Naziv Studija Sociologija Naziv Kolegija SOCIOLOGIJA POSLOVNOG ODLUČIVANJA Ime

naziv studija: sociologija naziv kolegija: sociologija poslovnog odlučivanja ime nastavnika: dr.sc. mirko bilandžić, docent ects bodovi

Naziv studija: Sociologija
Naziv kolegija: SOCIOLOGIJA POSLOVNOG ODLUČIVANJA
Ime nastavnika: dr.sc. Mirko Bilandžić, docent
ECTS bodovi: 6 bodova
Jezik kolegija: hrvatski
Trajanje kolegija: jedan semestar (ljetni)
Status kolegija: izborni
Tip izbornosti: 20 (studenti sociologije) + 10 (studenti drugih
odsjeka Filozofskog fakulteta i drugih fakulteta)
Oblik nastave: predavanja i seminari (2+2)
Uvjeti za upis kolegija: upisan diplomski studij
Cilj kolegija: Ekonomski procesi, između ostalih, ključni su i za
analizu društvenih procesa. Poslovno odlučivanje, kao sastavni dio
ekonomskih procesa, je društveno situirano, društveno uvjetovano te se
ne odvija u socijalnom vakuumu. Ono je dominantno vezano uz tržište i
poslovne organizacije kao mjesta manifestiranja određenih obrazaca
društvene integracije, moći, kooperacije, kompeticije itd., pri čemu
je tržište i jedan od ključnih elemenata društvene regulacije. U
različitim državama (razvijene i nerazvijene), različitim društvenim
(demokratska, totalitarna, autoritarna) i ekonomskim uređenjima
(tržišna i poduzetnička ekonomija, državno regulirana ekonomija) su i
različiti obrasci ponašanja, načela i ciljevi poslovnog odlučivanja. S
druge strane, poslovne odluke kao rezultat poslovnog odlučivanja imaju
bitno društvene posljedice i dovode do društvenih promjena na mikro i
makro razini. Te odluke, primjerice, utječu na konkurentnost tvrtke,
njezin organizacijski i socijalni karakter. Također poslovno
odlučivanje utječe i na razvoj i konkurentnost nacionalnog
gospodarstva, njegovu socioekonomsku poziciju u međunarodnom odnosima
(bogati i siromašni), životni standarda stanovništva itd. Time se
poslovno odlučivanje promatra i kroz aspekte socioloških teorija moći
te perspektive suvremene sociologije (kritička sociologija). Također
su pojedini elementi procesa poslovnog odlučivanja oblici primijenjene
sociologije koncentrirane na razumijevanje ponašanja, želja i navika
krajnjih potrošača. Tematika poslovnog odlučivanja je povezana sa
sociološkim istraživanjima i kroz metodološku prizmu. U okviru procesa
poslovnog odlučivanja koristi se niz metoda iz opće metodologije i
metodologije društvenih znanosti: prikupljanje podataka, anketa,
intervju, obrada podataka, interpretacija podataka, analiza podataka,
sinteza, indukcija, dedukcija, statističke metode, generalizacija itd.
Dakle, u okviru istraživanja tematike poslovnog odlučivanja koriste se
metode odnosno tehnike koje se koriste u sociologiji. Dodatno, uporaba
drugih sociologijskih metoda i tehnika, onih koje se za sada ne
koriste u okviru poslovnog odlučivanja, mogu unaprijediti ne samo
teorijske postavke, već i praksu poslovnog odlučivanja.
Kolegij Sociologija poslovnog odlučivanja ima za cilj osposobiti
studente za analizu ukupne društvene važnosti procesa donošenja
poslovnih odluka temeljem poslovnih informacija pretvorenih u znanje.
Poslovne informacije i društvo su međusobno uvjetovani pri čemu
poslovne odluke temeljene na poslovnim informacijama pretvorenim u
znanje utječu na društvene promjene i društveni razvoj (social
intelligence). U središtu promatranja jest socioekonomski i
sociokulturni karakter poslovnog okruženja i njegov utjecaj na
poslovanje i poslovno odlučivanje na makro i mikro razini, ali i
utjecaj poslovnih odluka na poslovno okruženje. Posebno mjesto u
analizi zauzimaju poslovne informacije nekonomskog karaktera
(sociokulturne, sociodemografske, političke, itd.) i međusobno
uvjetovane relacije prema poslovnom odlučivanju. Dodatno, kolegij ima
za cilj osposobiti studente i za ovladavanje samim procesom donošenja
poslovnih odluka temeljem poslovnih informacija. Njegov je, dakle,
cilj poučiti studente da spoznaju društvenu uvjetovanost i situiranost
poslovnih informacija, kao i važnost poslovnih informacija u poslovnom
procesu te ih nauče prikupljati, interpretirati, koristiti i čuvati u
interesu ostvarenja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, razvoja
društva i nacionalnog gospodarstva, poslovnog uspjeha pojedinačnog
poslovnog subjekta (tvrtke) kao i ostvarenja poslovne sigurnosti
nacionalnog gospodarstva i poslovnog subjekta. Cilj je, zapravo,
razumijevanje procesa upravljanja poslovnim informacijama (engl.
business intelligence/business counterintelligece), uporabe njegovih
krajnjih proizvoda (poslovne analize) te njegove uloge u upravljanju
nacionalnim gospodarstvima i poslovnim sustavima.
Kolegij Sociologija poslovnog odlučivanja ima, dakle,
teorijsko-analitički i aplikacijski cilj. Nakon odslušanih predavanja
i izvršenih seminarskih obaveza studenti će steći kompetencije
potrebne za analizu i upravljanje procesom poslovnih informacija
odnosno definiranje potreba makro i mikro managementa za poslovnim
informacijama, prikupljanje potrebnih informacija, obradu i
interpretaciju prikupljenih informacija, temeljem tih informacija
izradu poslovnih analiza koje managementu služe kao potpora u procesu
donošenja i realizacije poslovnih odluka. Dodatno, time će studenti
steći i znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i
socijetalnih dimenzija poslovnog odlučivanja te se osposobiti za
samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Također, cilj je kolegija ekonomskoj literaturi na kojoj je bitno
baziran dati stanovitu sociološku interpretaciju.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij Sociologija poslovnog
odlučivanja se sadržajem uklapa u postojeći kurikulum studijskog
programa Sociologije, a kao novi kolegij pridonosi daljnjem razvoju i
nadogradnji studija Sociologije. Kolegij je dobra nadopuna postojećim
kolegijima na studiju Sociologije: Ekonomska sociologija, Sociološke
teorije moći i Sociologija rada i organizacije. Dodatno, uvođenjem
kolegija, studij Sociologije se „otvara“ prema drugim studijima i
znanstvenim poljima, prvenstveno području ekonomskih i informacijskih
znanosti.
Korištene metode: Kolegij će se realizirati posredstvom predavanja i
seminara, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su:
predavanja, grupne diskusije, prezentacije (nastavnika i studenata) te
analize slučajeva (case studies i country studies) prikazane u
syllabusu.
Sadržaj kolegija: U suvremenim uvjetima poslovanja koje karakterizira
ubrzana globalizacija i hiperkonkurencija poslovne informacije
predstavljaju istovremeno moć, kapital i znanje, konkurentsku prednost
odnosno ključni resurs upravljanja. Pravovremena, kvalitetna i točna
poslovna informacija jest preduvjet donošenja kvalitetne poslovne
odluke, a time i ostvarenja poslovnog uspjeha, kako na razini
nacionalnog gospodarstva i njegove uloge u svjetskom gospodarstvu,
tako i pojedinog poslovnog subjekta. Kroz taj aspekt socioekonomskog
djelovanja jasno se uočavaju razlike među državama u svijetu. Kolegij
Sociologija poslovnog odlučivanja fokusiran je na analizu društvenog
značenja i socijetalnih dimenzija procesa donošenja poslovnih odluka
temeljem poslovnih informacija pretvorenih u znanje te na upravljanje
samim procesom poslovnim informacijama (engl. business intelligence).
Riječ je o procesu i aktivnostima u gospodarskom području koje
planiraju, organiziraju i provode nacionalna gospodarstva i
pojedinačni poslovni subjekti, pri čemu te aktivnosti podrazumijevaju
proces legalnog prikupljanja javnih, svima dostupnih podataka etičkim
sredstvima, njihovu analizu i pretvaranje u poslovne analize
("znanje") radi pružanja potpore čelništvu nacionalnog gospodarskog
sustava ili poslovnog subjekta (managementu) s ciljem donošenja i
realizacije što kvalitetnijih poslovnih odluka usmjerenih na očuvanje
postojeće pozicije nacionalnog gospodarstva i poslovnog subjekta u
poslovnom okruženju, izbjegavanja bilo kakvih prijetnji ili
minimaliziranja njihovih učinaka te, u konačnici, ukupni kvalitativni
napredak i jačanje konkurentnosti nacionalnog gospodarstva i pojedinog
poslovnog subjekta. Poslovne informacije pretvorene u znanje
omogućavaju uočavanje pogodnih poslovnih prilika na tržištu prije nego
što one postanu uočljive konkurentima (drugim nacionalnim
gospodarstvima ili pojedinačnim poslovnim subjektima) te uočavanje
prijetnji dovoljno rano da managementu (makro i mikro razina) ostane
na raspolaganju primjereno vrijeme za reakciju odnosno izbjegavanje
tih prijetnji ili minimaliziranje njihovih učinaka. Upravo zbog
značaja koji poslovne informacije imaju u procesu donošenja i
realizacije poslovnih odluka, primjena ukupnog mehanizma iz djelokruga
poslovnih informacija (prikupljanje informacija, njihova obrada i
interpretacija, izrada poslovnih analiza i njihova distribucija
managementu) predstavlja zaseban oblik socioekonomskog djelovanja na
nacionalno-državnoj razini te zasebnu poslovnu funkciju na razini
pojedinačnih poslovnih subjekata. Proces poslovnih informacija, kao
sastavni dio strategijskog upravljanja suvremenim nacionalnim
gospodarstvima i poslovnim subjektima, sastoji se od nekoliko faza: a)
planiranje upravljanja procesom poslovnih informacija - planning and
direction; b) prikupljanje podataka - collection; c) obrada i analiza
podataka (izrada analiza) - processing and analysis; d) distribucija
gotovih proizvoda (analiza) - dissemination. Istovremeno, kolegij
upoznaje studente i sa važnošću ostvarenja sigurnosti vlastitih
poslovnih informacija što znači da ih upoznaje s modelom, procesom i
izgradnjom sustava sigurnosti poslovnih informacija (business
counterintelligence - poslovna/korporativna sigurnost) na razini
nacionalnog gospodarstva i u pojedinačnim poslovnim sustavima. Taj se
element također obrađuje s aspekta njegove društvene situiranosti,
uloge u strategijskom upravljanju poslovnim procesima, organiziranja u
poslovnim sustavima (makro i mikro razina) i upravljanja tim sustavom
te praktičnom primjenom metoda i sredstava tog sustava, kao i njegovim
postignućima u odnosu na poslovanje. Konačno, kolegij Sociologija
poslovnog odlučivanja prikazuje učinke poslovnog odlučivanja kroz tri
opće kategorije: društvena uvjetovanost poslovnog odlučivanja;
društvene posljedice poslovnog odlučivanja kroz prizmu društvenih
promjerna odnosno stupnja društvenog razvoja; društvene posljedice
kroz prizmu stupnja gospodarskog razvoja i mjesta i uloge nacionalnog
gospodarstva na međunarodnoj gospodarskoj sceni.
Tjedni raspored kolegija i teme predavanja
Kolegij će se početi provoditi kao jednosemestralni kolegij u ljetnom
semestru ak.god. 2009/2010. u razdoblju od 15 tjedana kroz 4 sata
nastave (2 sata predavanja odnosno teoretskih izlaganja, 2 sata
seminara). Uz redovnu nastavu (2+2 sata tjedno), nositelj kolegija
održava i konzultacije jednom tjedno u trajanju od dva sata na koje
studenti dolaze po potrebi. Uz to, nastavnik komunikaciju sa
studentima održava i posredstvom e-maila. Studentske obaveze uključuju
izučavanje sadržaja iz popisa osnovne literature te čitanje tekstova
za seminarsku nastavu. Izvore iz popisa dopunske literature studenti
nisu dužni konzultirati. Preliminarni raspored tema i predavanja je
sljedeći:
SYLLABUS
========
TJEDAN
PREDAVANJE
SEMINAR
Prvi tjedan
uvod u kolegij, opis sadržaja i ciljeva kolegija, struktura kolegija,
uvod u seminar i prikaz tema, pregled literature;
Drugi tjedan
kontekstualni okvir: ekonomija i društvo; društvo i ekonomija znanja;
ekonomija i nacionalni interesi; suvremene paradigme nacionalne
sigurnosti: ekonomija kao dimenzija nacionalne sigurnosti; društvena
uvjetovanost i situiranost poslovnog odlučivanja i poslovnih
informacija;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Francuske (Smith, J;
Kossou, L. „The Emergence and Uniqueness of Competitive Intelligence
in France“, Journal of Competitive Intelligence and Management, Volume
4, No. 3, 2008., str. 63-85.)
Treći tjedan
aspekti socioloških teorija moći i poslovno odlučivanje; poslovno
odlučivanje i društveni razvoj; poslovno odlučivanje i ekonomski
razvoj; analiza okoline: analiza socijalne okoline, analiza poslovne
okoline, analiza interne okoline;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Kanade (Calof, J; Brouard,
F. „Competitive Intelligence in Canada“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 2, Summer 2004., str.
1-21.)
Četvrti tjedan
suvremeni međunarodni ekonomski odnosi; globalizacija, društvo i
poslovno odlučivanje; usporedni ekonomski sustavi; transnacionalne
korporacije; aspekti neoliberalnog modela poslovnog odlučivanja;
usporedba s izvrsnošću (benchmarking)
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Finske (Hirvensalo, I.
Competitive Intelligence in Finland“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 2, Summer 2004., str.
22-37.)
Peti tjedan
proces poslovnog odlučivanja: identifikacija problema, definiranje
zadatka, analiza stanja, postavljanje i evaluacija inačica rješenja
problema, donošenje odluke, provedba odluke, kontrola provođenja
odluke;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Izraela (Belkine, M.
Competitive Intelligence in Israel“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 2, Summer 2004., str.
38-52.)
Šesti tjedan
pojmovno-kategorijalna analiza; uloga i značaj informacija u
suvremenim uvjetima (poslovanja); vrste poslovnih informacija
(sociokulturne, sociodemografske, ekonomske, političke, sigurnosne);
obilježja i važnost socioekonomskih poslovnih informacija i poslovno
odlučivanje; proces prikupljanja, obrade, analize poslovnih
informacija te njihove distribucije;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Britanije (Wright, S. i dr.
Competitive Intelligence Through UK Eyes“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 2, Summer 2004., str.
68-87.)
Sedmi tjedan
model i proces upravljanja poslovnim informacija, izgradnja sustava
poslovnih informacija u nacionalnim gospodarstvima i poslovnim
sustavima (business intelligence);
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Savezne Republike Njemačke
(Michaeli, R. „Competitive Intelligence in Germany“, Journal of
Competitive Intelligence and Management, Volume 2, Number 4, Winter
2004., str. 1-6. )
Osmi tjedan
upravljanje poslovnim informacijama: definiranje potreba managementa
(key intelligence topics-KIT);
prikupljanje poslovnih informacija; metode prikupljanja podataka;
javne i legalne metode;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Japana (Sugasawa, Y. „The
Current State of Competitive Intelligence Activities and Competitive
Awareness in Japanese Business, Journal of Competitive Intelligence
and Management, Volume 2, Number 4, Winter 2004., str. 7-31. )
Deveti tjedan
prikupljanje poslovnih informacija; tajne i nelegalne metode-poslovna
špijunaža;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Novog Zelanda (Hawkins, B.
„Competitive Intelligence in New Zealand“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 4, Winter 2004., str.
42-52.)
Deseti tjedan
metode analize i analitički okviri (kvalitativni i kvantitativni) u
odnosu na poslovne informacije (PEST analiza, SWOT analiza, Gap
analiza, scenario analiza, analiza vremenskog slijeda, VRIO analiza,
strategijski sustav ranog upozorenja-SEWS analiza itd.);
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Australije (Bensoussan, B;
Densham, E. „Australian CI Practices: A Comparison with the U.S.,
Journal of Competitive Intelligence and Management, Volume 2, Number
3, Fall 2004., str. 1-9.)
Jedanaesti tjedan
procjena vrijednosti i upotrebljivosti poslovnih informacija
(intelligence metrics); uporaba i korištenje poslovnih informacija i
poslovnih analiza;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Južne Koreje (Kim, K; Kim,
S. „Competitive Intelligence in Korea“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 3, Fall 2004., str.
10-25.
Dvanaesti tjedan
primjena poslovnih informacija: poslovne informacije u planiranju;
poslovne informacije i marketing; poslovne informacije i
prodaja/postprodajne aktivnosti; poslovne informacije i upravljanje
ljudskim resursima; poslovne informacije i profiliranje poslovnih
partnera (poslovna suradnja); poslovne informacije i investicije
(akvizicije); poslovne informacije u vertikalnim industrijama itd.;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Španjolske (Millan, T.J.;
Comai, A. „Competitive Intelligence in Spain: a Situational
Appraisal“, Journal of Competitive Intelligence and Management, Volume
2, Number 3, Fall 2004., str. 45-55.)
Trinaesti tjedan
sigurnost poslovnih informacija (korporativna sigurnost); ugrožavanje
poslovnih informacija; informacije kao sredstvo i objekt napada;
tajnost i javnost informacija u funkciji korporativne sigurnosti;
informacije u konkurentskom natjecanju; problem "curenja informacija";
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Ruske Federacije (Ignatov,
A.A. „Competitive Intelligence in Russia“, Journal of Competitive
Intelligence and Management, Volume 2, Number 3, Fall 2004., str.
26-44.)
Četrnaesti tjedan
model, proces, izgradnja i funkcioniranje sustava sigurnosti poslovnih
informacija (business counterintelligence) u nacionalnim
gospodarstvima i poslovnim sustavima te njegova uloga i značaj u
upravljanju nacionalnim gospodarstvima i poslovnim sustavima;
Uloga poslovnih informacija u gospodarstvu Švedske (Hedin, H.
„Evolution of Competitive Intelligence in Sweden“, Journal of
Competitive Intelligence and Management, Volume 2, Number 3, Fall
2004., str. 56-75.)
Petnaesti tjedan
osvrt na ukupna predavanja i priprema studenata (kroz diskusiju) za
polaganje završnog usmenog ispita; evaluacija sadržaja i načina
prikaza kolegija te definiranje predmetnosti sociologije poslovnog
odlučivanja kao dijela grane posebne sociologije;
Osnovna literatura:
*
Bilandžić, M. Poslovnoobavještajno djelovanje: business
intelligence u praksi; AGM, Zagreb, 2008.
*
Gilpin, R; Gilpin, M.J. Global Political Economy: Understanding
the International Economic Order, Princeton University Press,
Princeton and Oxford, 2001. (Chapters: „The New Global Economic
Order“, str. 3-25; „National Systems of Political Economy“, str.
148-196; „The Nation-State in the Global Economy“, str. 362-377).
*
Murphy, C. Competitive Intelligence: Gathering, Analysing And
Putting It to Work, Gower Publishing Company, Aldershot, 2005.
(Chapters: „Key External Business Drivers“ str. 37-45; „Describing
Companies“ str. 193-209).;
*
Sikavica P. (ur.) Poslovno odlučivanje, Informator, Zagreb, 1999.
(poglavlje, „Faze u procesu odlučivanja“, str.121-144).
Dodatna literatura:
1.
Babić, M.; Babić, A. Međunarodna ekonomija, Mate d.o.o., Zagreb,
2003.
2.
Bennett, A.L; Oliver, K.L. Međunarodne organizacije: načela i
problemi, Politička kultura, Zagreb, 2004.
3.
Bernhardt, D. Competitive Intelligence: How to acquire and use
corporate intelligence and counter-intelligence, Prentice Hall
Financial Times, London, 2003.
4.
Boni, W.; Kovacich, L.G. Netspionage: The Global Threat to
Information, Butterworth Heinemann, Boston/Oxford, 2000.
5.
Buble, M. (redaktor) Strateški menadžment, Sinergija, Zagreb,
2005.
6.
Business Intelligence 2000, 2. Hrvatska konferencija o
pribavljanju, organiziranju i uporabi poslovnih informacija, Zavod
za poslovna istraživanja, Zagreb, 2000.
7.
Comai, A. Global Code of Ethics and Competitive Intelligence
Purposes: an Ethical Perspective on Competitors, Journal of
Competitive Intelligence and Management, Volume 2, Number 1,
Spring 2004.
8.
Dedijer, S.; Jequier, N. (eds.) Intelligence for Economic
Development: An Inquiry into the Role of the Knowledge Industry,
BERG, Oxford/New York, 1987.
9.
Dekanić, I. Nafta - blagoslov ili prokletstvo: Izvori energije,
globalizacija i terorizam, Golden marketing-Tehnička knjiga, 2007.
10.
Đozić, T. Gospodarska špijunaža u posthladnoratovskom svijetu:
Nova zadaća obavještajnih službi, magistarski rad, Fakultet
političkih znanosti, Zagreb 2002.
11.
Fehringer, D; Hohhof, B. (eds.) Competitive Intelligence Ethics:
Navigating the Gray Zone, Competitive Intelligence Foundation,
Alexandria, Virginia, 2006.
12.
Fialka, J. War by other means: Economic Espionage in America, W.W.
Norton and Co. Inc. New York, 1997.
13.
Gilad, B. US intelligence system: model for corporate chiefs,
Journal of Business Strategy, May/June, 1991.
14.
Gilad, B. Early Warning: using competitive intelligence to
anticipate market shifts, control risk and create powerful
strategies, Amacom, New York, 2004.
15.
Grgić, M.; Bilas, V. Međunarodna ekonomija, Lares plus, Zagreb,
2008.
16.
Heuer, J. R. Psychology of Intelligence Analysis, Center for the
Study of Intelligence, Central Intelligence Agency, 1999.
17.
Horowitz, R. Competitive Intelligence and the Economic Espionage
Act, A Policy Analysis Adopted by the SCIP Board of Directors,
SCIP, Alexandria, 1999.
18.
Javorović, B.; Bilandžić, M. Poslovne informacije i business
intelligence; Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
19.
Kahaner, L. Competitive Intelligence: How to Gather, Analyze and
Use Information to Move Your Business to the Top, Touchstone, New
York, 1996.
20.
Kandžija, V. Gospodarski sustav Europske unije, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2003.
21.
Klepac, G.; Mršić, L. Poslovna inteligencija kroz poslovne
slučajeve, Lider press i TIM press, Zagreb, 2006.
22.
Krizan, L. Intelligence Essentials for Everyone, Joint Military
Intelligence College, Washington, 1999.
23.
Landes, D.S. Bogatstvo i siromaštvo naroda: Zašto su neki tako
bogati a neki tako siromašni, Masmedia Zagreb 2003.
24.
Liautaud, B; Hammond, M. e-Poslovna inteligencija: kako
informacije pretvoriti u znanje, a znanje u profit, Prudens
Consilium, Varaždin, 2006.
25.
Maurer, C.A.; Tunstall, D.M.; Keagle, M.J. (eds.) Intelligence:
Policy and Process, Westview Press, Boulder and London, 1985.
26.
Meyer, E.H. Real-World Intelligence: Organized Information and
Executives, Storm King Press, Washington, 1991.
27.
Mileta, V. Uvod u međunarodne ekonomske odnose, Narodne novine,
Zagreb, 1988.
28.
Meyer, E.H. How to Build Intelligence System in Your Company,
Business Intelligence '99, Prva hrvatska konferencija o
pribavljanju, organiziranju i uporabi poslovnih informacija,
Zagreb, 1999., compact-disc
29.
Mintas-Hodak, Lj. (ur.) Uvod u Europsku uniju, Zagrebačka škola
ekonomije i managementa, Zagreb, 2004.
30.
O' Brien, R.; Williams, M. Global Political Economy: Evolution and
Dynamics, 2nd Edition, Palgrave Macmillan, New York, 2007.
31.
Panian, Ž; Klepac, G. Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb,
2003.
32.
Porter, E.M: Competitive Strategy, Free Press, New York, 2004.
33.
Potter, E. (ed.) Economic Intelligence and National Security,
Carleton University Press and The Center for Trade Policy and Law,
Canada, 1998.
34.
Prior, V. The language of business intelligence, Society of
Competitive Intelligence Professionals (SCIP), CI Resources,
http://www.scip.org/ /ci/languagebi/asp
35.
Ravenhill, J. (ed.) Global Political Economy, Second Edition,
Oxford University Press, Oxford-New York, 2008.
36.
Rifkin, J. Europski san: kako europska vizija budućnosti polako
zasjenjuje američki san, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
37.
Rouse, J. M.; Rouse, S. Poslovne Komunikacije: Kulturološki i
strateški pristup, Masmedia, Zagreb, 2005.
38.
Staničić, M. Dugo putovanje Hrvatske u EU, Naklada Ljevak, Zagreb,
2004.
39.
Swedberg, R. Načela ekonomske sociologije, Mate i Zagrebačka škola
ekonomije i managementa, Zagreb, 2006.
40.
Tuđman, M. Prikazalište znanja, Hrvatska sveučilišna naklada,
Zagreb, 2003.
Način polaganja ispita: Nakon odslušanih predavanja polaže se završni
usmeni ispit.
Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su:
a.
prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi
(pitanja, komentari, analize) - maksimalno 15 bodova;
b.
prisustvovanje seminarima, konzultiranje seminarske literature i
aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi - maksimalno 30
bodova;
c.
izrada individualnog projekta (ili seminara) što uključuje pisani
izvještaj i prezentaciju njegovog sadržaja - maksimalno 15 bodova;
d.
završni usmeni ispit - maksimalno 40 bodova.
Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena
uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici:
a.
izvrstan (90-100 bodova);
b.
vrlo dobar (80-89 bodova);
c.
dobar (60-79 bodova);
d.
dovoljan (51 do 59 bodova);
e.
nedovoljan (50 bodova i manje).
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija
U skladu s općim sustavom praćenja kakvoće nastave na Filozofskome
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
8