posebno označuje u popisu i navodi se rok dostupnosti
javnosti.
Članak 15.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva
dužni su ga predati nadležnom arhivu u izvorniku, sređeno, označeno,
popisano, u zaokruženim cjelinama te tehnički opremljeno, u skladu s
Pravilnikom o predaji arhivskoga gradiva arhivima.
Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima donosi ministar
kulture na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva.
Arhiv će preuzeti gradivo i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz ovoga
članka, ako je to nužno radi zaštite i spašavanja gradiva od oštećenja
ili uništenja.
Troškove predaje, uključujući sređivanje i izradu popisa, ukoliko ono
nije ranije provedeno, snosi imatelj arhivskoga gradiva.
Članak 16.
Proizvođači filmova namijenjenih javnome prikazivanju, bez obzira u
kojoj su tehnici filmovi snimljeni, dužni su u prvoj godini
prikazivanja filma predati Hrvatskom državnom arhivu jednu nekorištenu
kopiju svakoga proizvedenog filma s odgovarajućom dokumentacijom
(scenarij, knjiga snimanja, ispis dijaloga, plakat i izbor
fotografija).
Godinu dana nakon snimanja filma proizvođač je obvezan predati na
trajno čuvanje izvorno gradivo snimljenoga filma (originalni negativi
slike i tona).
Uvoznici filmova obvezni su po isteku licence filma predati Hrvatskom
državnom arhivu najbolju kopiju svakoga filma, uvezenoga za javno
prikazivanje.
Uvoznici videokazeta obvezni su predati Hrvatskom državnom arhivu na
trajno čuvanje po jednu kopiju svakoga uvezenog filma.
Članak 17.
Ako osoba iz članka 15. i 16. ovoga Zakona ne ispuni utvrđene obveze,
nadležni arhiv donijet će rješenje o odabiranju, sređivanju i predaji
gradiva i izvršiti ga na trošak imatelja.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba se podnosi
Ministarstvu kulture. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
4. Korištenje javnoga arhivskog gradiva u arhivima
Članak 18.
Pravo na korištenje javnoga arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod
jednakim uvjetima.
Članak 19.
Javno arhivsko gradivo u arhivima daje se na korištenje u službene
svrhe, za znanstveno istraživanje i u publicističke svrhe, za potrebe
nastave, za izložbe i objavljivanje, radi ostvarenja ili zaštite
osobnih prava i u druge opravdane svrhe.
Na korištenje privatnoga arhivskog gradiva u arhivima primjenjuju se
odredbe o korištenju javnoga arhivskog gradiva, ako zakonom ili drugim
propisom nije drukčije uređeno ili ako nije drukčije utanačeno u
ugovoru, odnosno ispravi o predaji gradiva arhivu.
Članak 20.
Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina
nakon nastanka.
Arhivsko je gradivo dostupno za korištenje i prije isteka roka od 30
godina, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri
stvaratelj.
Arhivsko i registraturno gradivo koje sadrži podatke što se odnose na
obranu, međunarodne odnose i na poslove nacionalne sigurnosti,
uključujući one za održavanje reda i mira, te na gospodarske interese
države, a čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za
nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske,
dostupno je za korištenje po isteku od 50 godina od njegova nastanka,
ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
Članak 21.
Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice,
liječnička dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni, financijski
i sl.) dostupno je za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka,
odnosno 100 godina od rođenja osobe na koju se odnosi.
Arhivsko gradivo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti i prije
predviđenoga roka, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako na
to pristane osoba na koju se ono odnosi, odnosno njezin bračni drug,
djeca ili roditelji poslije njezine smrti.
Kod predaje arhivu javnoga arhivskog gradiva navedenog u članku 20.
stavku 3. ovoga Zakona i u stavku 1. ovoga članka, u primopredajnom se
zapisniku obvezno utvrđuju rokovi dostupnosti.
Članak 22.
Ukoliko znanstveni razlozi zahtijevaju korištenje arhivskoga gradiva
prije isteka predviđenoga roka, ravnatelj arhiva može odobriti
korištenje toga gradiva iako se nisu stekli uvjeti iz članka 20. i 21.
ovoga Zakona, na način i pod uvjetima koji jamče zaštitu javnih
probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka treće osobe, a uz
obvezno prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog arhivskog vijeća.
Javno arhivsko gradivo mogu koristiti bez ograničenja stvaratelji
čijom je djelatnošću i radom ono nastalo, u svrhe radi kojih je
nastalo, odnosno kojima je služilo.
Članak 23.
Na korištenje se u načelu daju snimci arhivskoga gradiva.
Dokumente, potrebne u službene svrhe, arhivi u načelu daju na
korištenje u obliku ovjerovljena preslika.
Iznimno se državnim tijelima može posuditi izvorno arhivsko gradivo,
ali na određeno vrijeme i uz uvjet da se na trošak toga tijela
prethodno izradi zaštitni preslik.
Iznimno, izvorno arhivsko gradivo može se dati na korištenje ako ne
postoje snimci toga gradiva ili ako to zahtijeva znanstvena metoda
rada.
Arhivsko gradivo može se koristiti za izložbe izvan arhiva, ukoliko su
osigurani uvjeti za njegovu zaštitu i sigurnost i uz obvezu da se
zaštitno snimi o trošku posuditelja, prije predaje.
Članak 24.
Korištenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala u arhivima
besplatno je. Za izradu preslika ili posebne tehničke opreme, arhivu
se plaća naknada.
Za korištenje arhivskoga gradiva u svrhu promidžbe, stjecanja dobiti,
za umnažanje ili za objavljivanje reprodukcija zapisa, potrebno je
posebno odobrenje nadležnog arhiva.
Za korištenje gradiva prema stavku 1. i 2. ovoga članka arhivu se
plaća naknada utvrđena Pravilnikom o korištenju arhivskoga gradiva.
Članak 25.
Odobrenje za korištenje javnoga arhivskog gradiva daje ravnatelj
arhiva.
U slučaju odbijanja zahtjeva za korištenje arhivskoga gradiva donosi
se rješenje.
Žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka podnosi se Ministarstvu
kulture.
Članak 26.
Način, uvjeti i postupak korištenja javnoga arhivskog gradiva, te
izrada preslika i ovjerovljenih prijepisa utvrđuju se Pravilnikom o
korištenju arhivskoga gradiva što ga donosi ministar kulture na
prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva.
Članak 27.
Za svaku štetu i povredu nečijega prava učinjenu korištenjem
arhivskoga gradiva odgovara osoba kojoj je odobreno korištenje
gradiva.
Članak 28.
Izvorno arhivsko gradivo može se iznijeti u inozemstvo u svrhu
izlaganja, ekspertize ili provođenja mjera zaštite, uz odobrenje koje
rješenjem daje ministar kulture. U rješenju se određuje rok u kojem
arhivsko gradivo mora biti vraćeno u zemlju, a mogu se odrediti i
drugi uvjeti.
Prije iznošenja iz zemlje obvezno je gradivo zaštitno snimiti.
III. PRIVATNO ARHIVSKO GRADIVO
Članak 29.
Privatnim arhivskim gradivom smatra se arhivsko gradivo nastalo
djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba, ukoliko nije nastalo u
obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne službe i ako nije u
državnom vlasništvu.
Članak 30.
Hrvatski državni arhiv utvrđuje popis imatelja arhivskoga gradiva u
privatnom vlasništvu za koje po svojoj stručnoj ocjeni utvrdi da je od
interesa za državu.
Članak 31.
Privatno arhivsko gradivo upisuje se u Upisnik vlasnika privatnoga
arhivskog gradiva.
Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Hrvatski državni arhiv i u
njega se unose sljedeći podaci:
– tvrtka i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište vlasnika, te
ime, prezime i prebivalište odgovorne osobe,
- osnovni podaci o stvaratelju arhivskoga gradiva,
- kratki opis sadržaja, vremenski raspon i količina gradiva,
- datum upisa, te broj i nadnevak rješenja o proglašenju gradiva
dijelom spomeničke baštine.
1. Obveze imatelja privatnoga arhivskog gradiva
Članak 32.
Na stvaratelje i imatelje privatnoga arhivskog gradiva na odgovarajući
se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o javnom arhivskom gradivu,
osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 33.
Imatelji privatnoga arhivskog gradiva koji iz bilo koje osnove čuvaju
arhivsko gradivo ili pojedinačne dokumente trajne vrijednosti,
obavezni su:
- obavijestiti nadležni državni arhiv o posjedovanju gradiva,
- čuvati gradivo i poduzimati mjere potrebne za njegovo sigurno
čuvanje i zaštitu,
- srediti gradivo i izraditi popis,
- dopustiti ovlaštenoj osobi nadležnoga državnog arhiva da pregleda
gradivo i po potrebi provede sigurnosno snimanje.
Ukoliko imatelj privatnoga arhivskog gradiva nije u mogućnosti srediti
gradivo i izraditi popis, dužan je dopustiti nadležnom državnom arhivu
da to učini o svom trošku.
Članak 34.
Ako imatelj privatnoga arhivskog gradiva nemarno ili nestručno čuva
gradivo, tako da postoji opasnost da ono bude oštećeno ili uništeno,
pa ni nakon opomene nadležnoga državnog arhiva u ostavljenom roku ne
osigura uvjete za pravilno čuvanje i stručno održavanje arhivskoga
gradiva, nadležni državni arhiv može rješenjem odrediti da se arhivsko
gradivo preda arhivu na čuvanje dok imatelj ne dokaže da je osigurao
propisane uvjete, i to rješenje izvršiti.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba se podnosi
Ministarstvu kulture. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 35.
Vlasnik privatnoga arhivskog gradiva može ga pohraniti, darovati ili
prodati državnom arhivu.
Privatno arhivsko gradivo koje pohranom, darovanjem ili kupnjom dođe u
posjed državnoga arhiva, pristupačno je za korištenje pod uvjetima i
na način koji vrijede za javno arhivsko gradivo, ako nije drukčije
utanačeno u ugovoru, odnosno u ispravi o predaji gradiva državnom
arhivu.
Vlasnik, koji je gradivo pohranio u državnom arhivu, zadržava sva
prava na gradivo ako ugovorom o pohrani nije drukčije određeno.
2. Promet privatnim arhivskim gradivom
Članak 36.
Državni arhivi imaju pravo prvokupa arhivskoga gradiva u privatnome
vlasništvu.
Vlasnici privatnoga arhivskog gradiva koji žele prodati svoje arhivsko
gradivo, dužni su ga najprije ponuditi nadležnom državnom arhivu na
čijem području imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište. U ponudi
moraju navesti cijenu i druge uvjete prodaje.
Nadležni državni arhiv koji ne želi koristiti svoje pravo prvokupa
dužan je u roku od 30 dana od dana prijama ponude, o ponudi
izvijestiti Hrvatski državni arhiv, koji se u roku od narednih 30 dana
mora očitovati o ponudi.
Ukoliko ponuda ne bude prihvaćena u roku od 60 dana od njene predaje
nadležnom državnom arhivu, vlasnik može svoje arhivsko gradivo prodati
drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, uz cijenu koja nije niža od cijene
navedene u ponudi nadležnom državnom arhivu i pod uvjetima koji za
kupca nisu ni u čemu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi nadležnom
državnom arhivu.
Ako vlasnik privatnoga arhivskog gradiva postupi protivno odredbama
ovoga članka, nadležni državni arhiv ima pravo tužbom protiv vlasnika
i kupca zahtijevati poništenje ugovora o kupoprodaji, a najkasnije u
roku od pet godina od dana sklapanja takvog ugovora.
Članak 37.
Osobe koje prodaju svoje arhivsko gradivo državnom arhivu, oslobođene
su plaćanja svih vrsta poreza na promet.
Državni arhivi mogu dati primjerenu naknadu osobama koje pomognu u
pronalaženju i evidentiranju arhivskoga gradiva.
Članak 38.
Vlasnici privatnoga arhivskog gradiva, koji namjeravaju svoje gradivo
iznijeti iz Republike Hrvatske, dužni su, bez obzira jesu li upisani u
Upisnik iz članka 31. ovoga Zakona, zatražiti odobrenje koje rješenjem
izdaje ministar kulture.
Ministar kulture može odobriti privremeni ili trajni izvoz privatnoga
arhivskog gradiva nakon pribavljenog mišljenja nadležnoga državnog
arhiva.
IV. ARHIVSKA SLUŽBA
Članak 39.
Arhivska služba obavlja se kao javna služba obvezno na cijelom
području Republike Hrvatske.
Arhivsku službu obavljaju, kao javne ustanove, Hrvatski državni arhiv,
područni državni arhivi, te arhivi jedinica lokalne samouprave i
uprave.
Određene poslove arhivske službe mogu, kao ustanove, obavljati
specijalizirani arhivi i privatni arhivi, na način uređen ovim Zakonom
i drugim propisima.
Članak 40.
Upravne i druge stručne poslove u odnosu na arhivsku djelatnost
obavlja Ministarstvo kulture.
Članak 41.
Hrvatski državni arhiv, kao središnji i matični državni arhiv, obavlja
arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih
tijela, državnih i javnih ustanova i poduzeća, te pravnih osoba,
obitelji i pojedinaca, čija se djelatnost prostirala ili se prostire
na čitavom ili većem dijelu Republike Hrvatske, odnosno koja ima
značenje za Republiku Hrvatsku.
Područni državni arhivi obavljaju arhivsku službu u odnosu na arhivsko
i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim
ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području jedne
ili više jedinica lokalne samouprave i uprave i u odnosu na gradivo
koje nastaje na području djelovanja toga arhiva.
Arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave čuvaju, zaštićuju,
obrađuju i koriste javno arhivsko gradivo tijela lokalne samouprave i
uprave i njihovih javnih službi.
Članak 42.
Specijalizirani arhivi i privatni arhivi (sveučilišni arhivi,
gospodarski arhivi, arhivi vjerskih zajednica, arhivi banaka i dr.)
mogu prikupljati i čuvati arhivsko i registraturno gradivo nastalo
radom svojih osnivača i drugih domaćih pravnih i fizičkih osoba.
Specijalizirani arhivi koji se osnivaju za zaštitu, obradu i
korištenje javnog arhivskog i registraturnoga gradiva, mogu se
osnovati na temelju pribavljene suglasnosti i rješenja o razgraničenju
nadležnosti s arhivima iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona, što ga
izdaje ministar kulture.
Članak 43.
Državni arhivi u sklopu svojih zadaća iz članka 41. ovoga Zakona:
- provode mjere zaštite arhivskoga gradiva u arhivu i brinu za njegovu
sigurnost,
- sređuju, propisuju i objavljuju arhivsko gradivo, te ga daju na
korištenje,
- obavljaju stručni nadzor nad čuvanjem i odabiranjem arhivskoga
gradiva koje se nalazi izvan arhiva i određuje mjere njegove zaštite,
- provode neposredan nadzor nad radom arhiva i drugih imatelja
arhivskoga gradiva izvan sustava državnih arhiva,
- preuzimaju javno arhivsko gradivo,
- prikupljaju privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili
pohranom,
- obavljaju sigurnosno i zaštitno snimanje arhivskoga gradiva, te
restauratorske i konzervatorske poslove u svezi s arhivskim gradivom,
- daju podatke, izvatke iz dokumenata i ovjerovljene prijepise na
zahtjev korisnika,
- izrađuju i objavljuju obavijesna pomagala za pojedine arhivske
fondove i zbirke,
- organiziraju predavanja, tečajeve i druge oblike stručnog
osposobljavanja i usavršavanja arhivskog osoblja,
- priređuju izložbe, predavanja i provode druge oblike kulturne
djelatnosti radi poticanja zanimanja za arhivsko gradivo i arhivsku
djelatnost,
- surađuju međusobno i s drugim ustanovama kulture, znanstvenim i
srodnim ustanovama dokumentacijske i informacijske službe radi
unapređenja arhivske djelatnosti i znanstvenoga rada u području
arhivistike, pomoćnih povijesnih i informacijskih znanosti,
- obavljaju i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.
Članak 44.
Radi ostvarenja svojih zadaća, državni arhivi stručnim i znanstvenim
metodama istražuju i proučavaju pitanja zaštite kulturnih dobara,
arhivistike, pomoćnih povijesnih i informacijskih znanosti, suvremenih
oblika strojne obrade podataka i srodnih disciplina.
Državni arhivi mogu objavljivati gradivo i izdavati druge stručne
publikacije iz svoga djelokruga, izrađivati i objavljivati znanstvene
studije, organizirati znanstvene i stručne skupove, biti nositelji
znanstvenih i stručnih projekata ili sudjelovati u ostvarenju
znanstvenih i stručnih projekata drugih ustanova.
Članak 45.
Hrvatski državni arhiv, osim poslova iz članka 43. ovoga Zakona,
obavlja i sljedeće poslove i zadaće:
- vodi registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske,
- obavlja informativno-dokumentacijsku službu o arhivskom gradivu na
području Republike Hrvatske,
- vodi evidencije o arhivskom gradivu u inozemnim arhivima koje je od
značenja za Republiku Hrvatsku, kao i o arhivskom gradivu iseljene
Hrvatske,
- vodi Upisnik svih arhiva u Republici Hrvatskoj,
- vodi Upisnik vlasnika arhivskoga gradiva Republike Hrvatske u
privatnom vlasništvu,
- vodi evidenciju osoba zaposlenih u državnim arhivima,
- izrađuje plan školovanja i drugih oblika izobrazbe stručnog
arhivskog osoblja,
- daje mišljenje ministru kulture o programima rada državnih arhiva,
- obavlja i druge stručne poslove predviđene zakonom.
U sastavu Hrvatskoga državnog arhiva djeluje:
- Hrvatska kinoteka kao nacionalni filmski arhiv, koja čuva i provodi
mjere zaštite i restauracije filmskog i ostalog audiovizualnog
gradiva,
- Središnji laboratorij za fotografiju, mikrografiju i reprografiju,
- Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju arhivskoga
gradiva,
- Zavod za arhivistiku i pomoćne povijesne znanosti,
- Razvojna služba.
Članak 46.
Državni arhivi mogu osnovati sabirne centre (međuarhive) kao svoje
podružnice, u svrhu prikupljanja, odabiranja, čuvanja i sređivanja
registraturnoga i arhivskoga gradiva.
Članak 47.
Arhivi obvezno vode:
- knjigu primljenoga arhivskog gradiva, opći našastar arhivskog
gradiva i našastare za pojedine fondove i zbirke, knjigu pohranjenoga
arhivskog gradiva, knjigu snimljenoga arhivskog gradiva, te knjigu
restauriranoga i konzerviranoga arhivskoga gradiva,
- evidenciju o stvarateljima i imateljima arhivskoga i registraturnoga
gradiva na svom području,
- evidenciju o korištenju arhivskoga gradiva.
Ministar kulture donosi, na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva
pravilnik o vođenju evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 48.
Izradom obavijesnih pomagala i davanjem stručnih i znanstvenih
obavijesti, arhivi se povezuju u jedinstveni informacijski sustav,
uključuju u opći informacijski sustav Republike Hrvatske i u
međunarodne sustave prijenosa obavijesti.
1. Osnivanje arhiva i sredstva za njihov rad
Članak 49.
Državne arhive osniva Republika Hrvatska.
Jedinica lokalne samouprave i uprave može osnovati svoj arhiv.
Više jedinica lokalne samouprave i uprave može osnovati zajednički
arhiv, a međusobne odnose urediti ugovorom.
Ako jedinica lokalne samouprave i uprave ne osnuje svoj arhiv, poslove
iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona o njenom trošku obavlja područni
državni arhiv nadležan za područje te jedinice lokalne samouprave.
Specijalizirane i privatne arhive mogu osnivati domaće i strane pravne
i fizičke osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.
Članak 50.
Arhiv se može osnovati ako je:
- osiguran potreban i primjeren radni i spremišni prostor, te
odgovarajuća oprema,
- osiguran potreban broj stručnoga arhivskoga osoblja,
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada arhiva, kao i
sredstva za njegov rad.
Rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje arhiva jedinica lokalne
samouprave i uprave, te specijaliziranih i privatnih arhiva, donosi
Ministarstvo kulture.
Ako Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijama zahtjeva ne donese
rješenje iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je osnivač ispunio
uvjete za osnivanje arhiva.
Ministar kulture donosi, na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva,
pravilnik kojim se utvrđuju uvjeti smještaja, opreme, zaštite i obrade
arhivskoga gradiva, te broj i struktura stručnog osoblja arhiva.
Članak 51.
Sredstva za rad državnih arhiva osiguravaju se u državnom proračunu.
Sredstva za rad ostalih arhiva osiguravaju njihovi osnivači.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti arhiv ostvari dodatna sredstva
(dobit), ona se mogu upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj
djelatnosti arhiva.
Članak 52.
Prostor za rad, spremišni prostor i opremu Hrvatskoga državnoga arhiva
osigurava Republika Hrvatska.
Prostor za rad i spremišni prostor područnih državnih arhiva
osiguravaju gradovi u kojima arhiv ima svoje sjedište, a opremu im
osigurava Republika Hrvatska.
Prostor za rad, spremišni prostor i opremu za ostale arhive
osiguravaju njihovi osnivači.
Jedinice lokalne samouprave i uprave ili druge pravne osobe koje nisu
osnovale svoje arhive, pa svoje gradivo predaju na čuvanje državnom
arhivu, snose troškove preuzimanja, smještaja, čuvanja, obrade i
zaštite svoga arhivskog gradiva.
Uzajamne obveze iz stavka 4. ovoga članka utvrđuju se ugovorom između
državnog arhiva i jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne
osobe koja svoje gradivo predaje arhivu.
Članak 53.
Tijelo koje donese odluku o prestanku rada arhiva ili utvrdi da je
arhiv prestao radom, dužno je ovu odluku dostaviti Ministarstvu
kulture.
Ministarstvo kulture, na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva, utvrđuje
mjere zaštite gradiva arhiva koji je prestao radom i određuje
izvršitelja.
2. Upravljanje arhivom
Članak 54.
Arhivom upravlja ravnatelj.
Za ravnatelja arhiva može se imenovati osoba koja ima završen
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički
diplomski stručni studij, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu
spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na
snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne
novine«, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.), te položen
stručni ispit iz arhivske struke, objavljene vrijedne stručne ili
znanstvene radove i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim
sposobnostima.
Iznimno se za ravnatelja arhiva može imenovati osoba koja nije
položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju
dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi arhiv i uz
obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od dana
imenovanja.
Članak 55.
Ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva imenuje i razrješava Vlada
Republike Hrvatske, na prijedlog ministra kulture.
Ravnatelje područnih državnih arhiva imenuje i razrješava ministar
kulture.
Ravnatelje ostalih arhiva imenuje i razrješava osnivač sukladno
odredbama Zakona o ustanovama.
Ravnatelji arhiva imenuju se na četiri godine na temelju javnog
natječaja i mogu biti ponovno imenovani.
Članak 56.
Arhivi imaju stručno vijeće.
Stručno vijeće arhiva raspravlja o svim stručnim pitanjima rada
arhiva, daje ravnatelju mišljenje i prijedloge glede organizacije rada
i uvjeta za razvitak arhivske djelatnosti, te obavlja i druge stručne
poslove sukladno sa statutom arhiva.
Sastav stručnoga vijeća utvrđuje se statutom arhiva. U arhivu u kojemu
je zaposleno do pet stručnih djelatnika, svi oni čine stručno vijeće.
3. Nadzor
Članak 57.
Upravni nadzor nad radom državnih arhiva obavlja Ministarstvo kulture.
Hrvatski državni arhiv obavlja stručni nadzor nad radom područnih
državnih arhiva, a stručni nadzor nad Hrvatskim državnim arhivom
obavlja Ministarstvo kulture.
Upravni nadzor nad radom ostalih arhiva obavlja županijski ured za
prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu na čijem
području arhiv ima sjedište, odnosno Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i znanost Grada Zagreba, a stručni nadzor nad njima obavlja
državni arhiv na čijem području arhiv djeluje.
V. HRVATSKO ARHIVSKO VIJEĆE
Članak 58.
Hrvatsko arhivsko vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture koje
obavlja savjetodavne i određene stručne poslove u arhivskoj
djelatnosti, prema odredbama ovoga Zakona, a osobito:
- raspravlja o općim pitanjima iz područja arhivske djelatnosti, daje
preporuke i mišljenja o unapređenju djelatnosti,
- razmatra srednjoročne i dugoročne programe razvitka arhivske
djelatnosti,
- razmatra programe rada i godišnja izvješća državnih arhiva,
- daje mišljenje o potrebi osnivanja arhiva,
- daje mišljenje o ostvarivanju znanstvene i kulturne funkcije arhiva,
- daje mišljenje o korištenju arhivskoga gradiva u arhivima prije
isteka predviđenoga roka,
- potiče donošenje i promjene zakona i drugih propisa kojima se
uređuje arhivska djelatnost i rad arhiva, te daje mišljenje o
provedenim propisima što ih donosi ministar kulture,
- daje mišljenja o međunarodnoj suradnji na području arhivske
djelatnosti,
- daje mišljenje o radu i financiranju arhiva jedinica lokalne
samouprave i uprave, specijalnih i privatnih arhiva,
– predlaže ministru kulture dodjeljivanje odgovarajućih stručnih
arhivskih zvanja prema pravilniku iz članka 61. ovoga Zakona,
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.
Članak 59.
Hrvatsko arhivsko vijeće ima 11 članova koji se imenuju na četiri
godine.
Članove Hrvatskoga arhivskog vijeća imenuju: Ministarstvo kulture i
Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave po - dva člana, a
po jednog člana - Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova,
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti i tehnologije,
Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatsko arhivističko društvo, a
Hrvatski državni arhiv imenuje svoga ravnatelja.
Hrvatsko arhivsko vijeće bira predsjednika iz svojih redova.
Članak 60.
Hrvatsko arhivsko vijeće donosi poslovnik o svom radu.
Stručne i administrativne poslove za Hrvatsko arhivsko vijeće obavlja
Hrvatski državni arhiv.
VI. STRUČNO OSOBLJE U ARHIVIMA
Članak 61.
Stručne poslove u arhivima obavlja stručno osoblje u zvanjima:
arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, arhivist, viši arhivist i
arhivski savjetnik, kao i njima odgovarajuće osoblje u konzervatorskoj
i restauratorskoj struci, reprografiji i mikrografiji, te zaštiti
audiovizualnog i filmskog arhivskog gradiva.
Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka
propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskog
arhivskog vijeća.
Članak 62.
Brisan.
Članak 63.
Brisan.
Članak 64.
Brisan.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 65.
Prestao vrijediti.
Članak 66.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj:
- imatelj, odnosno tijelo koje donese odluku o podjeli gradiva
pismohrane protivno odredbama članka 4. ovoga Zakona,
- stvaratelj i imatelj javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva, te
stvaratelj i imatelj iz članka 32. ovoga Zakona, koji nakon upozorenja
državnog arhiva ne ispuni obveze iz članka 7., 8. i 9. ovoga Zakona
ili ako zbog neizvršavanja tih obveza nastane šteta na gradivu,
- tijelo koje donese odluku o prestanku rada stvaratelja ili imatelja
javnoga arhivskog ili registraturnoga gradiva ili gradiva kojemu je
utvrđeno svojstvo kulturnog dobra, a ne provede mjere propisane
člankom 10. ovoga Zakona,
- stvaratelj i imatelj javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva i
nadležni arhiv koji pri odabiranju arhivskoga gradiva ne postupi prema
odredbama članka 11. ovoga Zakona,
- stvaratelj i imatelj koji neodabrano registraturno gradivo ne uništi
prema odredbi članka 13. ovoga Zakona,
- stvaratelj i imatelj koji kod predaje gradiva ne postupi prema
odredbama članka 15. ovoga Zakona,
- proizvođači i uvoznici filmova koji ne postupe prema odredbama
članka 16. ovoga Zakona,
- imatelj privatnoga arhivskog gradiva koji po upozorenju državnog
arhiva ne izvrši obveze iz članka 34. ovoga Zakona ili zbog
neizvršenja tih obveza nastane trajna šteta na gradivu,
- imatelj privatnoga arhivskog gradiva koji prilikom prodaje gradiva
ne postupi prema odredbama članka 36. ovoga Zakona,
- arhiv koji ne provodi mjere zaštite gradiva, te ono bude oštećeno
ili uništeno protivno odredbama članka 43. ovoga Zakona,
- privatna i druga poduzeća, i ustanove, koja su preuzela gradivo u
pismohranama nastalo djelatnošću bivših organizacija udruženoga rada,
ako ne postupe prema odredbama članka 69. ovoga Zakona.
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj:
- stvaratelj javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva koji o
osnivanju i promjeni djelatnosti i ustrojstva ne izvijesti nadležni
državni arhiv prema odredbi članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.
- imatelj javnoga arhivskog ili registraturnoga gradiva koji u roku od
6 mjeseci od osnutka ne utvrdi popis i ne zatraži mišljenje nadležnoga
državnog arhiva iz članka 11. ovoga Zakona,
- arhiv koji preuzme arhivsko gradivo na način i pod uvjetima koji su
različiti od propisanih u članku 14. i 15. ovoga Zakona,
- arhiv koji izda gradivo na korištenje, a nisu zadovoljeni uvjeti
sigurnosti protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona,
- arhiv koji dopusti korištenje gradiva prije isteka rokova propisanih
u članku 20. i 21. ovoga Zakona ako korištenje nije odobreno na osnovi
članka 22. ovoga Zakona,
- ravnatelj arhiva koji izda odobrenje za korištenje gradiva suprotno
odredbi članka 22. ovoga Zakona,
- arhiv koji ne vodi evidenciju iz članka 47. ovoga Zakona.
Odgovorna osoba stvaratelja i imatelja arhivskog i registraturnoga
gradiva ili ustanove, za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka
kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 67.
Ministar kulture donijet će provedbene propise za koje je ovlašten
ovim Zakonom u roku od godinu dana od njegova stupanja na snagu.
Do donošenja provedbenih propisa predviđenih ovim Zakonom ostaje na
snazi, ukoliko nije u suprotnosti s ovim Zakonom:
1. Uputstvo o vođenju evidencije u arhivima ("Narodne novine", br.
7/63.),
2. Uputstvo o evidenciji arhiva i zbirki arhivske građe ("Narodne
novine", br. 12/67.),
3. Pravilnik o odabiranju i izučivanju registraturne građe ("Narodne
novine", br. 36/81.),
4. Pravilnik o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci ("Narodne
novine", br. 38/81.),
5. Uputstvo o predaji arhivske građe arhivima ("Narodne novine", br.
33/87.),
6. Uputstvo o vrednovanju registraturne građe ("Narodne novine", br.
33/87.),
7. Pravilnik o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti radnika za
zadatke i poslove zaštite arhivske i registraturne građe izvan arhiva
("Narodne novine", br. 17/88.),
8. Pravilnik o zaštiti arhivske i registraturne građe izvan arhiva
("Narodne novine", br. 17/88.),
9. Popis imalaca arhivske i registraturne građe prve i druge
kategorije u nadležnosti Arhiva Hrvatske ("Narodne novine", br.
15/89.).
Članak 68.
Arhivsko gradivo koje se čuva u državnim arhivima, u smislu Zakona o
zaštiti arhivske građe i arhivima ("Narodne novine", br. 25/78. i
47/86.), arhivsko gradivo nastalo do 31. prosinca 1990. za koje je po
istom Zakonu postojala obveza predaje arhivima (članak 15.-17.) i
arhivsko gradivo bivših društveno-političkih organizacija, državno je
vlasništvo i smatra se javnim arhivskim gradivom prema odredbama ovoga
Zakona.
Članak 69.
Privatna i druga poduzeća, i ustanove, nastala pretvorbom, koja su do
pretvorbe bila društveno, odnosno državno vlasništvo, mogu arhivsko
gradivo što su ga preuzela pretvorbom, a potrebno im je u obavljanju
njihove osnovne zadaće, zadržati najdulje deset godina nakon isteka
kalendarske godine u kojoj je izvršena pretvorba.
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su navedeno gradivo
osigurati od uništenja i oštećenja, te su ga po isteku predviđenoga
roka dužne u sređenom stanju i popisano predati nadležnom državnom
arhivu. Ukoliko arhiv nije u mogućnosti preuzeti gradivo, pravna ga je
osoba dužna i nadalje čuvati u sređenom stanju.
Na dijelove gradiva koji su i nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga
članka potrebni za obavljanje djelatnosti, na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o predaji javnoga arhivskog gradiva.
Gradivo izuzeto od predaje, vlasnik je dužan popisati i popis predati
nadležnom državnom arhivu.
Vlasnik pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka i nadležni državni
arhiv sklapaju ugovor o predaji gradiva. U ugovoru se može ograničiti
pravo korištenja predanoga gradiva, ako postoji opravdan razlog za
sumnju da bi njegovim korištenjem vlasniku bila nanesena šteta.
Članak 70.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona postojeći Povijesni arhiv u Bjelovaru,
Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Slavonskom Brodu,
Sisku, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu nastavljaju radom kao
područni državni arhivi pod nazivom Državni arhiv u Bjelovaru,
Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Slavonskom Brodu,
Sisku, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu.
Arhivi iz stavka 1. ovoga članka uskladit će svoje opće akte i način
rada s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegova
donošenja.
Članak 71.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti
arhivske građe i arhivima ("Narodne novine", br. 25/78., 47/86. i
47/89.) i Zakon o postupku imenovanja ravnatelja arhiva i o sastavu
Hrvatskoga arhivskog vijeća ("Narodne novine", br. 96/93.), članak 28.
Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica
lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.).
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o zaštiti,
obradi i selekciji registraturne i arhivske građe koja je nastala
radom organa unutrašnjih poslova ("Narodne novine", br. 24/82.) i
Pravilnik o zaštiti, obradi i selekciji registraturne građe i čuvanju
arhivske građe nastale radom organa uprave nadležnih za poslove
narodne obrane ("Narodne novine", br. 37/83.).
Članak 72.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
Klasa: 612-06/96-01/01
Zagreb, 19. rujna 1997.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 65/09
Članak 7.
Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju stručne
poslove u arhivima nastavljaju s radom u svojim stručnim zvanjima
stečenima prema odredbama zakona i drugih propisa koji su bili na
snazi do donošenja ovoga Zakona.
Članak 8.
Osobe koje se zapošljavaju na stručnim poslovima u arhivima, do
donošenja pravilnika iz članka 5. ovoga Zakona trebaju ispunjavati
uvjete propisane člancima 61. do 64. Zakona o arhivskom gradivu i
arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97. i 64/00.).
Članak 9.
Ravnatelji i osobe koje se zapošljavaju u arhivima, a koje su stekle
visoku, odnosno višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na
snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju, imaju sva prava iz Zakona o arhivskom gradivu i
arhivima kao i osobe koje su završile odgovarajuću razinu obrazovanja
prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Članak 10.
Hrvatsko arhivsko vijeće će u roku od godine dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona predložiti ministru kulture donošenje pravilnika iz
članka 5. ovoga Zakona.
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama« osim članka 2. ovoga Zakona koji stupa na snagu danom
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.