o b r a z l o ž e nj e i. ustavni osnov za donošenje zakona ustavni osnov za donošenje zakona o stranim i invazivnim stranim

O B R A Z L O Ž E NJ E
I.
USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavni osnov za donošenje Zakona o stranim i invazivnim stranim
vrstama sadržan je u odredbi člana 16 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojim
je predviđeno da se zakonom, u skladu sa Ustavom, uređuju pitanja od
interesa za Crnu Goru.
II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Donošenje Zakona o stranim i invazivnim stranim vrstama predviđeno je
u cilju stvaranja adekvatnog zakonskog mehanizma za upravljanje,
sprječavanje unošenja i širenja stranih i invazivnih stranih vrsta
koje mogu nanijeti štetu prirodnom ekosistemu u Crnoj Gori. Zakon o
zaštiti prirode (Sl.list CG 54/16) je do sada je uređivao pitanje
stranih (alohtonih) vrsta, ali kako je u Evropskoj Uniji 22.10. 2014.
usvojena Uredba (EU) 1143/2014 Evropskog parlamenta i Vijeća od godine
o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih
vrsta koja je u zakonodavnom smislu donijela složen sistem upravljana,
kontrole sprječavanja unošenja i širenja stranih i invazivnih stranih
vrsta, ukazala se potreba donošenja posebnog zakona koji će na
adekvatan način urediti sistem u Crnoj Gori i na taj način ostvariti
preduslov usklađivanja sa evropskom praksom.
Takođe, Nacionalnom strategijom za transpoziciju, implementaciju i
primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih
promjena s akcionim planom za period 2016-2020 predviđeno je mjerom
167. donošenje odgovarajućih zakonskih odredbi u skladu sa navedenom
Regulativom (EU) 1143/2014 (Invazivne vrste).
Posmatrano na globalnom nivou, biološke invazije se poslije gubitka
staništa smatraju za glavni uzrok gubitka diverziteta vrsta. Priroda
predstavlja temeljnu vrijednost Crne Gore i jedan je od najvažnijih
resursa za dalji razvoj, pa je s tim u vezi neophodno sačuvati i
unaprijediti postojeći nivo biološke raznovrsnosti. Invazivne vrste
predstavljaju značajnu prijetnju narušavanju prirodne ravnoteže u
ekosistemima gdje se unesu i sa tim u vezi posljedice njihove pojave
po biodiverzitet može biti dugoročan i veliki. Uticaj invazivnih vrsta
najčešće se ogleda u narušavanju prirodne ravnoteže u ekosistemima u
koje dospijevaju , što dovodi nerijetko do redukcije biodiverziteta a
nerijetko štete i redukuju ekonomske dobiti,redukcijom vrijednosti
zemljišta ili voda , a mogu uticati i na zdravlje ljudi putem prenosa
bolesti, izazivanja alergijskih reakcija, toksičnih plodova itd.
Djelovanje u smislu upravljanja stranim vrstama kao i preduzimanje
mjera protiv širenja invazivnih stranih vrsta zahtjeva usaglašene i
zajedničke aktivnosti ne samo na nacionalnom već i regionalnom,
evropskom i globalnom nivou.
Predloženim Zakonom o stranim i invazivnim stranim vrstama ostvariće
se sveobuhvatna zaštita prirode kroz primjenu funkcionalnih mehanizama
i mjera zaštite za upravljanje, sprječavanje unošenja i širenja
stranih i invazivnih stranih vrsta koje mogu nanijeti štetu prirodnom
ekosistemu u Crnoj Gori.
III. USAGLAŠENOST SA PRAVNOM TEKOVINOM EVROPSKE UNIJE I POTVRĐENIM
MEĐUNARODNIM UGOVORIMA
U cilju postepene harmonizacije u oblasti zaštite prirode sa
legislativom Evropske Unije, kako bi se ispunili prioriteti u okviru
procesa stabilizacije i pridruživanja i Nacionalne strategije za
transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti
životne sredine i klimatskih promjena s akcionim planom za period
2016-2020, i približili standardima koji se primjenjuju u EU,
pristupilo se pripremi Zakona o stranim i invazivnim stranim vrstama u
cilju stvaranja mehanizama za adekvatnu transpoziciju i primjenu
Uredbe (EU) 1143/2014 Evropskog parlamenta i Vijeća od 22.10. 2014.
godine o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih
stranih vrsta.
*
*
*
*
*
*
*
*
IV. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA
Predmet ovog zakona je sprječavanje unošenja i širenja, kao i
upravljanje stranim i invazivnim stranim vrstama biljaka životinja i
gljiva, kako bi se spriječio, ublažio i sveo na najmanju moguću mjeru
štetan uticaj, njihovog namjernog i nenamjernog unošenja i širenja, na
biodiverzitet, usluge ekosistema i/ili zdravlje ljudi. Invazivna
strana vrsta je strana vrsta za koju je utvrđeno da njeno unošenje ili
širenje ugrožava ili štetno utiče na biodiverzitet i povezane usluge
ekosistema.
Ovim zakonom je definisano postupanje sa stranim vrstama na način da
je zabranjeno njihovo unošenje, uzgoj i stavljanje na tržište u
prirodu i/ili ekosisteme u kojima prirodno nijesu nastanjene.
Izuzeci su predviđeni u slučaju da se radi o vrstama koje budu na
Listi dozvoljenih stranih vrsta koja će se donijeti na osonovu ovog
zakona I uz odgovarajuću dozvolu koju izdaje organ uprave nadležan za
poslove zaštite životne sredine tj. Agencija za zaštitu prirode i
životne sredine pod uslovom da ne predstavljaju opasnost za
biodiverzitet, usluge ekosistema i/ili zdravlje ljudi, uzimajući u
obzir i mogući štetni uticaj na životnu sredinu kao značajan
pogoršavajući faktor.
Zakonom je dalje definisano da se invazivne strane vrste koje
izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji ne smiju
namjerno: unositi na područje Crne Gore, uključujući tranzit pod
carinskim nadzorom; držati, uključujući i držanje u zatvorenom
sistemu;uzgajati i/ili razmnožavati, uključujući i uzgoj u zatvorenom
sistemu;stavljati na tržište Crne Gore; prevoziti u/iz Crne Gore osim
ako je riječ o prevozu vrste u objekte za iskorjenjivanje;
upotrebljavati ili razmjenjivati i puštati u prirodu.
Izuzetno od navedenih zabrana, vlasnicima životinja koje se ne drže u
komercijalne svrhe, a spadaju u invazivne strane vrste koje izazivaju
zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji i vlasnicima
komercijalnih zaliha primjeraka invazivnih stranih vrsta, nabavljenih
prije njihovog uvrštavanja na listu vrsta koje izazivaju zabrinutost u
Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji, dopušten je pod posebnim uslovima
prelazni rok u odnosu na date zabrane. Ovim članom je definisano
donošenje Liste invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u
Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji.
Dalje, izuzetno od navedenih zabrana za invazivne strane vrste koje
izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji omogućeno je
korišćenje invazivnih stranih vrsta u svrhu istraživanja ex situ
očuvanja i proizvodnje medicinskih proizvoda na osnovu dozvole organa
uprave pod uslovima određenim zakonom ili u slučaju dokazanog
preovladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili
ekonomske prirode, shodno proceduri propisane zakonom.
U slučaju vrste koja nije navedena na listi dozvoljenih stranih vrsta
ili listi vrsta koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili
Evropskoj Uniji, njeno stavljanje na tržište, unošenje i uzgoj može se
vršiti uz dozvolu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, koja
se izdaje na bazi Izvještaja o postojanju ekološkog rizika koji
izrađuje Savjet za procjenu invazivnosti vrste, sa predlogom o potrebi
izrade procjene rizika invazivnosti strane vrste.
Naime, ovim zakonom je predviđeno da se, u cilju davanja stručnih
mišljenja za postupanje sa stranim i invazivnim stranim vrstama u
skladu sa ovim zakonom, obrazuje Savjet za procjenu invazivnosti
strane vrste, kao stručno i savjetodavno tijelo. Savjet obrazuje
ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine na period od
pet godina i čine ga stručna lica za pojedine taksonomske grupe
stranih i invazivnih stranih vrsta, koja imaju završen najmanje VII-1
nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i najmanje pet godina radnog
iskustva u struci. Aktom o osnivanju Savjeta utvrdiće se bliži sastav,
broj članova, troškovi i način rada i donošenja odluka i druga pitanja
od značaja za rad Savjeta.
Izuzetno ako je izdavanje dozvole za unošenje strane vrste i dozvole
za uzgoj strane vrste u zatvorenom sistemu za korišćenje u
poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu, zdravstvenoj zaštiti bilja propisano
posebnim propisom, to odobrenje izdaje organ državne uprave nadležan
za poslove poljoprivrede, šumarstva, lovstva, zdravstvene zaštite
bilja, veterinarstva, sjemena i sadnog materijala, uz predhodnu
saglasnost organa uprave.
Ukoliko se, u slučaju vrsta koja nije navedena na listi dozvoljenih
stranih vrsta ili listi vrsta koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori
i/ili Evropskoj Uniji, u postupku izdavanja dozvola njihovo stavljanje
na tržište, unošenje i uzgoj ocijeni da postoji ekološki rizik
pristupa se procjeni rizika invazivnosti strane vrste. Navedenu,
procjenu rizika izrađuje Komisija za procjenu rizika, koju obrazuje
organ uprave. Organ uprave na bazi procjene rizika i uzimajući u obzir
mišljenje javnosti i Savjeta izdaje dozvolu ili odbija zahtjev za
izdavanje dozvole ako utvrdi da postoji ekološki rizik od invazivnosti
strane vrste.
Ako organ uprave na osnovu dostupnih naučnih dokaza, utvrdi pojavu
strane vrste koja do tada nije zabilježena na području ili dijelu
područja Crne Gore, a za koju nije moguće isključiti postojanje
ekološkog rizika, dužan je da u roku od 5 dana od dana saznanja
obavijesti Savjet radi utvrđivanja hitnih mjera postupanja u cilju
brzog iskorjenjivanja, kontrole daljnjeg širenja, sprječavanja
unošenja na područje Crne Gore odnosno ekosisteme u kojima ona
prirodno nije nastanjena. Uvođenje hitnih mjera postupanja radi
sprječavanja unošenja ili širenja invazivne strane vrste utvrđuje
Vlada, a organ uprave je obavezan sprovesti procjenu rizika
invazivnosti strane vrste.
U cilju sprečavanja širenja invazivnih stranih vrsta organ uprave
uspostavlja i vodi sistem za dojavu i praćenje stranih i invazivnih
stranih vrsta koji je sastavni dio baze podataka o stranim i
invazivnim stranim vrstama. Ovaj mehanizam funkcioniše na način da je
fizičko ili pravno lice koje zbog prirode svog posla ili drugih
razloga uoči pojavu invazivne strane vrste koja izaziva zabrinutost u
Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji, dužno da o tome odmah obavijesti
nadležne inspekcije. Nakon otkrivanja invazivne strane vrste koja
izaziva zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji organ uprave
određuje mjere za iskorjenjivanje te vrste u ranoj fazi invazije i
način primjene mjera, u roku od tri mjeseca od dana obavještenja o
ranom otkrivanju.
Troškove uklanjanja snosi fizičko ili pravno lice koje je
prouzrokovalo širenje invazivne strane vrste, odnosno u slučaju kada
nije moguće utvrditi fizičko ili pravno lice ili kada se radi o
spontanom širenju populacije invazivne strane vrste, troškovi
uklanjanja padaju na teret budžeta. Mjere iskorjenjivanja predviđeno
je da sprovodi ovlašćeno pravno lice koje ispunjava uslove u pogledu
kadra i opreme.
Dalje zakonom je propisano da u cilju kontrole puteva nenamjernog
unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta organ uprave priprema
Akcioni plan, uz prethodno mišljenje Savjeta, organa uprave nadležnih
za poslove pomorstva, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva,
šumarstva, lovstva i ribarstva. Akcioni plan naročito sadrži: analizu
prioritetnih puteva rizika nenamjernog unošenja i širenja invazivnih
stranih vrsta u ili unutar države; mjere koje treba sprovoditi u cilju
sprječavanja unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta; dinamiku i
subjekte zadužene za realizaciju pojedinih mjera iz plana; vremenske
rokove za sprovođenje mjera, primjere dobre prakse koji se odnose na
kontrolu prioritetnih puteva rizika i sprječavanje nenamjernog
unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta u ili unutar države;
dugoročne ciljeve i indikatore praćenja i uspješnost realizacije
akcionog plana.
Takođe, u cilju adekvatnog upravljanja invazivnim stranim vrstama koje
izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji i za koje je
utvrđeno da su široko rasprostranjene na području Crne Gore,
Ministarstvo donosi Plan upravljanja široko rasprostranjenim
invazivnim stranim vrstama. Plan upravljanja priprema organ uprave, uz
prethodno pribavljena mišljenja Savjeta, organa uprave nadležnih za
poslove pomorstva, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva,
šumarstva, lovstva i ribarstva.
U cilju obnove oštećenog, ugroženog ili uništenog ekosistema od
invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Crnoj Gori i/ili u
Evropskoj Uniji propisano je da se preduzimaju se mjere obnove
ekosistema. Mjere obnove ekosistema utvrđuje organ uprave, uz
prethodno pribavljeno mišljenje Savjeta, organa uprave nadležnih za
poslove pomorstva, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva,
šumarstva, lovstva i ribarstva. Troškove sprovođenja mjera snosi
fizičko ili pravno lice čijim korišćenjem invazivne strane vrste je
došlo do oštećenja ekosistema, odnosno u slučaju kada fizičko ili
pravno lice nije moguće utvrditi, troškovi uklanjanja padaju na teret
budžeta.
U cilju adekvatnog uspostavljanja sistema praćenja predviđeno je da se
praćenje stanja invazivnih stranih vrsta u životnoj sredini koje su
zabranjene ili koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj
Uniji radi sprječavanja njihovog širenja, vrši na osnovu godišnjeg
plana monitoringa invazivnih stranih vrsta koji donosi Vlada. Za
pojedine poslove iz plana monitoringa organ uprave može angažovati
pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove u pogledu kadra i opreme
za vršenje poslova monitoringa biodiverziteta, u skladu sa posebnim
propisom kojim se uređuje zaštita prirode.
Organ uprave takođe, uspostavlja i vodi bazu podataka o stranim i
invazivnim stranim vrstama u Crnoj Gori, koja će sadržati podatke o:
prisutnosti i rasprostranjenosti stranih i invazivnih stranih vrsta u
kartografskom (gis) obliku, procjeni rizika invazivnosti strane vrste,
putevima unošenja, mjerama upravljanja i iskorjenjivanja vrsta i
pojavi novih stranih i invazivnih stranih vrsta.
Organ uprave na osnovu podataka prikupljenih sprovođenjem plana
monitoringa i drugih podataka sačinjava svake šeste godine Izvještaj o
invazivnim stranim vrstama, koji će se nakon pristupanja Crne Gore
Evropskoj Uniji dostavljati Evropskoj komisiji.
Ukoliko postoji mogućnost prekograničnog uticaja od invazivnih stranih
vrsta, propisano je da organ uprave sarađuje sa nadležnim organima
država iz regiona po pitanjima sprječavanja unošenja i širenja
invazivnih stranih vrsta, kao i upravljanju njima, u skladu sa
potvrđenim međunarodnim sporazumima.
Ovim zakonom je uređeno postupanje nadležnih organa prilikom unošenja
invazivnih stranih vrsta na teritoriju Crne Gore. Tako je propisano
da, radi sprječavanja namjernog unošenja invazivnih stranih vrsta koje
izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj Uniji carinski
organ, prilikom službenih kontrola pri unošenju, provjerava da li je
ista invazivna strana vrsta ili sadrži invazivne strane vrste, sa
liste vrsta koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili Evropskoj
Uniji. Ako carinski organ prilikom vršenja kontrole utvrdi da se radi
o stranim ili invazivnim stranim vrstama provjerava da li se unošenje
tih vrsta vrši uz potrebnu dokumentaciju i obavještava graničnog
veterinarskog inspektora odnosno graničnog fitosanitarnog inspektora.
Ako se na osnovu kontrole utvrdi da vlasnik/uvoznik ne posjeduje
propisanu dokumentaciju, granični veterinarski inspektor odnosno
granični fitosanitarni inspektor donosi rješenje o vraćanju ili
uništenju te vrste, u skladu sa posebnim propisom, dok će carinski
organ privremeno oduzeti invazivne strane vrste, do donošenja odluke.
Troškove provjere, privremenog smještaja, uništenja i/ili vraćanja
vrste dužno je podmiriti lice od kojeg je oduzeta s tim što lice koje
unosi robu u Crnu Goru ili vlasnik robe odmah, a najkasnije u roku od
osam dana od dana dostavljanja odluke o vraćanju ili uništenju, a u
protivnom će se ti troškovi naplatiti prisilno.
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrši Ministarstvo i drugi nadležni organi državne uprave, u
skladu sa zakonom. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i
propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši organ uprave nadležan za
inspekcijske poslove preko nadležnih inspekcija, dok inspekcijski
nadzor nad invazivnim stranim vrstama koje se unose u morsku sredinu
putem balastnih tankova na brodovima vrše inspektori sigurnosti
plovidbe, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje zaštita mora
od zagađivanja sa plovnih objekata. Takođe su propisana ovlašćenja,
kao i prava i obaveze ekološkog inspektora, kao i carinskog organa.
U dijelu kaznene odredbe, propisane su novčane kazne za pravno lice,
odgovorno lice u pravnom licu, preduzetnika, kao i za fizičko lice.
U završnim odredbama utvrđeno je da će se podzakonski propisi za
sprovođenje ovog zakona donijeti u roku od dvije godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona. Takođe su propisani rokovi za donošenje
akcionog plana i plana upravljanja, kao i rok za obrazovanje Savjeta
za procjenu invazivnosti strane vrste. Lista dozvoljenih stranih vrsta
i Lista invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Crnoj
Gori i/ili Evropskoj Uniji donijeće se u roku od dvije godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOĐENJE OVOG ZAKONA
Za sprovođenje ovog Zakona, nije potrebno obezbijediti sredstva iz
budžeta Crne Gore za 2019 i 2020.godinu, jer je istim propisano da
primjena počinje od 1.marta 2021.godine.
Početkom primjene zakona potrebno je obezbijediti sredstva iz budžeta
Crne Gore za naknade za rad članova Savjeta za procjenu invazivnosti
strane vrste radi utvrđivanja hitnih mjera postupanja brzog
iskorjenjivanja, kontrole daljnjeg širenja, sprječavanja unošenja na
područje Crne Gore, za donošenje akcionog plana za nenamjerno unošenje
i širenje invazivnih stranih vrsta, za donošenje plana upravljanja
široko rasprostranjenim invazivnim stranim vrstama. Takođe je na
godišnjem nivou iz budžeta Crne Gore potrebno obezbijediti sredstva za
sprovođenje praćenja stanja invazivnih stranih vrsta (plan
monitoringa). U slučaju da dođe do oštećenja ekosistema usljed širenja
invazivne strane vrste, kada nije moguće utvrditi pravno ili fizičko
lice koje je prouzrokovalo širenje te vrste, troškove sprovođenje
hitnih mjera i mjera iskorjenjivanja padaju na teret budžeta. Procjena
fiskalnog uticaja je data u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene
uticaja propisa - RIA obrazac, u poglavlju Procjena fiskalnog uticaja.

  • ZERBITZUEGINKIZUNEN DEIALDIAN PARTE HARTZEKO ESKAERA SOLICITUD DE PARTICIPACIÓN EN
  • SERVEIS CENTRALS CODI 201134 ANUNCI MODEL TIPUS D’ORDENANÇA FISCAL
  • RÉGIMEN DE LOS TALLERES PROTEGIDOS DE PRODUCCIÓN PARA LOS
  • MEZINÁRODNÍ HOKEJOVÝ TURNAJ PRO KATEGORII MINI U15 199796 GENEVESWITZERLAND1342011
  • MODIFICAR EL DOCUMENTO PARA QUE SE VEA COMO LA
  • W HY AM I UNABLE TO REPRINT AN INVOICE?
  • KÖZPONT ÚJBUDAI KULTURÁLIS KFT 1113 BUDAPEST ZSOMBOLYAI UTCA 4
  • O SP SUPLEMENTO INTERNACIONAL MANEJO OREGON TILTH CERTIFIED ORGANIC
  • PRESCRIÇÃO NOS PROCESSOS ÉTICOS DISCIPLINARES – OAB ACOLHENDO A
  • FITXA DE JOC LA TASCA QUE HEU DE FER
  • ТЕКСТ ЧЛАНА КОЈИ СЕ МЕЊА ЧЛАН 4 ГРАД НИШ
  • ALUMNOS AGUIRRE EGAN BARRERA INFORME SOBRE CANCER OCUPACIONAL PÁGINA
  • BİRİNCİ BÖLÜM YAKAKENT SİTESİ YÖNETİM PLANI GENEL HÜKÜMLER MADDE
  • JONAVOS RAJONO SAVIVALDYBĖS TARYBA SPRENDIMAS DĖL DANTŲ PROTEZAVIMO PASLAUGOS
  • LA VIDA COTIDIANA EN LOS SIGLOS DE ORO 1
  • LABORATORIO DE ESTRUCTURA NUCLEAR APÉNDICE A MANEJO DEL PROGRAMA
  • STATUT SOŁECTWA MACIEJOWA ROZDZIAŁ I NAZWA I TEREN DZIAŁANIA
  • 509 12 ENERO DE 1995 SEÑOR LIC OSCAR A
  • NATJEČAJ PROGRAMA ZA DODJELU FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA USLUGE POMOĆI
  • KITÖLTÉSI ÚTMUTATÓ A JÁTÉKVEZETŐI ELLENŐRI JELENTÉSHEZ 2012 JÁTÉKVEZETŐ ELLENŐRI
  • PATHWAYS CAREER COACH THE CORRECT ANSWER TO THE
  • ………………………………………… ……………………………… Pieczątka Zakładu Opieki Zdrowotnej Miejscowość
  • ZILLA PARISHAD JASHORE WWWZPJASHOREORG ‡KL NVWMBVI `K©B EVSJV‡`‡KI DBŒQB
  • 16 CARÁCTER Y AUTODOMINIO EN LAS VIRTUDES HUMANAS URBANO
  • PROGRAM DODJELE POTPORE MALE VRIJEDNOSTI HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU
  • DE PROCEDURE MBT IN EN UITSCHRIJVEN EN ANDERE VEEL
  • 40 FEDERALISM AND CONSTITUTIONAL ENTRENCHMENT JACOB T LEVY1 THE
  • THE HIGHLAND COUNCIL COMMUNITY SERVICES APPLICATION FOR PERMISSION
  • NA TEMELJU ČLANKA 17 ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE
  • BEATE PERREY CV NACIDA EN FRANCIA DE PADRES ALEMANES